Colossenses 3
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 * Pulu Yemone ene Kirasi kinie pea topa makinjirimu kene** Kirasi wi ola Pulu Yemonga ki umbukundu molemo koleamonga uluma mindi konopuni pilku waka kolko molangi.
1 Kwa i kwamorob na’atube kwa’inu’in, Keriso morobone mimisir ana veya. Kwa bairi kwamisir maiye yawas anababatun kwabai. Imih dogor tutufin etei Keriso maramaim God uman asukwafune mare toto buyoy ma’agiy wanawanan ema’am, i kwana’itin.
2 Mulu koleana melema mindi paa konopu kimbu siku, ma koleana melema konopu naa kimbu siku molayo.
2 A not tutufin etei mar ana sawar isah kwananot, men iti tafaram ana sawar isah kwananot kwanekwanemih.
3 Ene ⸤enenga ou we konopuma* kinie⸥ pea Kirasi kinie kolkolie** yu pea ⸤lomboroko ola moloringi⸥ kinié konde molemelemonga*** Kirasi yu mulu koleana Pulu Yemo kinie pea teluna tapu toko molembele naa kanolemolo mele ene aku siku elte kinie pea teluna tapu toko molko paa sike molonge mele ou naa kanolemele kene ⸤aku siku mulu koleana melema mindi konopu kimbu siku molayo⸥.
3 Anayabin kwa kwamomorob ana veya, kwa ayawas anababatun i Keriso wanawananamaim. God botan no maramaim ema’am boro nit kwanab.
4 Enenga sike molemele ulu pulumu Kirasi yu, akumunge yu omba mona angilimbe kinie ene yu kinie pea molko, tondolo pa telemo koleana yu ye aili olandopamo molopa mele tondoloma nosipe melema nokolemo koleana yu kinie pea tapu toko molonge.
4 Kwa a yawas anababatun i Keriso. I nabirerereb ana veya kwa auman boro ana aiwobomaim kwanarun, ana marakaw bairi kwanafaram.
5 Akumunge, ⸤enenga ou we konopuma Kirasi kinie pea kolkolie yu pea lomboroko ola moloringi⸥* kene mana ulu enenga konopumane pilkulie tengendo waka kolemele uluma toko manie mundeyo! Ulu akuma i sipe: Wa ulu kerinele teli ulu pulumu kinie, we melema kinie kepe ulu kerinele tengendo taki taki konopu kimbu siku molemele ulu pulumu kinie,** ambomane ye peangama kanoko ‘Pea tapu topo andolembelkanje papu.’ ningu konopu monjiku, yemane amboma kanoko konopu monjiku aku siku teli ulu pulumu kinie,*** yambo lupemanga melema yama meli ulu pulumu kinie, aku uluma. Yambo lupemanga melema yama melemele mele kinie, kuruma kinie pulu ye kolo tolime kinie popo toko kapi nilimele mele kinie,**** aku ulutolo telu sipe mele.*****
5 Imih tafaram ana bowabow kakafih kwa wanawananamaim ma kura’ara’ahi kwasisinaf i kwanekwan kwanimuruben. Baisesebar kwanekwan, gubagub kakafih, in sesebar ana koukra’at, not kakafih ana koukra’at, naatu kabat, nati sawar etei i uma matamatar.
6 Aku ulu pulu kerime telemelemonga Pulu Yemone yamboma mumindili kolopa tomba walemo yunge ungu manema ta nilimele yamboma molemelena wendo ombá okomo.
6 Anayabin sabuw iyab sawar iti na’atube tisisinaf isan God ana yaso’ar wanawanan boro hinarun.
7 We mana yamboma teko molemele mele ou ene Kirasinge Kollosi yamboma kepe Kirasi naa pilku molkolie aku siku ulu kerime mindi teko moloringi.
7 Naatu kwa marasika iti tafaram ana naniyanamaim kwama kwareremor ana veya, ayawas i nati na’atube kwama kwasisinaf.
8 Nakolo kinié ‘Aku uluma naa teamili.’ ningu we siye kolayo. Yambo mumindili kololi ulu pulumu kinie, yambo iri toli ulu pulumu kinie, yambo pilku keri pilili ulu pulumu kinie, ‘Yamboma pipili kolko molko kenjengi!’ ningu kolo toko ungu bulkundu ninjili ulu pulumu kinie,* ‘Tae teangi.’ ningu ungu keri nili ulu pulumu kinie, aku ulu puluma siye kolayo.**
8 Baise boun nati sawar i kwanihamiyen, yaso’ar, baigagamat okwanekwan, baigeg, bobowen, baifa’efa’en, naatu tur kakafih okwanekwan.
9 Ou we konopuma kinie aku konopumane pilku teringi uluma kinie siye kolko, ‘Yambo kondema molamili.’ ningu Kirasi liringimunge ene yambo kondema tepa mimi terimu Pulu Yemone ene konopu konde lipe panjinjirimu, yandopa yandopa ‘yu molemo mele* ene olandopa olandopa pilkulie aku siku molangi.’ nimbe aku telemo kene anju yando kolo naa tayo.**
9 Taiyuw men kwanakutabitabir kwanifufuwen, anayabin kwa kanab atamanin kakafin naatu ana bowabow kakafih auman i kwaikiya’ub kwabosair.
10 — ausente —
10 Naatu boun kwa i kanab boubun kwaiyoun, Itinin gewasin maiyow, nati kanab boubunamaim boro nama narube’ebe’eyay mar etei nabonawiy ayawas niboubun. Kwanan Keriso iti yawas wowab bit i ana’itininabe kwanamatar, naatu ana so’ob tutufin etei kwanaso’ob.
11 ⸤Pulu Yemone yuyu yambo kondema pea pali tepa mimi telemomonga⸥ olio yambo kondema mele molemolo yamboma telu sipu molemolo. Juda yambo naa molemelema lupe,* Juda yamboma lupe molo; yambo kangi te kopisili yamboma lupe,** kangi te naa kopisili yamboma lupe molola; kewa yamboma lupe, umbu yamboma lupe molola; ⸤yambo kamakoma lupe yambo koropama lupe molola;⸥ mele kalolimu naa liku kongono we tenjili kendemande yamboma lupe, we molemele yamboma lupe molola. Kirasi yu olionga pali olandopa molemo; yu olionga pali konopuna molemo, akumunge olio yambo lupe lupe manda apurupu naa nimbu naa kanomolo. Olio pali telu sipu molemolo.***
11 Iti yawas boubun wanawananamaim ana kouseb men ema’ama, boro men hinao, Jew orot, Ufun Orot, ana ar afu’afuw, ana ar tutufin, o beref mowan, sabuw mowan, so’obayan, akirwairafin, men akirwairafin. Baise Keriso i sawar etei isah naatu etei wanawanahimaim.
12 Akumunge, ene Pulu Yemone ‘Nanga yamboma molangi.’ nimbe mako torumu yambo konopu aili tepa monjipe, ‘konopu kake tepa peli yamboma’ nimbe kanolemo yamboma molemele kene yambo lupema kondo kolko liku taponjiku, enenga imbime ambolko ola naa liku, yamboma kinie kara naa puku andiki teko taka lelko molko, ólo áme topili molko, aku siku teko molangi.*
12 Kwa i God ana sabuw kwa iyabuwi naatu i nowanamih rubini. Imih kwa a sawar boro iti kwana’abur, dogor wanawanan yababan ana naniyan nama, manaw kabeber, yara’iyen, matananub naatu yatenanub.
13 Enenga angenu tene ene tepa kenjipe ulu tepa mumindili konjili ulu te temba kinie ene yundu ungu te naa ningu, siye kolangi.* Ene Pulu Yemo teko kenjiringi ulu pulu kerime yu ‘Manie pupili.’ nimbe we siye kolorumu mele ene aku siku teko kenjingí uluma ‘Manie pupili.’ ningu we siye kolangi.
13 Taituwa baibaisih isan anot i nama, kwanibaibaisbonen naatu veya ta taituwa ta natawan nagam na’u’uwi na’at ana kakafin inanotawiy, Regah enotanotawiyi na’atube. Taituw hai kakafih inanotawiy|alt="forgive each other" src="IB04185.tif" size="span" loc="Col 3.13" copy="Illustration by Dr. Farid Faadil. Used by permission." ref="3.13"
14 Nakolo aku ulu pulu peanga nikiru ulu pulumanga pali konopu monjili ulu pulumu paa olandopa pelemo kene yamboma konopu tondolo munduku monjengi.* Aku tenge kinie aku siku ulu pulu peanga lupema pali we sumbi siku teko paa kapola kapola molonge.**
14 Sawar etei tafahimaim yabow i faifuw gewasin anababatun, nati yabowamaim sawar etei boro tufuwamaim nita’imon gewasin.
15 Kirasinge yamboma kinie konopu teluna pupili kapola kapola molopo konopu pe nili ulu pulumu Kirasini silimo aku ulu pulumuni ‘Ene aku siku taka lelko konopu wayongo siku molangi.’ nimbe omba nokopili. Kangi telumunge kimbu ki melema lupe lupe angilimo nakolo kangi telumu mindi angilimo aku mele ene yamboma pali telu mele molemele.* Ene aku siku molkolie Pulu Yemone “Ene anju yando konopu teluna pupili kapola kapola molangi wai.” nirimu. Akumunge Pulu Yemo alieli “Ange.” ningu molangi.
15 Tufuw nati Keriso ebit i dogor wanawanan nabonawiy; anayabin iti tufuwamaim God kwa eafi kwana ita’imoni biya ta’imon matar. Imih mar etei merarayow kwanitin.
16 Kirasinge unguma enenga konopuna paa tengepea tepa pepili molangi. Aku siku molkolie ene pilipe konginjilimu pepili enene yamboma ungu mane siku, yamboma ulu keri peangama pali tenge mele ‘Pilku konjengi.’ ningu siku; Pulu Yemone enenga nimbe tenjirimu tenjilimomonga yu kinie “Ange.” ningindu Pulu Yemonga bokuna molemo konanama kinie, makuna sukundu konana nilimele konanama kinie, Mini Kake Telimuni enenga konopuna nimbe silimo pilimele konanama kinie, niengi.*
16 Keriso ana tur kwa dogor wanawanan na’in namowar natit anot narerekab taituwa kwani’obaibiyih naatu kwanarube’abe’atih. Psalmamaim, ewamaim naatu dinab hai ewamaim kwanatabor God kwanabora’ara’ah dogor ere merarayow auman.
17 Ungu ningu uluma teko kongono tenge ulu akuma pali tengendo ‘I ulumane Aili Yesusinge imbi ambolopo ola linjemili.’ ningu aku uluma teko,* Lapa Pulu Yemo kinie “Ange.” ningindu Aili Yesusi yuni enenga nimbe tenjirimumunge Lapa Pulu Yemo kinie “Ange.” niengi.
17 Sawar etei kwasisinaf o turamaim kwa’o etei i Regah Jesu wabinamaim kwanasinaf, merarayow i wanawanamaim nan Tamat God biyan natit.
18 Ene amboma, enenga emenali yemanga unguma taka lelko pilku liku molayo. Aku ulumu Ailimuni kanopa peanga kanolemo ulu pulu te kene aku teayo.
18 Baibin a’aaw oro’orot fanah kwanab, anayabin o Kirisiyan babin a bowabow i boro nati na’atube inasinaf.
19 Ene yema, enenga amboma konopu monjiku, ene teko mumindili konjiku iri naa toko molangi.
19 Kwa oro’orot a’aaw baibin kwaniyabuwih, men baibin isah mata natakiyatamih.
20 Ambolangoma, ene aminieli lanielini ningí unguma pali alieli pilku tenge panjiku teko molayo. Aku ulumu Ailimuni kanopa peanga kanolemo.*
20 Kwa kek i mar etei hinat tamat fanah kwanab, anayabin hinat tamat fanah kwanabaib, Regah i boro niyasisir gagamin maiyow kwa isa.
21 Ambolangomanga lapali, enenga ambolangoma ‘Popenge teko mumindili naa kolko, nikimulu mele bulu siku siye naa kolangi.’ ningu taka lelko ungu manema siku popenge teko iri naa toko ungu manema tondolo munduku naa sieyo.
21 Kwa orot babin airi a kek men asir kwanao yawayawananih, anayabin a kek boro gubamih nahurir.
22 Mele kaloli te naa liku kongono we tenjili kendemande yamboma,* enenga kongono nokolemele mana yambomane ningí unguma pali pilku liku teangi. ‘Nokoli yamboma kanoko molangi kongono tepo konjimbu kinie kanokolie kapi niengi.’ ningu kongono naa teangi. Aili ⸤Kirasi⸥ nge ungumu liku ai siku pilku liku telemele mele aku siku kongono nokoli yambomane “Teai.” ningí unguma pilku liku kongono konopu siku teko konjengi.
22 Kwa akirwairafi a orot ukwarih sawar tutufin etei teo na’atube kwanifanabow. Men hina’i’iti ana veya akisin fanah kwanab, iti orot gewas rouwamih, baise dogor tutufin etei kwanasinaf. Anayabin kwa i Regah kwakakafiy kware dogor me erabirab.
23 Ene konopu talo tepa pepili enenga kongono nokoli yambomanga kongono naa tenjengi. Kongono tengema pali tengendo Ailimunge kongono tenjilimelka mele aku siku kongono nokoli ye kanumanga kongonoma konopu peanga pepili toyo toko tenjengi. ‘Mana yambomanga kongono mindi tenjikimulu, akumu uluri molo.’ ningu kongono naa teangi.
23 A bowabow abisa kwabowabow dogor tutufin etei kwanabow, Regah isan kwatabowabow na’atube, men orot isan.
24 ‘Ailimuni pe yunge yamboma mele kalombando nosinjilimo mele peangama olio simbe.’ ningu pilkulie ⸤konopu peanga pepili kongono nokoli yemanga kongono toyo toko tenjengi⸥. Kirasinge kongono kendemande tenjilimele; yu enenga Ye Nokoli Paa Aili kanumu.*
24 Regah ana toto ana buyoy boro a baiyanamih nabit i kwa kwaso’ob. Anayabin Keriso isan kwabowabow i kwa a orot ukwarin anababatun.
25 ‘Teko kenjingí yamboma pali teko kenjingímunge mele kalolimu lingí. Ailimuni ‘Yambo imbi molemoma lupe, imbi naa molemoma lupe.’ nimbe kanopa apurupe mele naa kalomba. ⸤Telemolo mele kanopa apurupelie mele kalomba⸥ kene,’ ningu kongono aku siku tondolo munduku teangi.
25 Naatu orot yait kakafih isisinaf ana baiyan boro nati kakafih sisinaf isan nab; anayabin God i sabuw etei ana fofoninamaim ebibabatiyih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Colossenses 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.