Atos 4
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 Pita Jonotolo yamboma ungu ningu sikulu molangili Pulu Yemo popo tonjiringi yema kinie, ulke tembele nokoringi ele yemanga nokoli yemo kinie, Sadusi tapu yema* kinie, kanu Juda yambomanga ye ailime elte ungu ningu siku moloringiline oringi.
1 Firis afa naatu Tafaror Bar gagamin kaifenayah hai ukwarih, Sadducee bairi hiyen hina Peter, John hairi hibat sabuw hai tur hi’owen biyah hitit.
2 Eltene Yesusi ono koleana lomboropa ola molorumu mele ningu sikulu yu aku terimu mele yamboma pali lomboroko ola molonge mele ningu siringili pilkulie ene mumindili koloringi.
2 Ya so’ar yen bufutih, anayabin Peter John hairi sabuw hi’obaiyih hio, “Sabuw karam boro morobone hinamisir maiye, Jesu morobone mimisir maiye na’atube.”
3 Enene elte ka siku, ‘Kinié ipu lemu kene opali kote tenjemili.’ ningu elte liku ka ulkena panjiringi.
3 Peter, John hairi hibuwih hifatumih hin dibur bar hiyariyih imaim hi’in, anayabin veya re mar fo.
4 Nakolo ungu niringili piliringi yambomanga aisili ‘Sike nikimbili. ⸤Yesusi yu paa sike ye nomi Kirasimu⸥.’ ningu tondolo munduku piliringi.* Kanu kinie ou ‘Sike’ ningu tondolo munduku piliringi yema kinie pe tondolo munduku piliringi yema kinie lipe tere lepa pape tausini mele moloringi.
4 Baise sabuw iyab nati rou’ay gagamin wanawanan hima binan hinonowar, hitumatum naatu orot nati kou’ay wanawanan hibiyab yena 5,000 bai.
5 Opalikundu ye ailime kinie tapu yema kinie Pulu Yemonga ungu manemanga puluma pilku mane siringi yema kinie* kolea aili Jerusalleme maku toringi.
5 Marto marauman sabuw hai bonawiyenayah, ai’in naatu Ofafar bai’obaiyenayah etei Jerusalemamaim kou’ay hibai.
6 Pulu Yemo popo tonjiringi ye aili olandopa* ou molorumu ye Anasi kinie pe yunge kolo wangopa aku sipe molorumu ye Kayapasitolo, elte kinie, ‘Jono’ nili ye te kinie, Allekesanda kinie, Anasi yunge pulu lerimu ye mare kinie, ene pea maku toringi.
6 Annas Firis Gagamin na nati’imaim, Kaiafas hairi, John, Alexander naatu orot afa iyab Firis Gagamin ana nibur wanawananamaim hima’am auman hina.
7 Maku tokolie niringimuni Pita Jonotolo kote tenjingindu enenga kumbikerena liku ola anjiku walsikulie ningindu: “Elte kinie nambolka engemo pelemo, molo naenga imbimunge walsikulie eltene kanu ulu tondolomo tengiliye?” ningu walsiringi.
7 Peter John hairi hibuwih hina nahimaim hibat naatu hibusuruf hibabatiyih hio, “Kwa mi’itube kwasinaf orot igewasin? Naatu fair menane kwabai iti kwasinaf? O yait wabinamaim kwasinaf?”
8 Kanu kinie Mini Kake Telimu Pitanga konopuna pupe molopa kapola terimu kinie Pitane enendo nimbendo: “Ene Juda ye ailime kinie, tapu yema kinie,
8 Imaibo Peter Anun Kakafiyin iwanasum batabat iyafutih eo, “Sabuw bonawiyenayah naatu regaregah ai’in.
9 enene olto walsikimilimu, oltone ye kimbu keri lelimu kondo kolopo lipu taponjímbulumunge walsikimili konopu lekero. Akumu nambe tepa konde pumu konopu lelkolie walsikimilinje?
9 Aki kwa’afi orot an kafikafirin biyanamaim sawar gewasin iti matar kwa’i’itin isan naatu mi’itube bigewasin isan kwabibatiyi,
10 Aku liemo ene kote pilkimili Isirele yema kinie enenga yamboma pali i ungumu piliei! Kolea kanga Nasarete ye Yesusi Kirasi, enene unju perana uku toko panjiringi, Pulu Yemone topa makinjirimu, kanu ye Yesusinge engemone yunge imbi lepo ⸤“Konde pui.” nímbulu kinie⸥ i yemo konde pupe enenga kumbikerena angilkimu ene kanokomele.
10 i boro iti na’atube atao, kwa naatu sabuw tutufin etei Israel wanawanan kwama’am kwataso’ob, orot boun iti namaim biyan tutufin etei igewasin ebatabat, i Jesu Keriso Nazareth mowan kwabai onaf afe’en kwa’asabun naatu morobone God bora’ah maiye mimisir i wabinamaim iti orot yawas.
11 Konana te tokolie ungu iku toko niringi mele i sipe:niringi kanu koumu yu. Kanu koumu ele teringi yema ene Isirele yema.
11 Iti orot isan Bukamaim hikirum hio,
12 Yambo tene lupe olio manda naa lipe taponjimbe. Ma koleamanga pali yambo tene lupe ‘Olio lipe taponjipe mindili nolemelka aulkena wendo lipe, molopo konjimulú aulkena lipe monjipili.’ nimbu imbi lepo walsimulú yambo te lupe molo. ⸤Yesusi Kirasi yuyu mindi.⸥” nirimu.*
12 Yawas boro men yait ta biyanamaim tanatita’ur, anayabin tafaram tutufin wanawanan men yait ta wabin nati na’atube ema’ama boro imaim niyawasitamih.”
13 Pita Jonotolo pipili naa kolkolo unguma sumbi siku niringili kanoko, elte sukuli naa tekolo we umbu yetolo moloringili kanokolie ene konopu aisili liku mundukulie, ‘I yetolo ou Yesusi pea tapu toko andoringili yetolo lepamo.’ ningu piliringi.
13 Naatu Peter John hairi hibitafofor hi’itin ana veya hi’inanih iti orot i kirumatih, orot maiyow bar ma’anih, naatu hifofofor men kafaita, imaibo hi’inanih hiso’ob iti orot i Jesu bairi hima hireremor.
14 Nakolo ye konde purumu kanumu elte pea tapu toko angiliringi kanokolie ene ungu te manda pundu toko naa niringi.
14 Naatu iban maiye orot hibiyawas i bairi hibatabat hi’i’itin hai tur etei sawar.
15 Akumunge “Elte kanjollo* ulkena pena pale.” niringi pena puringili kinie ene eneno kerepali ningulie ningindu:
15 Imih hi’uwih Kaniser hai efan hihamiy ufun hitit naatu i taiyuwih hibabatiyih ef hinuwet hio.
16 “I yetolo olio nambe teamiliye? Eltene ⸤Pulu Yemo kinie tapu toko molemele mele⸥ lipe ora silimo ulu tondolo* paa peanga te tengili Jerusalleme molemele yambomane pali pilku kanongi ulumu olione “Naa tengili.” nimbu manda aki naa tomolo.
16 “Abisa boro tanasinaf iti orot isah? Sabuw etei Jerusalem wanawananamaim tama’am hiso’ob iti sawar gagamin ta hisinaf, naatu it boro men karam tanibun wa’irimih.
17 Nakolo i ungu nikimbilimu koleamanga pali niliku pungí pilingí kinie kapola naa temba kene “Kelko i ye ⸤Yesusi⸥ nge temanemo yamboma toko siku yunge ungumu koleamanga anju anju naa niengili!* Níngili liemo ‘Elte mongo liengili.’ nimulú.” nimbu “Molo” niemili.” niringi.
17 Baise iti sawar tasasar tit sabuw wanawanah run isan, it boro tana’otanih naatu tanimatnuwih iti orot wabinamaim men sabuw hini’obaiyihimih.”
18 Aku siku ningu panjikulie, “Elte wale.” ningulie eltendo ningindu: “Paa ungu wallo kolte kepe, Yesusinge temanemo tokolo yamboma ungu mane naa siele! Molo!” niringi.*
18 Imaibo hi’af maiye hirun naatu hiofafarih Jesu wabinamaim men hinabinan naatu men yait ta hini’obaiy maiye’emih.
19 Nakolo Pita Jonotolo eltene enendo pundu toko ningilindu: “Pulu Yemone olto “Teale.” nilimo mele mundupu kelepo, enene “Teale.” nikimili mele tembulu liemo Pulu Yemone kanopa peanga kanombanje? Ene eneno pilieme!
19 Baise Peter, John hairi hi’awar foten hio, “Kwa taiyuw kwafufun kwa’itin, God nanamaim kwa fana anabaib i gewasin o God fanan anabaib i gewasin?
20 Nakolo olto ulu kanorumbulu mele kepe pilirimbulu mele kepe oltonga keremo pipi manda naa simbulú.” niringili.
20 Aki taiyuwi abistan a’itin naatu anonowar iti tur boro men anihamiy.”
21 Enene elte altoko tondolo munduku ningu pipili konjikulie “Elte pale.” niringi. Eltene ulu tondolo teringili mele yambomane pali kanokolie, Pulu Yemo kapi ningu imbi ambolko ola linjiringine ene kanokolie elte mongo singí aulke te koroko keleringi.
21 Obiruwen tur afa hio ufunamaim hibotaitih hin, baikwatutunen ana ef men ta ma’am boro hititih, anayabin sabuw etei’imak abisa mamatar isan God hibobora’ara’ah.
22 ⸤Ulu te⸥ lipe ora sirimu ulu tondolomone teko konde liringili ye kanumu yunge ponie tu paono omba purumu.
22 Naatu orot nati yayawas ana kwamur i 40 tafanamaim.
23 Pita Jonotolo “Wendo pale.” niringi kinie eltenga yamboma moloringine sumbi siku pukululie, Pulu Yemo popo tonjiringi ye ailime kinie, Juda yambomanga tapu yema kinie* kanu yemane eltendo niringi mele eltenga Yesusinge ungumu pilili yamboma temane toko siringili.
23 Hibobotaitih ufunamaim Peter, John hairi hin hai sabuw biyah firis ukwarih naatu regaregah ai’in mi’itube hi’u’uwih etei hai tur hi’owen.
24 Niringili mele pilkulie ene liku tere lelko molko Pulu Yemo kinie ungu ningulie ningindu: “Ye Aili Tondolo Olandopamo, nuni mulumu kepe mamo kepe nomu kusamo kepe mele lemoma pali terinu.
24 Iti hinonowar etei’imak auta’imon yoyobanamaim fanah hibora’ah God isan hio, “Regah fair matuwanin, mar, tafaram naatu riy baimatarenayan, naatu wanawanahimaim sawar etei auman ana baimatarenayan.
25 Nuni ungu te ninindu nunge Minimuni olionga anda kolepa, nunge kendemande Depisi nimbe sirimu kinie yuni pilipe yando nimbe sirimu mele i sipe:
25 Anun kakafiyinamaim a’akir orot, aki uwai David awanamaim eore eo,
26 Pulu Ye Ailimu kinie yuninimbe Depisini nirimu.
26 Tafaram ana aiwob baiyow isan teyayabuna,
27 Sike i kolea ailine ye nomi kingi Erote kinie Romo ye Pondiasi Paillatetolo Isirele yamboma kinie Isirele yamboma naa molko yambo umbu lupe mololi yamboma* kinie ene maku toko, nunge kendemande kake teli ye ou mako torunu ye Yesusi ‘Tamili.’ ningu wa toringi.
27 Turobe Herod, Pontius Pilate hairi Ufun Sabuw naatu Israel sabuw bairi iti bar merar gagaminamaim hibobaita’ay o a Roubininenayan orot wabin Jesu, o a’akir wairafin kakafiyin isan hiyakitifuw.
28 Ou nunge tondolomone nunu konopuni pilku “I siku teangi.” ningu panjirinu mele aku siku teringi.
28 Iti sabuw i marasika o a kok abisa mataramih a fairamaim iyayakitifuw i nonowatin hisinaf emamatar.
29 Kanumunge Ailimu, kinié olio kinie enene “Temolo.” ningu olio ningu pipili konjikimili mele nuni pilkulie, nunge kendemandema nunge ungumu ningindu pipili naa kolko sumbi siku niengi kene liku taponjiyo.
29 Naatu boun Regah, aki teo’obiruwi kunowar, aki o a’akir wairafi kwibaisi fair kwiti, saise ana batkikin a tur anabinan.
30 Nunge kendemande kake teli ye Yesusinge imbi lepo yu walsimulú kinie kuru tomba yamboma ‘Konde pangi.’ ningu ulu tondoloma teko, nunge kongono tekemolo mele ‘Yamboma “Sike akumu Pulu Yemonga kongono lepamo!” ningu kanangi.’ ningu lipe ora simbe ulu tondoloma tei.” niringi.
30 Uma kuru’atayan o a’akir kakafiyin Jesu wabinamaim yawas kwiyafar etit naatu ina’inanen fokarih, baifofofor, kusinaf.”
31 Aku siku Pulu Yemo kinie ungu ningu pora siringi kinie ulke moloringimu jimi jimi mele tepa, Mini Kake Telimu ene kinie molopa kapola terimuna pipili naa kolko Pulu Yemonga ungumu tondolo munduku yamboma andoko ningu siringi.
31 Yoyoban hibisawar ufunamaim, efan nati hima’ama’amaim busuruf ibiguw, naatu Anun Kakafiyin iwanih hitafofor hitit hibusuruf God ana tur hibinan.
32 ‘Yesusi yu sike ⸤Pulu Yemone “Lipu mundumbu.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu.’⸥ ningu tondolo munduku piliringi yamboma kapola kapola molko ene konopu teluna pupili moloringi. Yambo te yunge mele nosirimuma ‘nanga manjipe’ naa nimbe, ‘olionga pea’ ningu tere lelko nosiringi.
32 Baitumatumayah hai not naatu dogoroh etei na ta’imon matar. Men yait ta ana sawar akisin nowan rouwamih, baise hai sawar etei hifafarambonen.
33 Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yemane Aili Yesusi* lomboropa ola molorumu kanoringi mele temane peangamo munduku naa kelko tondolo munduku toko siliku andoringi kinie Pulu Yemone ene we kondo kolopa paa sewe anjipe ‘Molko konjengi.’ nirimu.
33 Tur Abarayah fair gagamin maiyow iwanih hibat Regah Jesu ana misir maiye hiorerereb, naatu manaw kabeber Godane gagamin maiyow tafahimaim isuwai ra’iy.
34 Ene moloringine yambo te langi kepe melte molo torumu yambo te naa molorumu. Walse walse nimbe yambo te ma lepa ulke aisili angilipe terimumane ma we lepa ulke we angilirimuma kou mone liku mengo ongo,
34 Naatu nati kou’ay wanawananamaim men yait ta sawar isan biyababanamih, anayabin sabuw iyab isah me hima’am naatu bar hima’am i hiyateten hitobon kabay hibow hina,
35 Yesusini lipe mundurumu yema moloringine ongo siringi, enene yambo te mele molo torumu yamboma moke teko siringi.
35 tur abarayah nahimaim hiyaraiyen naatu i hibow sabuw hai yababan ana fofoninamaim hifafaramih.
36 Aku siku teringi mele ‘Josepo’ nili ye tene aku sipe terimu. Kanu yemo Yesusini lipe mundurumu yemane yunge imbi te ‘Banapasi’ niringi.* Banapasinge ungu pulumu ‘Yamboma nimbe toembo tonjili yemo’. Yu LLipai yemo, yunge pulu kolea Saipirasi.
36 Iti na’atube mamatar ana veya baitumatumayan orot ta wabin Joseph Levite ana bowabow orot ta, Cyprus imaim tufuw, naatu tur abarayah wabin ta Barnabas hiwab (anayabin Koufair Ana Orot).
37 Yunge ma te lerimu kanumu kou mone lipelie memba omba Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yema sirimu.
37 Ana me ya’atait hitubun naatu kabay bai na tur abarayah itih.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.