Gálatas 6
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 Angokeme, enenga angenu tene ulu pulu keri te temba kinie kanokolie ene ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimuni nilimo mele pilku liku molko konjilimele yambomane kanu yambomo ‘Konopu alowa tepa altopa Pulu Yemo kinie kapola molopili.’ ningu liku taponjingíndu yu kondo kolko taka lelko, liku taponjeyo. Ene kepe yu mele mele ‘Na aku sipe kondi ka temba kinie i tekemo mele tembone naa tembone?’ ningu pilkulie kanu yambo ulu keri te tembamo iri naa toko taka lelko liku taponjeyo.
1 Taitu tuwai’inah, kwa baitumatumayan orot ta bowabow kakafin nab nitaiy nare’er na’at, kwa iyab Anun kakafiyinamaim kwama’am taituwa kwanibais kwanabora’ah maiye. Baise yate nanub tur hamehamenamaim kwanibais. Naatu mata toniwa’an men nati routobon ta’imon auman wanawanan kwanarunamih.
2 ‘Kirasini ungu mane sipe “Teai.” nirimu* aku mele teamili.’ ningu enene angenalinge umbuni we wendo omba pemba uluma ene pea menjeyo.**
2 Taituwa kwanibaisih bairi hai bit kwana’abar, ef nati na’atube kwanasisinaf, kwa i Keriso ana ofafar kwabifanabow.
3 Yambo tene yu imbi ola naa molemo kinie ‘Na imbi ola molemo akumunge ⸤nanga angenu naa lipu taponjimbu⸥.’ konopu lemomo yu yuyu kolo topalie ‘yunge imbi sike ola molemo.’ nimbe konopuni pilimo.
3 Orot yait enotanot i anababatun turobe ana orot, baise wanawananamaim i men turobe na’at, nati orot i taiyuwin ebifuwifuw.
4 Aku sipe konopu lemba kapola naa temba kene yambomane yu mele mele konopu lelko ulu telemelema manda manjiku apuruku ‘Nane imu tepo konjikiru molo imu tepo kenjikiruye?’ ningu ene eneno yu mele mele piliengi! Yambo tene yuyu mindi kanopa pilipelie tepa konjimbemanga ‘Paa tekero.’ nimbe manda kapi nimbe konopu simbe. Akumu peanga. Yunge kepe yambo lupemanga kepe teluna tere lepa manda manjipe apurupe kanopalie ‘Nanga peanga, enenga keri.’ nimbe apurumbe akumu keri.*
4 Kwa etei i taiyuw a bowabow kwananutitiy, a bowabow menatan kwabowabow ora’ara’at isan bigewasin, basit inao ra’ara’at. Baise men o a bowabowamaim taituwa ana bowabow inafufunimih.
5 Yamboma yu mele mele ulu telemelemonga umbuni wendo ombáma eneno yu mele mele umbuni menge kene ⸤aku siku teangi⸥.*
5 Anayabin orot ta’ita’imon ibo taiyuwin ana bit ea’abar.
6 ⸤Kirasinge⸥ unguma mane sili yambo tenga ungumu pilku molemele yambomane kanu yambomo ‘Lipu taponjemili.’ ningu enenga mele peanga ⸤nosilimele⸥ ma moke teko yu siengi.*
6 Sabuw iyab Kirisiyan ana tur gewasin tibi’obaibiyih, ana gewasin nati sabuw i boro baibais kafai baiyan na’atube hai bai’obaiyenayan orot hinitin.
7 ‘Nane ungu nimbu konopu lepo ulu temboma Pulu Yemone naa kanomba.’ ningu pilku enenga eneno konopuna kolo toko naa pilieyo. Yamboma Pulu Yemone naa pilipe naa kanomba tenga manda lopi naa teko, Pulu Yemo manda kolo toko naa singí kanumu. Yambomane poniena mele umbu mundulimelemanga mindi melema tolemo inie toko yando limele aku mele,* yambomane telemele mele yuni apurupe pilipelie mare tepa kenjipe mare tepa konjimbe.
7 Men taiyuw kwanifufuwimih, men karam boro God kwanigigim. Orot ana ub abisa etatanum boro i na’atube nafour.
8 Mele keri tenga umbu poniena panjilimelkanje mele keri te wendo olka inie toko limelka mele aku sipe yambo tene yunge ou we konopumuni* pilipe konopu sipe telemo yambomo aku telemomonga langi keri purulimo mele aku sipe kanu yambomo yu mini pali molopa kenjimbe. Yambo tene ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimuni nilimo mele konopu sipe pilipe lipe telemo yambomo aku telemomonga langi umbu peanga te mundulimo mele telemomonga Minimuni yu mini pali konde molopa konjipe mindi puli ulu pulumu simbe.**
8 Sabuw iyab hima bowabow kakafin biyah ana kok akisin tisisinaf ana ro’on boro baimakiy naatu morob hinafour. Baise sabuw iyab Anun Kakafiyin ana kok hima tisisinaf boro ma’ama wanatowan Anun Kakafiyinane hinafour.
9 Yambomane langi umbuma panjikulie, ‘Ombá.’ ningu siye naa kolko taka lelko nokoko molemele mele olio aku sipu ulu peangama temolondo siye naa kolamili. Langi umbu panjilimele kinie pe sike wendo omba langi tolemo, liku nolemele mele olio ulu peangama temolondo tondolo mundupu tepo ou we siye naa kolopo molomulu liemo pe Pulu Yemone pilimbe walemo kinie sike yuni mele peangama simbe limulú.
9 Imih bowabow gewasin tabowabow men tanahahar. Naatu ata bowabow baihamiyinamih tananot, anayabin fourin ana veya anababatun nan natitit boro gewasin tanafour.
10 Akumunge, yamboma lipu taponjimulú aulke te mona lemba kinie kanopolie ene pali lipu taponjemili. Nakolo Kirasi ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yamboma kumbi lepo lipu taponjemili.*
10 Isan imih it ata veya kebor tanabaibimaim sabuw etei isah gewasin tanasinaf. Na’atube taituwat it bairi ata baitumatum ta’imon ata kou’ayomaim tema’am auman isah tananot.
11 Kinié i pepámo nanu ya topo imbi paa aili tepo tokoro mele kanayo.*
11 Au tur yomaninamaim kirum gagamih na’in taiyuwu umau’umaim kwa a fef akikirum kwa’itah.
12 Yemane tondolo munduku ‘Kangi te kopisiei.’.* nilimele ye kanumane ‘⸤Juda yambomane⸥ olio kanoko peanga kanangi.’ ningulie aku telemele. Ene pipili kolkolie ‘ ‘Kirasini sike ⸤olionga nimbe⸥ unju perana ⸤kolonjirimu⸥.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo mele ⸤Juda yambomane pilkulie⸥ pilku keri pilku olio teko kenjiku mindili naa siengi.’ ningu aku telemele. We naa telemele.**
12 Sabuw afa i biyat ufunane ana gewasin isan kwa teo’okikini, ya hinikitabir saise a’ar kanabih hina’afuw. Sawar iti tisisinaf anayabin i Keriso onaf afe’en momorob ana biyababan tehahaiw.
13 Kangi kopisilimele yemane kepe ⸤Mosisini⸥ ungu mane sirimuma* naa pilku liku telemele nakolo ‘⸤Juda yambomane⸥ olio temolo mele kanokolie olio kapi niengi.’ ningulie ene ⸤Kirasinge Gallesia yamboma⸥ ndo “Kangi te kopisiengi.” nilimele.
13 Sabuw iyab ar afu’afuw ana ofafar hi’ufunun hai ar hi’a’afuw, ofafar etei men tibi’ufunun, baise tekokok hai ar hina’afuw saise i biyah momonok isan hinao ra’ara’at.
14 ⸤Nakolo⸥ nane ‘Nanga imbi ola molopili.’ molo ‘Yambo tenga imbi ola molopili.’ molo ‘Ulu tenga imbi ola molopili.’ nimbulie paa kapi naa nimbú. Aili Yesusi Kirasi olionga nimbe kolonjirimu unju peramo mindi na konopu sipu kapi nimbu imbi ambolopo ola linjimbú. Melte lupe paa molo! Yu unju perana kolonjirimu akumuni na ye kololimu mele moliomonga* ma koleamanga ulumane na uluri manda naa telemo; ma kolea uluma kepe unju perana kolopa pora sirimu none telemomonga nane kanu uluma naa konopu monjipu moliola.**
14 Baise ayu i boro ata Regah Jesu Keriso ana onaf akisinamo isan anao ra’ara’at. Anayabin Keriso onaf afe’en momorob ana veya, ayu au naniyan iti tafaram ana bowabow isan i morob, naatu tafaram ana kok ayu isou i morob.
15 ⸤Juda yambomane⸥ kangi te kopisilimele molo ⸤yambo lupemane⸥ kangi te naa kopisilimele akumu uluri molo.* ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Olio yambo kondema molangi.’ nilimo aku ulumu mindi sike ulu te pelemo. ⸤Aku ulumu mindi Pulu Yemone kanopalie yamboma kanopa imbi silimo.⸥
15 Ata ar hi’a’afuw o afuwina’e tama’am nati i men ana’an gagamin, baise ana’an gagamin i ata yawas tanabotabir sabuw boubut tanamatar.
16 Ya nikiru mele ‘Sike.’ ningu pilku liku telemele yamboma ene Pulu Yemonga ⸤sike⸥ Isirele yamboma molemele.* Kanu yamboma konopu pe nipili molangi; Pulu Yemone ene kondo kolopa, ou teko kenjiringi mele mundupe kelepa ‘Pundu tangi.’ naa nipili.
16 Ayoyoyoban sabuw iyab iti ef tibi’ufunun isah tufuw, kabeber nama, na’atube God ana sabuw Israel etei isah nama.
17 Ungu te kamu niembo: Na Yesusinge ⸤kongonomo andopo tenjirindumunge⸥ na toringi makoma nanga kangine pelemo kene* yambo tene na tepa kenjipe umbuni te naa sipili.
17 Au tur yomanin men akokok orot babin ta yababan initu maiye, anayabin ayu biyau’umaim i Jesu ana fit tema’am, nati ebi’obaiyu ayu i Keriso ana akirwairafin.
18 Angokeme, olionga Aili Yesusi Kirasini* enenga minime we kondo kolopa molopili molangi. Aku sipe sike tepili. ⸤Aku pea nikiru.⸥
18 Ata Regah Jesu Keriso ana bosiyasiyar kwa etei ayub wanawananamaim nama taitu. Amen.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Gálatas 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.