Hebreus 10
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 ⸤Kirasi olionga nimbe kolonjirimumunge ungu te altopo niembo.⸥ Nomuna kinie kariyápana kinie kanopolie nilimolomone, mele sikema naa kanopo melemanga minime mindi angilimo kanolemolo. Melemanga minime kinie melemanga pikisa doro telemelema kinie akumane sike melema molemo mele we lipe ora silimo, yu yuyu mele sike te molo. Aku sipe Mosisini yambomane Pulu Yemo popo tonge mele ungu mane sirimuma* pe ulu peanga te wendo ombámonga minimu mele mindi.** Aku ungu manema pilku teringi uluma paa sike melema mele molo. Akumunge ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningulie aku ungu manema pilkulie kongi melema kalko Pulu Yemo siringimene yambomanga ulu pulu kerime kamu kulumiye naa tonjipe, Pulu Yemone ene kamu kanopa ‘konopu peanga kake tepili molemele.’ nimbe kanomba uluri naa tepa, ‘Enene “Pulu Yemo kinie tepo kenjirimulu.” ningu konopuni naa pilku molangi.’ nimbe uluri naa terimumunge*** alieli poniemanga pali ene Pulu Yemo popo tongendo ou pulu pulu teringi mele telu siku mindi tengendo kongi melema kalo pu opu teringi.
1 Moses ana ofafar hibi’ufunun i sawar gewasin boro uf hinan ana itinin, men yabin anababatun bi’obaiyihimih. Ana’an nati isan kwamur etei matan hiyi sibor yumatan ta’imon, na baiyubin God kwafirin isan hisisibor, wanawanah hai kakafin men kafa’imo kukusouwimih.
2 Aku siku teringi ulumane enenga konopuma kamu kamu kulumiye tonjilkenje altoko kongi melema kalemelkaye? Kamu kamu kulumiye tolkanje walsikale Pulu Yemo popo toko kalko sikulie, enenga ulu pulu kerime manie pulke, kanu kinie ‘Konopukundu umbuni te naa pepa, ulu pulu kerime we naa pelemomonga mongo naa limulú.’ ningu pilkulie altoko kongi mele mare naa kalko aku uluma munduku kelemelka.
2 Baise nati siboromaim takukusouwih na’at, nati sibor boro hitihamiy. Anayabin kwafirenayah hisisibor ana veya hai kakafin tutufin etei mar moumurih ina’in isan mar ta’imon kusouwih. Naatu dogoroh naniyan hitatatam hai kakafih etei i sawar.
3 Nakolo kongi kao peleama kinie kongi memema kinie toko kaloringimenga mememane enenga ulu pulu kerime kamu kulumiye manda naa tonjirimumunge alieli ipulueli tangoli poniemanga pali Pulu Yemo altoko kongi melema kaloliku pukulie Pulu Yemonga ungu manema pulue toringimunge enenga konopuna ulu pulu kerime we pepa mindi purumu mele kelko piliringi.
3 Baise nati siboromaim kwamur etei nuhih ekukusib i bowabow kakafin wairafih.
4 — ausente —
4 Anayabin cow orot naatu goat hai rara’amaim men karam boro bowabow kakafih tabosairen.
5 ⸤Pe kongi melema toko Pulu Yemo popo toko kaloringimenga mememane yambomanga ulu pulu kerime konopuna perimuma manda kamu kulumiye naa tonjirimu⸥ na pilipelie Kirasi ma koleana ombá tepalie nirimumuni, ⸤Pulu Yemondo⸥ nimbendo:
5 Isan imih Keriso tafaramamaim namih Tamah isan eo, “O men kukokok sibor o siwar, imih ayu biyau ibogaigiwas,
6 ‘Pulu Yemo kapi niemili.’ ningu
6 bobaituw gem yan hirouw te’aa naatu bowabow kakafin notawiyen isan sibor teya’ay, o men kubiyasisir.
7 Aku kongi mele kaloringimenirimu.
7 Imih ayu ao, “God ayu iti, a notamaim abisa kukokok na’atube kuo asinaf, a Bukamaim isau i’o hikirum inu’in na’atube.”
8 ⸤Sike Pulu Yemone yuyu yambomando “Teai.” nimbe ungu mane sirimu mele pilkulie tengendo kongi melema kalko yu siringi nakolo⸥ Kirasini nirimu mele nikiru aku ungumunge ou Kirasini nimbendo:nirimu.
8 Wantoro’ot eo, “Sibor naatu siwar o bobaituw gem yan hirouw te’aa naatu bowabow kakafih notawiyen isan tisisibor, o men kubiyasisir.” Basit sabuw i ofafar eo na’atube tisisinaf baise o a naniyan i men ebibasit naatu men kubiyasisir.
9 ⸤Kongi mele kaloringimunge aku sipe nimbelie⸥ pe nimbendo:nirimu. ‘Pulu Yemo olio kanopa peanga kanopili.’ ningu yu ou popo tongendo kongi melema kaloringi ulu pulumu ⸤Pulu Yemone⸥ topa manie mundupe, kinié yu molemona nondopo kapola pumulú aulkemonga ulu pulu konde pe nirimumu ‘Kamu wendo omba tondolo mundupe pepili.’ nimbe yuni Yesusi Kirasindu “Tei.” nirimu mele pilipelie omba terimu.*
9 Imaibo eo, “Ayu iti God, abisa kunotanot na’atube anasinaf.” Imih God sibor atamanin ya’asair naatu sibor boubun bai na efanin yai.
10 Pulu Yemone yundu “Tei.” nirimu ulumu pilipe lipelie ⸤Yesusi Kirasini⸥ ‘Teambo.’ nimbe omba yunge kangimu walsikale mindi yuyu kamu Pulu Yemo popo topa sirimumunge ⸤Pulu Yemone kanopa peanga kanopalie⸥ olionga ulu pulu kerime mundupe kelenjipe ‘olio yunge yambo kake telime molangi.’ nirimu.
10 Naatu God ana kokomaim Jesu Keriso na it etei ata kakafin isan mar maumurih na’in efanin mar ta’imon maiyow, i taiyuwin biyan siboromih yai, ata kakafinane kusouwit tana biyat kakafiyin matar.
11 ⸤Akumunge ungu te pea i sipe:⸥ Walemanga pali Pulu Yemo popo tonjili yema* ola angilku popo tonjili kongono te pu opu telemele. Paa alieli ipulueli tangoli ola angilku ulu pulu kerime paa manda naa kulu tonjilimo kongi melema popo toko kalonjiku silimele.
11 Firis veya matan hiyi hibat kwafiren ana ef eo na’atube bowabow kakafin notawiyen isan sibor yumatan ta’imon hiya’iyai. Baise men kafa’imo nati siboromaim bowabow kakafih kusouwimih.
12 Nakolo pe orumu Pulu Yemo popo tonjili ye kanumuni yambomanga pali alieli telemele tenge ulu pulu kerime paa kamu manda kulu tonjimbe ulu te tenjimbendo yuni kamu walsikale mindi yunge toringi kangimu Pulu Yemo popo topa sirimu kinie ⸤kongi melema toko kalko Pulu Yemo siringi ulu pulumu kamu manie purumu. Yu aku tepalie imbi ola molopili Pulu Yemo kinie melema nokombando⸥ Pulu Yemonga ki umbukundu* pupe molorumu.** ⸤Mana Pulu Yemo popo tonjiringi yemanga kongonomo pora naa nirimumunge alieli ola angilku popo toko mindi angiliringi nakolo Kirasini walsikale mindi Pulu Yemo popo torumu kinie kapola terimuna we molorumu.⸥
12 Baise Keriso na sibor mar ta’imon maiyow yai, bowabow kakafih etei bosairen, naatu yen God uman asukwafune mare ema’am.
13 Akuna molorumu mele kinié yandopa Pulu Yemone Yesusi yunge opa touma kamu topa manie mundumbe walemo wendo ombámonga we nokopa molemo.*
13 Yen mamare ana veya’amaim na iti boun titit, i ma ekakaif God ana kamabiy sabuw nabow anamaim naya isan.
14 Yuni ‘Yambomanga ulu pulu keri telemele konopuna we pelemoma kamu manie pupili.’ nimbe yambomanga nimbe yuyu yunge meme walsikale ondo lenjipe kolorumu aku ulumuni yambo konopuna kake temba telemo yamboma Pulu Yemo kamu kamu kanopa peanga kanomba ulumu tenjirimumunge* altopa ⸤Pulu Yemo pe melte popo topa naa kalombamonga ou molorumu mele kinié we molemo⸥.
14 Anayabin Keriso na taiyuwin biyan mar ta’imon sisibor ana veya it iyabowat bowabow kakafinamaim tama’am wanatowan ana kouksouwen itit, naatu kubaituturit tana God ana sabuw tamatar.
15 Yuni olionga nimbe tenjirimumunge olio konopu kake tepili molomolo aku ulumundu Mini Kake Telimuni ungu talo nilimo. Ou Mini Kake Telimuni nimbendo:
15 Anun Kakafiyin wantoro’ot it isat kukurereb ana tur i iti,
16 “Na Ailimuni nimbendo:yuni nilimo.
16 Regah eo, “Mar boro enan obaibasit sabuw isah boro iti na’atube ana sinaf, au ofafar etei boro dogorohimaim anayai naatu hai notamaim ana kirum saise hinanot hini’ufunun.”
17 Aku nimbelie ungu te pea nimbendo:nilimo.
17 Naatu iban eo maiye, “Hai bowabow kakafih naatu hai sinaf kakafih boro men ana notamih.”
18 Akumunge Kirasini olionga nimbe tenjirimumunge Ailimuni olionga ulu pulu kerime ‘Manie pupili.’ nimbe siye kolorumuna kinié olione ‘Olionga ulu pulu kerime manie pupili.’ nimbu altopo kongi melema topo kalopo yu popo topo simulú aulke te naa lemo.
18 Imih ata bowabow kakafih naatu ata sinaf kakafih etei bosairen naatu sibor ya bowabow kakafin notawiyen auman i sawar.
19 Angokeme, ‘olio Pulu Yemo paa sike molemo kolea paa kake telimunge suku pipili naa kolopo manda sumbi sipu pupu yunge kumbikerena molomolo.’ ningu tondolo munduku pilimelemonga pulu pokore i sipe: ⸤Te:⸥* ‘Yesusini olionga nimbe yunge meme ondo lenjirimu mememone olionga ulu pulu kerime kamu omba wendo pulimomonga kinié yunge mememone olio Pulu Yemonga kumbikerena manda pumulú.’ nimbu pilimolo. ⸤Te:⸥ ‘Pulu Yemonga mana Suluminia Paa Kake Telimunge suku ‘We yamboma naa pangi.’ ningu ou kerepuluna mulu wambale aili tondolo tene pipi siringi.** Nakolo pe Yesusi yambomanga nimbe kolonjirimu kinie kanu mulu wambalemo ⸤olakondo maniendo sipe⸥ olá topa anju yando purumu. Yesusi toringi kinie yunge kangimu suku nirimu akumu*** Pulu Yemo yu paa sike molemona olio ⸤we yamboma pali⸥ kinié manda pumulú aulke kondemo.**** Yunge mana kangimuni tenjirimumuni konopu konde pepili ulu peangama tepo molopo konjipu pumulú aulke kondemo lipe nosinjirimumunge kepe, Pulu Yemonga kumbikerena kinié manda pumulú.’ nimbu pilimolola. ⸤Te:⸥ ‘Kinié olionga Pulu Yemo popo tonjili ye aili paa olandopamone***** Pulu Yemonga yamboma nokolemomonga kepe Pulu Yemonga kumbikerena kinié pipili naa kolopo manda pumulú.’ nimbu pilimolola. Akumunge,
19 Isan imih taitu, Jesu morob ana rara rara’iy ana maramaim it Sis Kakafiyin Kakafiyin anababatun run isan ana obaibasit i tabai, imih tana’abar totofar tanan tanarun.
20 — ausente —
20 Naatu run isan Jesu etawan boubun botawiy, yawas ana ef anababatun, naatu faifuw hitaiy re efan kakafiyin anababatun hir inu’in i Jesu biyan it isat momorob ana maramaim ef botawiy.
21 — ausente —
21 Naatu boun it ata firis gagamin God Ana Bar wanawanan sabuw tutufin etei ekakaif.
22 Pulu Yemo molemona nondopo pamolo. ‘Pulu Yemo molemona nondopo pamolo.’ nimbulie nimulúmuni, Kirasini yunge mememo olionga konopuna kanjinjirimumuni olio ulu pulu keri te konopuna naa pepa konopu peanga tepa pepili molopo, ⸤ou popo tonjiringi yemane no paa kake teli te lelkolie kangi peanga tepa angilipili Pulu Yemonga ulkena sukundu puringi mele⸥* olio aku sipu ulu peangama mindi tepo molopo konjipu, kolo toli ungu te konopuna naa pepili ‘Yuni kanopa peanga kanolemo uluma mindi teamolo.’ nimbu, ‘Yuni “Tembo.” nilimo mele paa sike temba.’ nimbu tondolo mundupu pilipulie** ⸤‘Pulu Yemone “Tembo.” nilimo mele sike temba molo naa tembanje.’ nimbu konopu talo tepo kimbu naa sipu⸥ olio Pulu Yemo molemona pipili naa kolopo nondopo pupu molamili.
22 Isan imih dogorot tutufin etei ere baitumatum auman tanan taniyubin Tamat God sisibinamaim tanabat. Anayabin ata not kakafih ana biya’ohowane etei kusouw, naatu biyat auman harew matan koumedarinamaim ikifuw.
23 “Ene kinie tembo.” nimbe panjirimu yemone kolo naa topa “Tembo.” nilimo mele sike telemo kene ene ‘Yu ‘olio kinie tepo konjimbu.’ nimbe panjirimu mele sike temba.’ ningu ou tondolo munduku piliringi mele siye naa kolko, ambolko konjiku naa likulie ‘yu paa sike omba temba.’ ningu konopu siku nokoko molangi.
23 Baitumatum iti tabai nuhit fot tama isan ta’orereb i tanabukikin tanama, anayabin God ana omatanen etei isah i ebobosunusunub.
24 ‘Anju yando konopu monjiku liku taponjei.’ ningí aulke te koroko pilku molai.
24 Imih taiyuwit wanawanatamaim taituwat bairi taninuwatet tanibaibaisbonen, naatu yabow itinin auman tanasinaf bowabow gewasin tanabow.
25 Yambo mare angenupili kinie liku maku naa toko ulsu molemele aku mele naa teai. Ene Kirasinge yamboma liku maku toko molkolie anju yando yamboma ‘Konopuna tondolo pupili molko, ‘⸤Kirasi yu⸥ sike.’ ningu tondolo munduku pilimele mele aku siku ningu pilku molangi.’.* niengi. Ailimuni yambomanga kote pilimbe walemo nondopa wendo ombá tekemo** pilkulie i “Teangi.” nikiru mele tondolo munduku teko molai. ⸤Yesusini olionga nimbe yunge toringi kangimu Pulu Yemo popo tonjipe sirimu⸥*** ungu sikema pilku likulie kelko ‘Naa pilimolo. Ulu pulu kerime we tepo molamili.’ ningu munduku kelko ulu pulu kerime taki taki teko mindi molongi liemo altoko ulu pulu keri tengema kulu tonjimbe mele Pulu Yemo popo toko singí melte paa naa lemo. ⸤Ungu sikemo pilku likulie altoko munduku kelemelemonga⸥ ‘Pulu Yemonga kote walemo wendo ombá kinie tepe paa aili nomba pelemomone yunge opa touma nombá kinie olio pea nombá.’ ningu pilku pipili kolko mindi molonge akumunge ‘Maku toko anju yando enenga yamboma ‘Konopu tondolo pupili.’ niei.’ nikiru.
25 Men sabuw afa baita’ay hikwahir bar tema’am na’atube tanasinaf ata kou’ay tanihamiyimih, baise taiyuwit koufair tanitit aumetawat tanabow, anayabin Regah na isan ana veya i na ekakabom.
26 — ausente —
26 Baise it turobe ana so’ob i hini’obaiyit tanasoso’ob ufunamaim bowabow kakafih sinaf isan tanayakitifuw tanama tanasisinaf na’at, a tur ao’owen bowabow kakafin ana sibor men ta ema’am.
27 — ausente —
27 Baise nati efanin it boro birumaim tanama baibatiyen ana veya tanakaif, naatu ana’ar fofor wairaf auman tanakaif, nati wairaf i sabuw iyab God isan tibikamabiy boro na’arahih!
28 Yambo tene Mosisini ungu mane sirimuma ‘Naa pilipu tembo.’ nimbe pulue torumu kinie ye talone molo yepokone kanoko ningu siringi kinie yu kondo naa kolko sumbi siku kamu toko konjiringi.
28 Nati ana veya’amaim sabuw iyab Moses ana ofafar hi’a’astu’ub orot rou’ab o tounu hi’itih hina baibatiyenayan orot matah hikukurereb mutufor himomorob baiwan babanih en.
29 ⸤Ou aku sike teko kenjiringi yamboma aku siku mindili siringi⸥ liemo ‘yambo tene Pulu Yemonga Malo* ‘Yu uluri molo.’ nimbe mundupe kelepa ⸤ungu taka tonjipe⸥, Pulu Yemone ungu konde nimbe panjipe mi lerimu ungumu Kirasinge mememone tondolo mundunjirimu aku mememone kanu yambomo ‘Pulu Yemonga yambo konopu kake telimu molopili.’ nirimu aku mememo ‘uluri molo’ nimbe ungu taka tonjipe, Pulu Yemone olio konopu monjipe lipe taponjilimo mele lipe ora silimo Mini Kake Telimu** ungu taka tonjilimo aku yambomo papu olandopa mindili nombá molo molo.’ konopu lekemeleye?
29 Kwanotanot orot yait God Natun nab urar nararauwariy ana baimakiy boro kikimin nab? Naatu obaibasit ana rara’amaim i ana kakafin kukusouw nab ni’ib anayabin en nao, naatu Anun Kakafiyin manaw kabeberayan nigigim isan tur kakafih nao. Kwanotanot nati orot ana baimakiy boro kikimin nab?
30 Aku nikirumunge ungu talo i sipe bokuna molemo: Te: “Teko kenjilimelemenga pundu toli kongonomonimbe aku ungumu molemo.* Te: “Ailimuni yunge yambomanga kotemonimbe aku ungumu molemola.** Aku ungutolo nirimu ⸤Pulu Yemo olio pilipulie ‘aku siku yunge Malo kinie Malonga mememo kinie Mini Kake Telimu kinie teko kenjingí yamboma sike paa mindili nonge.’ nimbu pilimolo.⸥
30 Anayabin it etei tur iti na’atube eo i taso’ob, “Ayu boro sa anabow naatu aniwayow,” naatu eo maiye, “Regah boro ana sabuw nibatiyih.”
31 Konde molopa mindi puli Pulu Ye paa tondolo puli olandopamone yambo tendo mumindili kolopalie ‘Mindili nani.’ nimbé liemo papu yu paa mini wale mundumbe. ⸤Aku kene maku topo anju yando yamboma ‘konopu tondolo pupili.’ niemili.⸥*
31 God wanatowan ma’ama’anin na’of nabuwi uman wanawanan inarur boro kakafin kakafin anababatun inab.
32 Ene ou Pulu Yemonga ungumu pulu pulu pilkulie pilku liringi kinie teringi mele altoko piliei. Ene mindili siringi kinie we mindili nongo tondolo munduku molko Pulu Yemo munduku naa keleringi.
32 Kwananot boubuntoro’ot God ana marakaw kwabaib ana veya’amaim, biyababan moumurih na’in kwabai, baise a baitumatum kwabukikin kwabat.
33 Wale mare ene liku yambomanga kumbikerena anjiku ene ungu taka tonjiku ‘mindili nangi.’ niringi. Wale mare aku siku mindili noringi yamboma ene kinie tapu toko molko liku taponjiringila.
33 Veya afa sabuw etei matahimaim tur kakafih hi’uwi naatu hirukoukuwi biyababan hit, afa turanah tur kakafin hi’uwih biyababan hibaib wanawanah kwarun bairi hai biyababan kwabai.
34 Ka siringi ka ulkena peringi yamboma enene kondo koloringi. ‘Enenga mele paa peanga alieli lepa mindi pumbe melema we lemo.’ ningu pilkulie ‘Molko kenjengi!’ ningu enenga mana melema liringi kinie ‘We liengi.’ ningu we siye kolko konopu siringi. Aku siku teringi walema altoko konopu liku munduku piliei!
34 Sabuw afa dibur hima’am hai biyababan bairi kwafaram kaununub kwaitih, sabuw afa hiyayakiyi yasisiramaim kwaihamiyih hiyakiyi. Anayabin kwa kwaso’ob sawar gewasin naatu wanatowan sawar boro uf hinan.
35 Ou aku siku teringi mele altoko pilkulie ‘Sike lipe taponjilimo. Sike aku sipu molomolo.’ ningu tondolo munduku piliringi mele kinié munduku naa keleangi. Tondolo munduku pilku molonge kinie akumunge mele kaloli peangama ene aili teko lingí.
35 Isan imih a baitumatum men naririm, baise kaufair kwanab kwanabat kwanan yomaninamaim boro a baiyan kwanab.
36 ‘Pulu Yemone olio “Teai.” nilimo mele temolo kinie yuni “Simbu.” nimbe panjirimu mele peangama limulú.’ ningu pilkulie tondolo munduku pilimele mele munduku naa kelko, teko mindi molangi. Munduku kelenge kinie naa lingí.
36 Yate nanub kwanitafofor kwanatit God abisa ekokok kwanasinaf, abisa eo’omatani boro nit.
37 Ungu te pilipulie aku sipu nikiru. Aku ungumu i sipe:
37 Anayabin,
38 “Nane ‘yambo sumbi nilime’ nimbunimbe aku sipe molemo.
38 Baise au orot menatan ana ef mutufurin boro baitumatumamaim nama, naatu au’uf nabatabat na’at ayu boro men aniyasisir.”
39 Nakolo olio yambo ningu tondolo munduku pilimele mele munduku kelkolie kolea kerine pulimele yambomanga yamboma naa molemolo. Olio ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo yamboma Pulu Yemone lipe taponjipe, mindili nolemelka aulkena wendo lipe, ‘yu kinie pea molko konjingí aulkena pangi.’ nilimo yamboma molemolo.
39 Baise it men sabuw iyab au’uf hibat gurugurusen hibaib na’atube’emih, it i baitumatumayah boro yawas tanab.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Hebreus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.