Hebreus 12

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Ou yambo paa aisili aku siku Pulu Yemone nirimu mele ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilkulie* teko konjiku moloringimunge aku sipu olio tepo konjimulú mele liku ora silimele kene kanopo pilipulie pe kinié olio kepe aku sipu mele peangama limulundu Pulu Yemone owe te mako torumu owemonga ‘Lkisiku pangi.’ nirimuna pilipulie ‘Paa lkisemili.’ nimbu olio lipe naa taponjilimo ulu lupe lupema mundupu kelepo, ulu pulu kerime kepe ‘Olio naa ambolopa pipi naa sipili.’ nimbu siye naa kolopo konopu tondolo pupili keru kuru lipu lkisemili.**
1 Isan imih it i sabuw maramaim kau’ay gagamin na’in sisibit roun roun hi’ar bebera’uh hibat hi’itit tanununuw. Imih sawar kakafih erorowen tanit tanisrouwen naatu bowabow kakafihine fatumit tama’am tanarufamit tanatit, nunuwamih hi’u’uwit saise tanitarfofor tananunuw gewas.
2 ⸤Tondolo mundupu lkisimulundu⸥ olio tondolo mundupu pilimolo ulu pulumunge pulu ye Yesusi* mimi sipu kanolipu** pamili. ‘Tondolo mundupu pilipu, tepo konjipu, siye naa kololipu pumulú ulu pulumu yula.’ nimbu yu ⸤tepa molorumu mele kinie molemo mele kinie nilimo mele kinie ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo mele⸥ siye naa kolopo pilipu pamili. Yuni terimu mele manda lepo teamili. Yu pilipelie, ‘Pulu Yemone “Tei.” nilimo mele tepo konjimbu kinie paa konopu sipu molopo konjimbu.’ nimbelie yu mindili nomba unju perana kolorumu. We yambomane unju perana kolemele yamboma ‘yambo kerime’ nilimele*** nakolo Yesusi unju perana uku toko panjingímunge pipili naa kolopa konopu aisili lipe naa mundupelie akuna angilipe kolorumumunge kinié ⸤melema pali nokombando⸥ Pulu Yemo kolea nokopa molemo polomonga ki umbukundu yu pupe molemo.****
2 Matat etei Jesu tana’itin, ata baitumatum an naatu yomanin, sabuw hibai onaf afe’en hi’onaf hibi’i’iyab, men biyan eohow. Anayabin yasisir nanamaim ma’am i so’ob, imih wainab in yomaninamaim yen God ana asukwafune mare bonamanamarinamaim ema’am.
3 ‘Olio siye naa tepili.’ ningu Yesusi terimu mele mimi siku pilieyo. Ulu pulu keri teli yambomane Yesusi kinie mumindili kolko mindili siringi kinie yu tondolo mundupe molorumu mele mimi siku pilku molayo. Yu aku siku teringi kinie molorumu mele ningu kanokolie ene sike konopu tondolo pupili molko, mini wale naa munduku tondolo munduku pilimele mele munduku naa kelenge.
3 Sabuw kakafih wanawanahimaim wawainab i kwananot, isan imih kwa men kwanahahar naatu gubam nahuriramih.
4 Ene sike ulu pulu kerime teli yambomane ‘mindili nangi.’ ningu ene teko kenjilimele kinie tondolo munduku molemele nakolo telemele ulumuni enenga yambo te ou topa naa konjirimu kanumu.
4 Anayabin bowabow kakafih bairi kwabiyow ana veya kwa men yait hi’asbuni imorobomih.
5 ⸤Pulu Yemonga bokuna molemo⸥ ungu tene ‘ene tondolo munduku molangi.’ nimbe ene ‘yunge ambolangoma’.* nimbelie enendo nirimu ungumu komu síngi lemo. Aku ungumuni nimbendo:nirimu.
5 Buk Atamaninamaim God kwa i natunatun rouw koufair tur bit kwanotanot? Iti na’atube eo,
6 — ausente —
6 Anayabin Regah orot babin iyab isah ebiyabow boro baikwatutunen nitih, naatu orot babin iyab i natunatunamih ebowabow boro baimakiy nitih.”
7 ‘Pulu Yemo olionga Lapamone ‘olio yunge ambolangoma.’ nimbe aku telemo.’ ningulie mindili nonge molo umbuni te ene kinie wendo ombá kinie ‘Pulu Yemone ‘yunge ungumu pilku teangi.’ nimbe tekemo.’ ningu tondolo munduku molangi. Ambolango te yunge lapane mane naa silimo ambolango te molemoye? ⸤Molo.⸥
7 Biyababan fokarih wanawanan kwana fair nawainabi nati i kwa a baikwatutunen na’atube, anayabin kwa i natunatun imih ebi’obaiyi. It tamatanah baikwatutunen titit tibi’obaiyit i kwaso’ob.
8 (Ambolangoma pali enenga lapalini ‘Molko konjengi.’ ningu kopene toko mane silimele) akumunge Pulu Yemone ene ‘Molko konjengi.’ nimbe mindili naa simu liemo ene wakangoma molemele, yunge ambolango sikema naa molemele.
8 God natunatun etei baikwatutunen ebitih, naatu o baikwatutunen men inabaib na’at, nati ana itinin o i men natun anababatun. O i tamat en, ometakek.
9 Imu piliengila: Olio ambolangoma molorumulu kinie olionga ya mana lapalini ‘Molko konjengi.’ ningu mindili siku mane siringi kinie olione enenga unguma lipu ai sipu taka lepo molopo ‘Papu tekemele.’ nimbu molorumulu. Aku liemo olionga minime kinie konopuma kinie nokolemo Lapamone olio mane silimo kinie ‘Alieli konde molopo konjipu mindi pamili.’ nimbulie yunge ungumu paa olandopa pilipu lipu taka lepo molomulu liemo papula.
9 Kek ana veya, tamatanah baikwatutunen hibitit i taso’ob, naatu takakafiyih. Imih Tamat maramaim baikwatutunen nabitit ana maramaim tanakakafiy gewas, saise boro ma’ama wanatowanamaim tanama.
10 Wale laye kolo mele olionga lapalini olio ‘Molko konjengi.’ ningulie eneno konopuni pilkulie mindili siku mane siringi, nakolo Pulu Yemone pilipe konjipe olio sumbi sipe mane silimo akumuni olio alieli paa lipe taponjilimo. Yu kake telemo mele olio ‘aku sipe kake tepili.’ nimbelie aku telemo.*
10 Tamatanah baikwatutunen titit tibi’obaiyit, nati i it ata ma gewasin isan. Baise God baikwatutunen ebitit i turobe naatu gewasin, anayabin i ekokok, i ana kakafiyin bairi tanafaram.
11 Olionga lapalini ‘Molko konjengi.’ ningulie olio mindili silimele kinie konopu naa sipu molemolo. Mindili nombolie konopu keri mindi panjipu molemolo. Nakolo ou mane silimele kinie pilipu lipulie pe ulu sumbi nilime tepo konopu pe nipili taka lepo molemolo.
11 Baikwatutunen tabaib ana veya’amaim biyat i ebababan tarererey naatu men tabiyasisir. Baise biyababan ufunamaim sabuw iyab baikwatutunen hibai hibi’akir hai yawas boro namutufor yasisiramaim hinama gewas.
12 Akumunge,* yamboma keru kuru liku lkisilimele kinie** enenga kime enge naa nimbe pange tepa maniendo sipe we lemo kinie ola liku enge nipili we lkisiku, enenga koporongoma limo kinie munduku naa kelko tondolo munduku we lkisilimele mele ene aku siku teangi. Kangi molo konopu pange temba kinie tondolo pupili ola angilku kongono siye naa kolko tondolo munduku teangi.
12 Isan imih kwanunuw uma tehahahar kwana’awanfairen, naatu a hiririm ra’iyemih kwabiwa’an kwanabat gewas.
13 ‘Kimbu keri lemo yamboma enenga kimbuma kamu keri naa lepili. Altopa peanga lepili.’ ningulie aulke sumbi niline pangi.*
13 A i namutufor efatut kwanan, saise sabuw afa ah umah ririmih naatu kiyatabirih kwa hi’ufnuni tenan boro men hinawasdidir hinare, baise kwane i boro hai fair hinab maiye hini’ufnuni.
14 Yamboma kinie konopu teluna pupili taka lelko molko konjingí uluma tondolo munduku teko molko,* enenga konopuma kinie kangime pali ‘Pulu Yemonga’ ningu Pulu Yemone kanopa ‘kake telemo’ nimbe kanolemo uluma tondolo munduku teko molangi.** Aku naa tenge kinie Ailimu naa kanonge kene aku teai.
14 Kwanasinaftobon taituwa bairi tufuwamaim kwanama, naatu kwanayasairi kakafiyinamaim kwanama. Anayabin orot yait ana yawas men ya’asair kakafiyinamaim ema’am Regah ana yumat boro men na’itin.
15 Ene mimi siku kanoko molonge mele i sipe: Pulu Yemone ene we kondo kolopalie lipe taponjirimu aulkemo ene yambo te mundupe kelemba kene mimi siku kanoko molai.* Unju te mongo kombili telime tolemo aku mongomanga te liku langi kalemelena suku mundulimele kinie langime pali kombili telemo,** aku sipe mele enenga yambo te molopa kenjimbe kinie ene pali yu manda manjiku teko umbuni ene kinie pepili molko Pulu Yemone ‘ene kalaro molopili molemele’ nimbe kanomba kene mimi siku kanoko molangila.***
15 Mata toniwa’an gewas, men yait ta God ana manaw ana kabeberane namatabiramih. Kwana’itin gewas men yait ta kwa wanawanamaim ihitutu na’atube ub nakufaifaiy, naatu ana fafa’amaim sawar etei hinakokoramih.
16 Wa ulu kerinele naa teko, Pulu Yemone ‘Ambo yema kangikundu ulu teangi.’ nirimu mele mindi pilku teko molangi. Ou Isone Pulu Yemo bulu sirimu mele aku siku naa teangila. Iso yu komomo molopalie lapane monge mele simbema ‘uluri molo’ nimbe angenuni langi te ‘nopili.’ nimbe sirimu kinie ⸤engelene kolopa langi lipe nombando⸥ lapane monge mele simbe terimuma pali angenundu ‘Lieni!’ nirimu* mele aku siku enene Pulu Yemo bulu siku aku naa teai.
16 Kwana’itin gewas men yait ta na’in nisesebar kwanekwanemih, o Esau sisinaf na’atube nasinaf koun God nitinimih. Anayabin Esau bay tew ta’imonamaim kek ai’in hai onowaten sawar tutufin etei bora’ah tain itin.
17 ‘Yu sike Pulu Yemo bulu sirimu.’ nimbu pilimolo mele i sipe: Pe Iso lapa Aisakene kango akilio Jekopo monge melema kamu sirimu kinie yu ‘paa liemboa.’ nirimu kinie ⸤Pulu Yemone⸥ “Molo!” nirimu. Yuni lapando “Na molombo mele ungu peanga te ningu si.” nimbe mawa tepa kola terimu nakolo ou tepa kenjirimu mele mundupe kelepa altopa ulu peanga te temba aulke te naa lerimu* kanumu. ⸤Akumu pilkulie ungu pulumu mimi siku piliei.⸥
17 Naatu sawar abisa uf himamatar i kwaso’ob, Esau tamah ana baigegewasin isan erererey auman bifefeyan tamah rutawiy. Anayabin abisa marasika sisinaf men dogor baikitabir bai.
18 ⸤‘Ene mimi siku kanai.’ nikirumunge ungu pulu te i nikirula:⸥ Ene ⸤mulú⸥ tenga oringi molemele mulúmu kinie ou Isirele yamboma nondoko moloringi ⸤mulú Sainai⸥ kinie lupe lupe. Ene kinié molemele mulú kanumu ⸤mongone kanoko⸥ kini ambolonge aulke te naa lemo. Isirele yamboma nondoko moloringi mulú Sainai akuna kuli tepe mele aili tepa nomba, kupe pombera toli aili tene aki topa, ikilie paa aili tepa tepa, sumbulu paa aili tepa topa, poporome tondolo mundupe topa, kariapá tepa, mulu torumu mele kanoko pilku moloringi.*
18 Kwa i men kwana oyaw an kwatit Israel sabuw sawar hi’i’itin na’atube kwa’itinimih. Anayabin Israel sabuw hina oyaw Sinai anamaim hititit ana veya wairaf in bitakir hi’itin, gugumin kakafin anababatun hi’itin, wowog gagamin maiyow re’er hi’itin. Naatu nidun hinonowar i
19 Akuna biyukele te ungu paa tondolo mundupe nimbe, yambo tene ungu tondolo mundupe nirimu pilkulie yamboma mini wale munduku Mosisindu ningindu: “⸤Pulu Yemone⸥ oliondo altopa ⸤sumbi sipe⸥ naa nipili.” niringi.*
19 tour nidun hinowar, naatu orot fanan hinonowar ana veya yah birubir fafar Moses hi’u, “Orot ku’otan aki men akokok tur ta nao maiye ananowar.”
20 Ungu pilkulie mini wale munduringi akumu i sipe: “⸤Yambo te molo⸥ kongi te kepe muluna nondopa pupe olando pumbe temba kinie kouni toko konjengi.”.* nirimumunge pilkulie mini wale munduku aku siku Mosisindu niringi.
20 Anayabin God ana ofafar tur fokarin iti na’atube eo isan i hibir, “Bobaituw ta nan iti oyaw sisibinamaim natit nabubutubun na’at kabayamaim kwanarab namorob.”
21 Ulu mare wendo orumu kanokolie mini wale munduringi uluma Mosisi yu pilipe kanopalie “Na kepe mini wale mundupu pungu pungu nikiru.” nirimu.*
21 Abisa matahimaim hi’i’itin i hai bir ra’at, Moses auman ana bir ra’at eo, “Ayu iti sawar aitin abir au umau teo’oror.”
22 ⸤Isirele yamboma aku mulúna puringi⸥ nakolo ene ⸤pepá topo sikiru yamboma Pulu Yemone pe nimbe panjipe mi lerimu ungu kondemo pepili molemele yamboma* ene Pulu Yemo molomu⸥ mulú Sainai none teli mulú tenga naa ongi molemele. Ene ⸤Pulu Yemo molemo⸥ mulú Sayono ongi molemele. Akumu kolea aili Jerusalleme. Aku kolea ailimu konde molopa mindi puli Pulu Ye tondolo pulimu molemo kolea mulu koleana lemo koleamo. Angello kambu manda naa tolime konopu siku maku toko molemelena ene ongila.
22 Baise boun kwa i kwana oyaw wabin Zion imaim kwatit, God wanatowan ma’ama’anin ana bar ana merar, mar ana Jerusalem, tounamatar kou’ay gagamin na’in dones na’atube tibiyasisir wanawanah kwarun bairi kwabiyasisir.
23 Akuna Pulu Yemonga yamboma, enendo “Nanga ambolango komomo.” nilimo* yamboma molemelena oringila, kanu yambomanga imbime mulu koleana boku tenga molemo yamboma. Yambomanga pali kote pilipe apuruli Pulu Yemo molemona oringila. ⸤Yesusi kolonjirimumunge⸥ Pulu Yemone kanopa ‘yambo sumbi nilime’ nimbe kanorumu yamboma koloringi kinie ‘mulu koleana kapola wangi.’ nirimuna puringi molemelena oringila.
23 Kwa i kwana God natunatun ai’in hai yasisir wanawanan kwarun, natunatun wabih maramaim hikikirum, kwa i kwana sabuw etei hai baibatiyenayan ana God biyan kwanatit. Naatu sabuw gewasih ayubih kouksouwen hibaika tema’am biyah kwatit.
24 Ungu kondemo ‘kamu wendo opili.’ nimbe terimu ye Yesusi molemona oringi molemelela. ‘Olionga ulu pulu kerime kinie kalaroma pali kamu manie pupili.’ nimbe akuna memba pupe tanda sirimu meme molemo koleana ongila. Aku mememo kinie ou Kénene ‘Epele kolopili.’ nimbe Epele torumu kinie yunge mememo* omba purumu memetolone ungu niringilitolo telu sipe mele molo. Akumunge memetolo kepe telu sipe mele molola. Yesusinge mememone ungu nilimo akumu olandopa, akumunge yunge mememo olandopala. Aku mememo molemo koleana oringi.
24 Kwana Jesu obaibasit boubun ana foun batayan biyan kwatit naatu rara boubun suware’er i igewasin kwanekwan men Abel ana rara na’atube.
25 ⸤Akumunge ene kanai!⸥ Ungu nilimo yemonga ungumu paa mimi siku pilku molangi. Pulu Yemone ou ya ma koleana ⸤mulú Sainai molopalie⸥ olionga anda kolepalime ungu tondolo mare nimbe sipe lepi lepi torumu kinie ‘Naa pilimulú.’ niringi kinie teko kenjiringimunge umbuni sirimu kinie ene kowa pungí aulke te naa lerimu. ⸤Mana moloringimunge aku sipe liemo⸥ kinié Pulu Yemone mulu koleana molopalie ungu tondoloma oliondo yando nimbe sipe lepi lepi tolemo kinie ‘Naa pilimulú.’ nimbu bulu símulu liemo mindili simbe kinie kowa pumulú aulke te lembaye? Paa naa lemba.
25 Kwana’itin gewas God abisa boun eo kwananowar, men kwanakwahir. Anayabin sabuw iyab marasika oyaw anamaim Moses eo hinowar fanan hisasair i baimakiy men kafa’imo hihaiwimih. Naatu boun God fanan i mutufor marane re eo tanonowar, baise kwanitafasar fanan kwanasasair na’at, kwa i kwamorob sawar. Baimakiy kakafin anababatun boro men karam kwanahaiw!
26 Ou ⸤Isirele yamboma mulú Sainai moloringi kinie Pulu Yemone⸥ ungu nirimu ungumuni ma lope lope tenjirimu, nakolo kinié yuni ungu te nimbe panjipelie nimbendo:nirimu.
26 Oyaw Sinai anamaim i fananawat eo, me etei i’uruyuy, baise boun it ata veya’amaim ana omatanen hikirum inu’in na’atube boro namatar, “Veya ta boro men me akisin aniyuwiyuw, baise mar tafaram etei boro aniyuwiyuw.”
27 Yuni “altopo walsikale kamu ‘tepili.’ nimbú.” nirimu akumu i sipe nimbé nirimu: ‘ ‘Mulúmu kinie mamo kinie mele terindumanga we lepa mindi pumbe melema we lepili, pora nimbé melema pora nipili.’ nimbe melema pali lope lope tenjimbe kinie we lepa mindi pumbe melema mindi lope lope naa teli we lemba.’ aku sipe Pulu Yemone nirimu.
27 Tur mar ta’imon i bebeyan i’obaiyit taitin, God umanamaim abisa eo himatar tema’am boro etei niyuwiyuw hai efan hinasa’iren. Baise sawar abisa wanatowan ma’amih bimataren boro hai efanika hinama.
28 Pe kinié ye nomi kingimuni nokolemo koleamo* jimi jimi tepa pora naa nimbé** koleana pulimolomonga ⸤Pulu Yemo kinie⸥ ‘Ange.’ niemili.akumunge Pulu Yemo popo topo imbi ambolopo ola linjipu kapi nimulundu yuni kanopa peanga kanolemo uluma tepo pipili kolopo ‘Yu ye paa aili olandopa tondolo pulimu.’ nimbu yunge ungumu taka lepo pilipulie, kanopa keri kanolemo uluma naa tepo molamili.
28 Imih God ana merar tanay anayabin, it i God ana aiwobomaim tarun, nati efan God boro men niyuwiyuw. Imih God tanifai tanabora’ara’ah ata not tutufin etei kakaf bir auman.
29 — ausente —
29 Anayabin ata God i turobe tafaram gurusenayan ana wairaf.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 12, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.