Colossenses 1
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 Na Pollo, Pulu Yemone na mako torumuna Kirasi Yesusini “Nanga kongonomo tenjipui.” nimbe lipe mundurumu yemo,* na kinie olionga ⸤Kirasinge ungumu pilili⸥ angenu Timoti pea molopololie i pepámo topo sikiru.
1 Ayu Paul God ana kokomaim rubinu, Keriso Jesu ana tur abarayan amatar, taituwa Timothy airi.
2 Ene Pulu Yemonga yambo kolea aili Kollosi pelemele, ene Kirasi kinie tapu toko molemelena yu ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku ambolko molemele angenupilime i pepámo topo sikiru. Olionga Lapa Pulu Yemone ene we kondo kolopa, ‘Ene konopu pe nipili taka lelko molangi.’ nipili.
2 Kwa God ana sabuw kakafiyih naatu bosunusunubayah Keriso wanawananamaim, nati Colosai wanawanan kwama’am etei a merar ayiy.
3 Oltone Pulu Yemo, olionga Aili Yesusi Kirasinge Lapa,* yu kinie ungu nimbulu mawa tenjilimbolo kinie alieli “Ange.” nilimbolo.**
3 Aki Mar etei kwa isa ayoyoyoban ana maramaim, ata Regah Jesu Keriso Tamah God ana merar ayiy.
4 Ene Kirasi Yesusi ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele mele* kinie Pulu Yemonga yamboma pali konopu monjilimelemonga aku telembolo.
4 Anayabin kwa ata Regah Jesu Keriso kwabitumitum naatu God ana sabuw kwabiyabuwih ana tur hina hio anowar.
5 Temane peanga, akumu ungu sikemo, ene moloringine orumu kinie mele Pulu Yemone ‘enenga’ nimbe mako topa mulu koleana nosinjirimu lemo, ‘Akumu sike.’ ningu pilku ‘Akumu paa liemili.’ ningu nokoko molemele. Pe aku nokoko molemele ulumuni ene ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilimele ulumu kinie konopu monjilimele ulumu kinie ‘Ene liengi.’ nirimu.* Ene ou pulu pulu temane peangamo pilku Pulu Yemone ene we kondo kolorumu ungu sikema pilkulie akumunge pulumu paa pilku konjiringi kinie yandopa aku temane peangamone ene tepa konjipe ulu peangama ‘wendo wendo opili.’ nilimo mele ma koleamanga pali aku sipe ulu peangama ‘wendo wendo opili.’ nilimo.
5 Tur anababatun Tur Gewasin wantoro’ot hina hio kwanonowar ana veya’amaim, kwa a baitumatum naatu a yabow etei i mar ana yasisir isan nuhi fot kwama kwakakaif.
6 — ausente —
6 Tur Gewasin ana baigegewasin i tit tafaram wanawanan tuw ra’at orot babin hai yawas ebobotabitabir, ana itinin i boubuntoro’ot hina, manaw kabeber isan hio kwanowar, turobe kwaso’ob naniyan kwabaib, na’atube emamatar.
7 ⸤Pulu Yemone ene we kondo kolorumu temane peangamo⸥ ye Epaparasini* ene ou nimbe sirimuna piliringi. Kanu yemo yu olio pea tapu topo kendemande tepo molemolo yambomanga ye te, olio konopu monjilimolo yemo. Yu ‘olionga kongono tenjembo.’ nimbe Kirasinge kongono tenjilimu paa ambolopa konjipe siye naa kolemo yemo.
7 Iti tur etei i aki bow turai wabin Epaphras, Keriso ana bowayan gewasin ta, aki efani manaw kabeber Godane bai na eo kwanonowar,
8 Enenga konopuna Mini molemomone ene lipe taponjirimuna konopu monjilimele mele kepe Epaparasi yuni olio nimbe sirimu.
8 Aki auman kwa mi’itube Anun Kakafiyin yabow bit isan, eo anowar.
9 Akumunge ene kinie aku sipe uluma wendo orumumunge ou pulu pulu pilirimbulu kinie yandopa taki taki Pulu Yemo kinie enenga nimbulu mawa tenjipululie, “Pulu Yemone ‘Teangi.’ nimbe pilipe molemo mele ene paa pilkulie, akumunge ungu puluma paa piliengi kene Mini Kake Telimu enenga konopuna molopa pilipe konginjilimu sipili.” nilimbolo.*
9 Ana’an nati isan, aki tur anonowar ana veya, kwa isa mar etei ayoyoban God abifefeyan, kwa ayawasamaim abisa sinaf isan ekokok saise so’ob tutufin etei ni’obaiyi. Naatu ayoyoyoban ayubine ana so’ob buriburih auman nit ukwar hina rerekab, sawar etei hai yabih kwanaso’ob.
10 “Aku siku pilku teko molkolie, Ailimuni ene kanopa peanga kanopili kene yunge yamboma teko molemele mele aku siku teko molko, ulu peanga lupe lupema aisili teko, Pulu Yemo molemo mele kinie, nilimo unguma kinie, pilku molemele mele paa olandopa pupili.” nimbu mawa tenjilimbolo.
10 Aki iti na’atube ayoyoyoban saise yawas gewasin Regah ekokok na’atube kwanama, mar etei a sinafumaim Regah boro niyasisir. A bowabow tata’ane gewasih kwabowabow boro ro’on namatar. Naatu God ana so’obamaim anot nara’at natasasar.
11 “Ene, umbuni pemba kinie mini wale naa munduku, ‘Umbuni walema pora nimbé.’ ningu taka lelko nokoko molangi kene Pulu Yemo tondolo paa olandopa pulimomanga yuni ‘ene enge nipili molangi.’ nimbe ene tondolo lupe lupema sipili. ‘Yunge yambomanga’ nimbe yu ye nomi kingi molopa nokolemo kolea* pa telimunge** mele nosinjilimoma ene Kollosi yambomanga kepe pea nosinjilimo lingí aulkemo akisinjirimu ye, akumu enenga Lapamo, yu kinie paa konopu siku ‘Ange’ niengi.” nimbu Pulu Yemo enenga mawa tenjilimbolola.
11 Naatu i ana fair bonamanamarinamaim nakura’ara’ahi, saise kwa boro biyababan gagamih wanawanan wainabi ana ef boro kwanaso’ob yate nanub.
12 — ausente —
12 Yasisiramaim Tamat ana merar kwanay, anayabin i ana sinafumaim ef botawiy ana baibasit itit, ana sabuw kakafiyih bairi aiwob marakawin ninowat tanafaram.
13 “Yuni olio lipe taponjipe sumbulu tolimu yu kingi molopa nokolemo tondolomonga* wendo lipe, yunge konopu monjilimo Malone** nokolemo tondolomonga sukundu lipe monjirimu kene ⸤aku siku teangi⸥.” nimbu mawa tenjilimbolo.
13 Gugumin kakafin ana fairane iyawasit naatu nawiyit tatit I Natun ebiyabow ana aiwob wanawanan yariyit.
14 Yunge Malo akumu (yunge meme ondo lenjirimumuni)* olionga ulu pulu kerime ‘Kamu manie pupili.’ nimbe siye kolopa, olio ka sipe ambolorumu aulkena wendo lipe ‘We kapola molangi.’ nirimu yemo.**
14 I Natun wanawananamaim it rufamit tatit ata bowabow kakafih notawiyen.
15 ⸤Pulu Yemonga Malo Kirasi akumu⸥ Pulu Ye naa kanolemolomo none teli yemo.* Pulu Yemo molemo mele Malo yu mona molemo kanolemolo. Mulu ma melema ou wendo naa opili yu ou molorumu, melemanga pali yu ye nomi olandopamo molemo yemo.
15 Keriso i God wa’iwa’irin ana itinin bai na irerereb ta’itin. Natun orot ain fewawawar sawar etei himamatar hai ukwarin
16 Malomo aku sipe yemo molemomonga pulumu i sipe: Muluna angilimo melema kinie mana lemo melema kinie, kanolemolo melema kinie naa kanolemolo melema kinie, aku mele Pulu Yemone ‘Tepo mimi teambo.’ nirimu melema pali Malonga kimuni terimu.* Tondolo pelemo kuruma kinie, mulu koleana yambo namba molemo yambo ailime kinie, imbi paa olandopa molopa mele aisili nokolemelema kinie, enge nilime kinie, aku mele paa enge nilime muluna kinie mulu koleana kinie molemelema pali** kepe mele mongone kanolemolo melema pali pea yunge kimuni terimu. Melema paa pali Malone mindi tepa mimi terimu. ‘Aku melema yunge mindi lepili. Yunge imbi ambolko ola linjengi.’ nimbe aku melema terimu akumunge yu aku sipe yemo molemo.**
16 Anayabin Ine sawar tutufin etei God imataren; sawar iti tafaram wanawanan naatu sawar no mar wanawanan ta’i’itah naatu men ta’i’itah etei, na’atube aiwob, wagabur, fair, bonawiyenayah, roubabaruwenayah, etei God awanamaim eo himatar naatu i isan sinaf himatar.
17 Melemanga pali yu kumbi lepa molorumu;* melema pali yunge engemone wendo orumu;** pe kinié Kirasi yunge engemonela melema pali wendo olemo.***
17 I mat ma’abo sawar uf himatar naatu ana fair wanawananamaim sawar etei hai efanamaim iu’uman hifokar ti’inu’in.
18 Kirasinge talape yamboma* yunge kangimu; Kirasi yu kangimunge pengemo.** Yu yunge kangimu konde molemomonga ulu pulumu. Yu melemanga pali kumbi lepa molemo Malo, ‘Yu melemanga pali ye nokoli ailimu molopili.’ nimbe Pulu Yemone yu topa makinjirimuna yu kumbi lepa lomboropa ola molorumu yemo molemo.***
18 Jesu i ekaleisia tutufin etei ana ukwarin, yawas an anababatun naatu murumurubih wanawanahimaim I wantoro’ot morobone misir maiye kek ain wan etutufuw na’atube. Imih sawar tutufin etei’imak i akisin ebi’ukwarin.
19 Pulu Yemo yuyu molopa telemo mele ‘aku sipe ulu puluma Malo kinie pepili.’ konopu lerimuna Pulu Yemo yuyu tengepea tepa pelemo mele Malo kinie aku sipe pelemo, ⸤Pulu Yemonga Malo, Lapa molemo mele molemo⸥.*
19 Anayabin God iyasisir men kafaita, imih i taiyuwin ana itinin bai na Jesu wanawananamaim run ma.
20 Pulu Yemone ‘Mulu ma melema pali yu kinie konopu teluna pupili, kapola kapola molamili kene Malone aku temba aulkemo akisinjipili.’ nimbe pilipelie Kirasinge mememo unju perana ondo lerimumuni Pulu Yemone olio kinie opa tou molorumulu ulu pulumu kamu topa manie mundurumu.*
20 Naatu Jesu ana morobomaim mar tafaram God bai na ita’imon tounuw matar Jesu ana rara onaf afe’enamaim suwa re’er ana veya God tufuw e’afuw.
21 Aku tenjirimu nikirumuni ene lipe tere lenjilimo. Ou enene ulu kerime teko enenga konopumane yu kinie opa tou moloringimunge Pulu Yemo kinie sulu teko moloringi.
21 Marasika kwa i bowabow kakafih kwanotanot naatu kwasisinaf, imih God ana kamabiy kwamatar ef yok na’in kwama’am.
22 Nakolo kinié ⸤Malo Kirasinge⸥ kangimu toringi kolorumu aku ulumuni Pulu Yemone ene yu kinie ‘konopu teluna pupili nondoko ongo molangi.’ nirimu. ‘Ene yunge yambo kake telime molko, kalaro te naa pepa, yuni kanopa keri kanolemo ulu te naa pepili* yu molemona ongo molangi.’ nimbelie aku terimu.**
22 Baise boun i Natun Keriso biyan momorobomaim kwa I ana tounuw kwamatar, saise kwa yayasairen kwamatar, aur kato en biya etei sasouwin nanamaim boro kwanatit.
23 Nakolo ⸤Kirasi⸥ ‘Sike’ ningu tondolo munduku piliringi mele ningu pilku, ‘Kirasi enenga ulke simu mele.’ ningu yu tondolo munduku ambolko siye naa kolangi. Aku tengi liemo ⸤yuni molonge mele nikimu aku siku molonge⸥. Temane peangamo ou pulu pulu piliringi kinie ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku kanu temanemone wendo ombá mele kinie ene molonge mele kinie nilimo ‘aku sipe mele olio kinie paa wendo opili.’ ningu konopu siku nokoko moloringi mele ulu umbuni te wendo ombá kinie siye kolonge kene mimi siku kanoko molai. Kanu temane peangamo ma koleamanga pali toko siringi, ene pilimele temanemo. ⸤Kirasini⸥ na Pollo ‘Kanu temane peangamonga kendemande yemo molani.’ nirimuna molio.
23 A baitumatum kwanabotan kwananan na’at basit, kwanabatkikin gewas a dariniwa’an kwanabat, tur gewasin kwanowar nuhifot kwama’ama men kwanihamiy. Anayabin nati tur gewasin kwanonowar i tafaram wanawanan tutufin etei tibibinan, ayu Paul auman nati tur gewasin isan ai’akir abowabow.
24 Pe kinié na ene lipu taponjimbundu mindili noliomonga konopu sikiru. Kirasinge kangimu, akumu yunge yambo talape kanumu,* yuni enenga nimbe lipe taponjipe mindili norumu mele mindili mare we pelemo akumu na yunge talapemo ‘lipu taponjembo.’ konopu lepo ⸤Kirasi mindili norumu mele⸥ nanga kangine mindili nombo kapola tenjilio.
24 Naatu boun ayu biyababan kwa isa abaib, i abiyasisir, anayabin Keriso ana ekaleisia isah biyan bababan na’atube turin anibais biyou nababan yomanin ana’asa’ub.
25 Pulu Yemone ‘na Kirasinge talape yambomanga kendemande yemo molopili.’ nimbe enenga nimbu lipu taponjimbu kongono te sirimu. Aku kongonomo ‘Ene Pulu Yemone nilimo unguma sumbi siku pilku, akumunge ungu puluma pali paa piliengi!’ nimbu, nimbu simbu kongonomo.
25 Naatu ayu i God ana ekaleisia isan bowamih rubinu, bowabow iti itu, kwa a ma gewas isan tur etei ana binan yomanin ana’asa’ub.
26 Paa koronga ou walemanga pali Pulu Yemone i ungumu lopi terimu yamboma pali naa piliringi, nakolo kinié ‘yunge yamboma piliengi!’ nimbe, nimbe para silimo.*
26 Iti tur i God ana kirikirifot, marasika sabuw hitutufuw yabunibun renan matahimaim ibun wa’ir in, baise boun i bai tit ana sabuw etei nahimaim ebirerereb.
27 I ungu lopi terimu ungu ‘akumu paa peanga olandopa, Juda yambo naa molko yambo lupe molemelema* paa manda lipe taponjimbe mele yunge yambomane pali piliengi kene mona lepili.’ nimbe, Pulu Yemone nimbe para sirimu. Aku ungu lopi terimumu i sipe: Kirasi yu ene kinie molemo. Yu ene kinie molemomonga yuni ‘ene Pulu Yemo mulu koleana tondoloma kinie pea pepili molemo akuna tapu topo molamili lipu membo pumbu.’ nirimuna pilkulie ‘Sike.’ ningu konopu siku nokoko molemele kanumu.
27 Iti kirikirifot i God yakitifuw ana sabuw itih, hitab hitatit Eteni Sabuw isah tirerereb, saise kirikirifot ana yasisir hita’itin. Naatu kirikirifot i Jesu Keriso wanawananamaim kwanarun naatu kwa nuhi nafot God ana aiwobomaim boro ana marakaw bonamanamarin bairi kwafaram.
28 I nikiru ye Kirasi akumuni telemomo yamboma temane topo nimbu silimolo. ‘Ene Kirasi kinie pea tapu toko molko yunge yambo konopu tondolo peli yambo yuma molonge kinie membo pupu ⸤Pulu Yemo⸥ siemili.’ nimbu, pilipe konginjili pelemomone yamboma mimi sipu lepi lepi topo mane silimolo.
28 Imih God ana so’ob aki biti’imaim Keriso I abibinan sabuw etei nahimaim, sabuw abimatnuwih naatu abi’obaiyih saise Keriso wanawananamaim hinarun nakusouwih ana bow anan God nanamaim ana tit
29 ‘Aku teambo.’ nimbu yuni* na enge sipe tondolo mundupe lipe taponjilimo ulumane pali tondolo mundupu mindili sipu kongono telio.
29 Iti bowabow baisawarin isan abow ai’akir yuwou a’asfufur, anayabin i ana fair ayu wanawana’umaim ma kura’ara’ahu abowabow.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Colossenses 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.