Efésios 3
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 ⸤Kirasini ‘yambo lupema kinie Juda yamboma kinie pea Pulu Yemonga yamboma molangi.’ nimbe aku sipe yambo talape talo lipe tere lerimu⸥* akumunge na Pollo ⸤Pulu Yemo kinie ungu nimbu enenga mawa tenjilio⸥. Ene we yambo lupema lipu taponjiliomonga na ka ulkena peli yemo molopolie, ⸤enenga mawa tenjilio⸥.**
1 Ana’an iti isan ayu Paul Keriso Jesu ana dibur orot kwa Ufun Sabuw wabimaim, ayu God isan ayoyoyoban.
2 ⸤Ungu te ou pilkirumu niembo:⸥* ‘Pulu Yemone na kinie ene kinie terimu mele piliringi.’ konopu lekero. Akumu i sipe: Pulu Yemone ene we kondo kolorumumunge lipe taponjimbe mele ‘Kamu piliengi!’ nimbe na mako torumu.
2 Kwa iti tur i kwanowaraka, God ana bosiyasiyaramaim kwa ama gewas isan bowamih ayu bowabow itu.
3 Akumu Pulu Yemone ulu temba mele ou lopi terimu akumu na nimbe para sirimu,* akumu ou wallo kolte pepá topo nimbu sindu kanumu.**
3 God ana kirikirifot wa’iwa’irin yayakitifuw ayu isou iwa’an irerereb asoso’ob, i nati fef anamaim tur an kabumin akikirum kwaiyab kwa’itinika.
4 I pepá tokoromo kanokolie pilingí kinie Pulu Yemone temba mele lopi tepa perimumu Kirasini terimumunge mona lerimu pilio mele pilingí.
4 Fef nati akikirum kwanabiyab na’at boro naniyan kwanab, ayu mi’itube Keriso ana kirikirifot asoso’ob boro kwana’itin.
5 Ulu temba lopi tepa perimu kanumu* ou moloringi yamboma kepe yandopa yandopa moloringi yamboma kepe nimbe para naa sirimu. ⸤Yambo mare mindi wallo kolte nimbe para sirimu.⸥ Kinié mindi Yesusini ‘Nanga kongonomo tenjipai.’ nimbe lipe mundurumu yema kinie, Pulu Yemone ungu umbu tonjilimoma pilku yamboma ningu silimele yamboma kinie,** yunge yambo kake teli aku yamboma ⸤mindi⸥ Pulu Yemonga Minimuni nimbe para silimo.
5 Marasika Keriso ana kirikirifot i men irerereb uwatanah tamatanah afa no wan hitufuw hima’am hiso’obamih, baise boun i Anun Kakafiyinane na God ana kob abarayah kakafiyih naatu dinab oro’orot biyahimaim ebirerereb.
6 Kanu ulu ou lopi terimu kinié para lemomo i sipe: Kirasi Yesusini yambomanga nimbe tenjirimumuni temane peangamo pelemo akumuni we yambo lupema* kinie ⸤olio Juda yamboma⸥ kinie lipe tere lenjipe ‘kangi telumu molangi.’ nimbe, Pulu Yemone ‘yamboma kinie tembo’ nimbe panjirimu mele ⸤Juda yamboma kinie we yamboma kinie⸥ pali telemola.
6 Naatu kirikirifot i iti. Tur Gewasinamaim Ufun Sabuw naatu Israel bairi God ana baigegewasin etei inowah, etei hifamen biyah ta’imon matar, naatu God ana omatanen Keriso Jesu biyanamaim ya’iyai boro etei hinafaram.
7 Pulu Yemone we kondo kolopa yuni yuyu ‘na temane peangamo andopo topo siembo.’ nimbe mako topa, ‘aku kongonomo teambo,’ nimbe tondolomo na sirimu.*
7 God ana manaw ana kabeberamaim ayu siwar gewasin itu, i ana akirwairafin amatar Tur Gewasin i ana fairamaim afafaram.
8 Pulu Yemonga yambo molemelemanga pali na paa maniendopa molio,* nakolo Pulu Yemone na we kondo kolopalie kongono i sipe mele sirimu: “Juda yambo naa molemele yamboma temane peangamo toko siliku andoi.” nirimu.** Aku temane peangamo Kirasinge mele peanga, olione manda naa apurupu pilipu kambu manda naa tolemolo melema.***
8 Ayu i God ana sabuw baitumatumayah etei babahimaim, auru yabin en. Baise God ana bosiyasiyaramaim bowabow gagamin itu Ufun Sabuw isah, Tur Gewasin ata binan Keriso wanawananamaim toto buyoy burubururube in eyey isan atao hitanowar.
9 Mulu matolo ou naa tepili yuyu molopalie Pulu Yemone “‘Tembo.’ nimbe panjirimu ulumu kamu temba mele ‘yamboma pali piliengi!’ ningu temane peangamo toko siliku andoi.” nirimu. Mulu ma melema pali terimu Pulu Yemone ‘Pe tembo.’ nimbe panjirimu mele koronga ou yuyu pilipe yu kinie lopi tepa perimu mele pe yambo te naa pilirimu kanumu kinié nando “Yamboma piliengi ningu sinjipui.” nirimu.
9 Naatu God ana kirikirifot bebeyan ata kubuna sabuw etei hitanowar. Iti kirikirifot i God sawar tutufin etei ana baimatarenayan marasika yakitifuw wa’iwa’irinamaim in.
10 ‘Aku ungumu Kirasinge yambo talapemo* pilingí kinie melema nokongendo tondolo pelemo kuru muluna molemelema kinie, mulu koleana yambo namba molemo yambo ailime kinie, aku yambo tondolo aisili pelemomane** Pulu Yemonga pilipe konginjili lupe lupe pelemoma pilingí kene.’ nimbe ⸤nando “aku temane peangamo ningu siliku andoi.” nirimu⸥.
10 Boun ana veya ekaleisia wanawananamaim God ana not naatu ana so’ob ef tata’amaim tasinaf, maramaim aiwob naatu bonawiyenayah hitaso’ob.
11 Pulu Yemone ⸤aku sipe terimumu⸥ mulu ma ou naa tepili paa koronga ou “Tembo.” nimbe panjirimu mele olionga Aili Kirasi Yesusini terimumunge ‘kamu wendo opili.’ nimbe Pulu Yemone aku sipe terimu.
11 God iti sisinaf i ana not marasika yakitifuw wanatowan ma nuhinuh ata Regah Keriso Jesu biyanamaim sinaf ana not yayakitifuw isawar.
12 ⸤Kirasi⸥ yu olionga nimbe tenjirimumu ‘Sike.’ nimbu tondolo mundupu pilipu* yu kinie tapu topo molopolie, olio Pulu Yemo kinie pupu ungu nimulundu pipili naa kolopo sumbi sipu manda pulimolo. Kirasi yu olio Pulu Yemo molemona pulimolo aulkemo,** akumunge yu molemona pumulú telemolo kinie meltene olio pipi naa simbe.
12 Ana’an nati isan it ata baitumatum Keriso wanawanan tabaibimaim boro koufair tanab nabonawiyit God nanamaim tana tit.
13 Akumunge nane ene mawa tepolie nimbundu: Na ene lipu taponjimbundu mindili nombo molio mele konopu aisili naa liku mundukulie ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilku molemele mele pange naa tepili. Na mindili nolio ulumuni Pulu Yemo kinie pea tapu toko molemele mele lipe taponjilimomonga ⸤konopu siku molangi⸥.*
13 Isan imih ao’ototofari ayu kwa isa biyababan abaib isan men gubam nahurir, baise kwa ama gewas isan.
14 ⸤Ou nimbú tendu akumu kinié ya kamu nikiru.⸥* ⸤Pulu Yemone Juda yambo talapemo kepe we yambo lupema kepe olio pali “Tembo.” nimbe panjirimu mele kinié telemo ulumu pilipulie⸥ akumunge na ‘Olionga Lapamo ⸤kinie ungu nimbu enenga mawa tenjembo.’ nimbu⸥ yunge kumbikerena koporongo langolio.
14 Ana’an iti isan ayu Tamat nanamaim su ayowen ayoyoyoban,
15 Pulu Yemonga yambo talape akumu mulu koleana sukundu molemelema kinie, ya ma koleana molemoloma kinie, pali ‘Yambo talape telumu.’ nimbe yuni enenga imbi simbe. Mulu koleana yamboma kinie, ma koleana yamboma kinie, anju yando “lapa” nilimele kanumu Pulu Yemo melemanga pali lapa molemomonga pilku imbi “Lapa” ningu pilkulie akula nilimele.*
15 anayabin God akisinamo ana nibur maramaim tema’am na’atube tafaramamaim tema’am wabih anababatun i God ebitih.
16 Nane ⸤‘Lapamo kinie ungu niembo.’ nimbu yu molemona koporongo langopolie⸥ yu kinie ungu nimbu mawa tepolie nimbundu: ‘Yunge mele paa peanga nosilimomanga ‘Enenga konopuma enge nipili.’ nimbe yunge tondolomo ene sipili.’ nimbu mawa tekero. Aku tondolomo yunge Minimu ⸤ene kinie molopalie ene tondolo⸥ silimo kanumu.
16 Ayu God abifefeyan ana baigegewasin gagamin na’in no maramaim in burubururube eyey Anun Kakafiyinane kwa na’ototofar fair kwanab.
17 ‘Ene ‘Kirasi sike.’ ningu tondolo munduku pilingímunge Kirasi yu enenga konopumanga ‘yunge ulkemo’.* nimbe kamu kamu molopili.’ nimbu aku sipula enenga mawa tenjilio. ‘Unju te ⸤tondolo mundupe angilimbendo⸥ yunge pulkenomo mana manie pulimo mele** ene aku siku konopu monjili ulu pulumunge sukundu molko tondolo pupili molangi.’ ⸤nimbu mawa tenjiliola.⸥
17 Saise abaitumatumamaim Keriso dogor wanawanan ana baremih ni’efan nama. Naatu ayoyoyoban yabowamaim kwa a wairoron tare ta’of barur.
18 Aku siku molkolie Kirasini olio pali konopu monjilimo mele paa manda manjiku pilku konjingí tondolomo Pulu Yemonga yamboma pali kinie ene kinie pea pepili. Kirasini olio pali konopu monjilimo akumu paa sulu tepa pupe paa pera topa paa olando sipe pupe paa maniendo sipe pulimo mele pilingí tondolomo ene kinie pepili.
18 Naatu fair kwatab, God ana sabuw etei bairi, saise Keriso ana yabow ra’at momosesew, ra’at yen mar wanawanan rur, ra’at yen oyaw nanatabir, naatu ra’at re taiy baban inan i naniyan kwatab kwataso’ob.
19 ‘Pulu Yemo yunge ulu pulu peanga nosipe silimoma enenga konopumanga aku uluma pali tengepea tepa pepili.’ nimbu ‘kanu Kirasini konopu monjilimo ulu pulumu enene piliengi!’ nimbu enenga mawa tenjiliola. Aku Kirasini konopu monjilimo ulumu we konopuni mindi manda apurupu pilimolo aulke te naa lemo.
19 Turobe, God ana yabow i ra’at kwanekwan men karam boro etei tanasora’ub, baise sawar abisa gewasih God wanawananamaim awan karatan tema’am, etei boro kwa wanawananamaim nakaratan kwanaso’ob.
20 Akumunge ‘Pulu Yemonga imbimu paa olandopa molopa mindi pupili.’ niemili. Pulu Yemo yunge tondolomone olionga konopumanga kongono telemomonga olione mawa temolo uluma kinie ‘Teambo.’ molo ‘Aku sipu molambo.’ molo aku sipu ulu lupe lupe konopuni pilimolo mele uluma pali yuni yunge tondolomone paa olandopa manda temba yemo molemo, ⸤akumunge⸥ Kirasinge yambo talapena sukundu molopo Kirasi Yesusi pea olio tapu topo molemolo yambomane kanu kongono telemo Pulu Yemonga imbimu ‘pe pe kepe paa kamu kamu paa olandopa molopa pupili.’ nimbu yu kapi nimbu imbi ambolopo ola linjemili. Aku sipe tepili.
20 Imih God ana merar tanay tanabora’ara’ah. Anayabin God ana fair wanawanatamaim ma ebowabow i karam sawar gewasih moumurih na’in isah, it men tabifefeyan, naatu afa ata notamaim men tema’am, i karam boro etei nasinaf.
21 — ausente —
21 Imih Kirisiyan sabuw etei God wabin tanabora’ara’ah naatu Jesu Keriso auman wabin tanabora’ara’ah merarayow tanitin wanatowan, wanatowan Amen.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Efésios 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.