2 Pedro 2
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 ⸤Sike ou ye marene Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma mindi pilkulie yamboma sumbi siku ningu siringi⸥ nakolo marene Pulu Yemone ungu umbu tonjilime naa pilku we kolo toko yamboma ningu siringila.* Kinié aku sipela ene molemelena ye marene ‘⸤Yesusi Kirasinge unguma mane sikimulu.’ ningu⸥ kolo toko mane singí. Kanu kolo toko mane singí yemane ‘Ene tondolo munduku pilimele mele munduku keleangi. Olio mane sikimulu unguma ‘Sike.’ ningu tondolo munduku piliengi!’ ningu kiyongo ningu ongo kolo toko kondi toko “⸤Pulu Yemo kinie kapola kapola molongendo i siku i siku teangi.” ningu⸥ ungu paa lupe mare mane singí. Ailimuni ‘Ene kolea kerine naa pangi.’ nimbe enenga nimbe kolonjirimu, yunge mememone ene kelepa yando lirimu akumu kepe ‘Molo.’ ningu bulu singí. Aku tengemonga ene eneno tamburembu mindili nongo molko kenjingí aulkemo akisingí.
1 Marasika dinab baifufuwenayah sabuw wanawanahimaim hima’am na’atube, ef ta’imon bai’obaiyen baifuwenayah boro wanawanamaim hinamatar. Sabuw nati na’atube kwa boro men kafa’imo kwana’inanih naatu sawar hai yabih en hinabi’obaiyi kwa God bairi boro kwanakusib. Naatu hai bai’obaiyen i tetebon kwanekwan naatu hinifuwen hinao karam Regah fanan kwanasa’ir men abistan ta. Baise bowabow kakafinane God kwa iyawasi.
2 ⸤Kirasinge⸥ yambo aisilini kanu yemane pipili naa kolko amboma kinie andoko wapora toko tenge mele manda lelko tenge. Aku tengemonga yambo mare kanokolie ungu sikemo pelemo temane peangamo* marake mele teko ungu taka tonjingí.
2 Imih sabuw moumurin maiyow nati baifufuwenayah hai sor hai kew ana ef boro kwani’ufunun. Anayabin kwa ama mi’itube kwama kwasisinaf boro imaim hina’itin tur kakafin hinao God ana bai’obaiyen gewasin isan.
3 Kanu mane sili yemane ‘Mele aisili lipu nosemili.’ ningulie ene eneno konopuni pilingí temanema kolo toko, ene temane toko sikulie “Kou mone melema siei.” ningu pangu singí. ⸤Nakolo⸥ aku tenge mele Pulu Yemone koronga ou pilipelie ene kote pilipe “Mindili nangi.” nimbe, nimbe panjirimu. ‘Ene mindili nonge.’ nirimu ungu kanumu manie naa purumu. We nokopa molemo.
3 Nati sabuw i baikabatayah naatu hai turamaim boro hinifufuwi a kabay hinabow. Anayabin mar manin maiyow iti sawar hisinaf tana God hai baimakiy isan yabuna sawar ma ekakaif.
4 ⸤‘Pulu Yemone kanu yema sike mindili simbe.’ nimbu tondolo mundupu pilimolomonga pulumu i sipe:⸥ Ou ⸤mulu koleana⸥ angello marene ulu pulu kerime teringi kinie Pulu Yemone ene mundupe naa kelepa, ‘Kote walemo wendo ombá kinie kote teangi, ou ka ulke paa sumbulu toli koleana nokoko molangi.’ nimbe ka senene ka topa mindili nonge kolea kerine lipe mundurumu kanumu.
4 God ana tounamatar bowabow kakafih hisisinaf ana maramaim men kabibirih. Baise bow ah umah fatum i’asrowen baimakiy ana efan wanu’uminamaim hinama, baibatebat ana veya tekakaif.
5 Koronga ou moloringi yamboma kepe Pulu Yemonga ungumu naa pilku yu bulu siringi kinie mundupe naa kelerimu. ‘Ene kolangi none topili.’ nirimu kanumu. ⸤Nakolo none yamboma torumu kinie⸥ Noane ‘Yamboma sumbi siku molangi.’ nimbe yamboma mane sirimu ye kanumu kinie yunge yambo yepoko pakara kinie ene Pulu Yemone ‘None naa topili.’ nimbe lipe taponjirimumunge ene manda moloringi.*
5 God sabuw men kabibirih baise gis yen sabuw men God hibitumatum hi’atomatom himorob, baise Noah akisinamo iyawas, naatu yawas roumutuforen isan binan sabuw etei seven tafafarih hiyawas.
6 Kolea aili Sodomo kinie Gomoratolonga yamboma ‘Teko kenjikimili kene kolangi.’ nimbe Pulu Yemone kanu koleatolo tepene topa kalorumu kinie kanu koleatolo tepe keku lerimu kanumu.* ‘Yambomane na kolea Sodomo Gomoratolo topo kalorundu mele pilkulie nanga unguma naa pilku na bulu singí yamboma kinie aku sipu umbuni mare simbu mele piliengi!’ nimbe aku terimu.**
6 Tafaram Sodom naatu Gomorah hairi hai bowabow eaf isan God tafaram eafun. Imih wairaf iyafar ra’iy earah munimuniwat hi’in. God iti sinaf saife sabuw afa imatnuwih i aurih boro na’atube namatar, God men ana kokomaim hinama’am na’at.
7 ⸤Kanu koleatolo tepene topa kalorumu kinie⸥ Pulu Yemone ye sumbi nili LLoto mindi lipe taponjipe ‘Naa kolopili.’ nimbe wendo lirimu kanumu. Yambomane ulu paa kerime teko wapora toli ulu lupe lupema teringi kinie LLoto yu paa kanopa keri kanopa paa kamele umbuni kolorumumunge lipe taponjirimu.
7 Na’atube God Lot biyawas i kwananot. I God ana kokomaim ma. Naatu sabuw etei’imak hiso’ob abistan kakafin hisisinaf, hisorasor hikewakew hibiwa’an i’itih ana naniyan eaf i futuwih.
8 (Kanu ye konopu sumbi nimbe pelimu Sodomo molopa walemanga pali kanorumu kinie ⸤Sodomo yamboma⸥ alieli ungu manema pulue toko paa ulu lupe lupema teko kenjiringi mele kanopalie yu mini wale mundupe konopu paa umbuni tepili molorumu.)
8 Lot i sabuw wanawanahimaim ma’am. Nati orot God matanamaim i gewasinawat ma’am. Sabuw bowabow kakafih hisisinaf matanyan i’itah, tur nonowar naatu God ana ofafar hi’a’astu’ub isan dogoron wanawanan yababan awan karatan.
9 Ailimuni* ⸤teko kenjiringi yamboma kinie yambo sumbi nilime kinie⸥ sike aku sipe mele terimu liemo yuni yunge ungumu pilku liku ulu peangama telemele yamboma kinie umbuni wendo olemo kinie yuni ‘Umbuni naa tepili.’ nimbe manda lipe taponjimbe mele yuyu pilipe, ulu sumbi nilime naa teko, teko kenjilimele yamboma kote walemo wendo ombá kinie pundu tomba mele yuyu pilipe, aku walemo wendo ombándo kinié kepe ene mindili sipe molemo.
9 Hai itanen etei kwa’itahika. Regah so’ob God ana sabuw mi’itube hinibi’akir i boro niyawasih. Naatu i so’ob sabuw kakafih isah baikwatutuwen boro nabogaigiwas na’in ana veya’amaim i boro sabuw etei nibabatiyih. Naatu iyab tafa’asarih boro baimakiy nitih.
10 Ou we konopu kerimuni* waka kolemo mele pilkulie yambo mare ambo molo ye mare kanoko ‘Ulu te telemelkanje papu.’ konopu lelko, wapora toko ulu paa kalaro mololime teko, ‘⸤Pulu Yemo kinie namba pelemo yambo ailime kinie akumanga⸥ ungu mane tene olio naa nokolemo.’ ningu liku bulu siku, aku telemele yamboma mele kaloli keri aisili olandopa simbe lingí. Kanu yambo kerime ene molemelena andoko kara puku, enenga konopumuni pilimele uluma mindi andoko teko, mulu koleana ⸤angello⸥ tondolo pulimo ailime kepe pipili naa kolko ungu taka tonjiku, telemele.
10 I hai ma’amaim taiyuwih isah tebiyasisir naatu hai kok gagamin i bowabow kakafin hiniwa’an naatu men tekokok yait ta nakaifih i babahimaim hinama. Nati sabuw boro baimakiy fokarin maiyow hinab.
11 Kanu yema maniendopa, enge te naa pelemo, angelloma ene olandopa, enge paa pelemo, nakolo kanu yemane teko kenjilimele mele angellomane kepe Ailimunge kumbikerena kanu yemanga ungu bulkundu ninjiku ‘Paa teko kenjilimele.’ naa nilimele.
11 Nati baifufuwen bai’obaiyenayah i men God ana tounamatar bairi hai fofoninamih, anayabin tounamatar hai fair i ra’at kwanekwan. Abistan sinaf isan i aurih hamehamen. Baifufuwen bai’obaiyenayah hai fair i kikimin. Baise tounamatar boro men Regah Jesu Keriso nanamaim hinabat ubar turanah hinitihimih.
12 Nakolo kanu yema, mele takarama konopu naa pelemo mele, aku sipe konopu naa pelemo. Mele takarama konopu kimbu naa silimele. Ulu te tenge mele naa pilkulie walu telemele. Mele takarama walu molko, waloma walu lelko, yamboma molemelena walu andolemele kinie yambomane ene toko konjilimele aku sipe mele ⸤kolo toko mane sili⸥ ye kanumane ungu ningíme mimi siku pilku naa ningu, unguma ningu kenjilimele. Aku siku telemelemonga mele takarama walu andolemele kinie yambomane ene toko konjiku mindili silimele mele ene yamboma kepe aku siku mindili nonge.
12 Baise baifufuwenayah i kaiyaraforobe hai not meyemeye, i hai naniyanamaim hitatam tesisinaf, i hitufuw bow rauw morob akisin. Iti bai’obaiyenayah i kaiyaraforobe, abistan isan hi’o tibi’i’iyab i men kafa’imo tesoso’ob. Nati sabuw God boro narauw boun sabuw for terauw te’a’asbunubunuwen na’atube.
13 Kanu yemane yamboma teko kenjiku umbunime silimelemonga ene eneno mele kalolimu lingíndu mindili nongela. Tangoli kepe ‘langi aisili nombo no tondolomo nombolie konopu simulú.’ ningulie, ene ⸤pepá topo sikiru yamboma⸥ kinie langi nongo no nongo, teko kalaro monjiku enenga imbime teko kenjiku, teko pipili konjilimele.* ⸤Kanu yema aku siku kolo toli⸥ uluma telemele akumu konopu siku telemele.
13 Sabuw afa isah hisinaf kakaf hi’afiyih isan imih ana wayow Regah boro ni’afiyih. Naatu i hai kokokomaim tesisinaf biyah ana yasisir isan mar bebeyanamaim. A hiyuwamaim terur bay te’aau sabuw matahimaim i biya’ohow gagamin maiyow.
14 Alieli amboma kanoko mongo kenge teko ‘ene kinie pea wa ulu kerinele teamili.’ ningu, ulu kerimu mindi teko molemele. Kirasinge yambo mare tondolo munduku naa molemelema kondi toko “Olione telemolo mele pea teamili.” ningulie ene kinie ulu pulu kerime telemele. Ene melema kanoko konopu monjilimele ulu akumu eneno sukuli mele teringimunge kinié yambomanga melema ‘liemili.’ ningu konopu monjiku molemele. ⸤Pulu Yemone⸥ aku telemele yema “Paa molko kenjengi!” nimbe, nimbe panjirimu.
14 I baibin isah matanfufur tenunuwet bairi baiwa’anamih. I men kafa’imo baiwa’an tibihamiy. Sabuw afa hai baitumatum ririmih i boro hinabuwih i hai yawas babanamaim hinama. I hai yawas tutufin etei i kabatamaim ema’am. God boro nao rarafih.
15 Kolo toko kondi tolemele kanu yema aulke sumbi nilimu munduku kelko ene kekelepa toko, ⸤ye⸥ Beo malo Bellame purumu aulkena lombili pulimele. Bellame yu ⸤Pulu Yemone ungu umbu tonjirimumu pilipe yamboma nimbe sirimu ye te* molorumu nakolo⸥ ulu keri te tepa kenjimbemonga kou mone mele kalolimu singí limbe akumu konopu monjipelie ulu te sike tepa kenjirimu.
15 Ef mutufurin i hirusa’ir naatu i hai ef hirukasiy, naatu Balam natun Beor hairi hai ef i hirura’ah, i kabay isan iyabow kwanekwan saise kakafin tasinaf imaim kabay tab.
16 Kongi dongime ungu naa nilimele nakolo telu mindi, Bellame kekelepa topa ulu te tepa kenjimbe terimu kinie, ‘Mundupe kelepili.’ nimbe, Bellame yu pumbe aulkemo pipi sipe, yu iri topa yambo ungu nilimele mele ungu te nimbe Pulu Yemone ungu umbu tonjirimuma pilipe yamboma nimbe sirimu ye kanumundu “Teko kenjikinu.” nirimu.*
16 Balam bowabow kakafin sinaf isan, bobaituw wabin donkey kwarar iu, bobaituw men tur te’eo baise orot babinabe tur eo Balam isan, naatu dinab orot ana sinaf kakafin rufut.
17 Kanu yema no pikipe wendo omba kumbululimo mele ene aku silime. ⸤Yambomane ‘no namili.’ ningu no pikipe wendo olemona pilimele kinie kumbululimona manda naa nolemele.⸥ ⸤Kupe topa pombera tolemo kinie kanokolie ‘Lo tomba.’ ningu konopu siku nokoko molemele nakolo⸥ poporomene kupema we topa memba pulimo mele kanu yema aku silime molemele. ⸤Aku sipe, yamboma lipe taponjimbe ungu te kanu yema kinie naa pelemo. Pulu Yemone⸥ aku yemanga kolea sumbulu topa paa pombera toline molonge koleamo tepa mimi terimu.
17 Iti sabuw i boun harew buruburur eyey emamamah na’atube, naatu boun mar iuy enunuw ena en esasawar naatu ufunamaim taun men eyarayar. Baifuwenayah isah, God efan gugumin wanu’umin isah yabuna inu’in.
18 Enene ungu nilimele akuma aroma toko nilimele, kanu unguma tondolo te naa pelemo ungu wema. Ungu aisili kara puku ningu, yamboma kondi toko “Enenga ou-we-konopumu pepili* kangimuni wapora andopa topa, ulu kerime tembando waka kolemo uluma teangi.” nilimele. Pulu Yemone “Naa teangi.” nilimo uluma ulsukundu yambomane telemele uluma yambo mare isili mindi wendo ongo Kirasinge ungumu ‘Sike.’ ningu molemele yamboma ‘Olionga unguma piliengi!’ ningu kondi tongendo aku telemele.
18 I tibi’o’orot naatu koka’aw ana tur na’atube te’o. Sabuw tafah fair teya’iy biyah ana yasisir isan tisisinaf. Naatu sabuw iyab bowabow kakafin marasika hisisinaf i hihamiyen naatu i yawas gewasinamaim tema’am i ti’ukikinih hinatatabir maiye ef kakafinamaim hinama.
19 Teko kenjilimele ye kanumane enendo ningindu: “Olio telemolo mele manda lelko tenge kinie uluma pali enenga konopuni pilimele mele manda tenge. Yambo tene molo ungu tene ene naa nokomba.” nilimele nakolo ene eneno ulu kalaro molemomane ene tepa kenjimbe ulumanga kendemande yema molemele, aku ulu kalaro molemo ulumane kanu yema mindili sipe nokolemo. Meltene yambo te “Kongono kendemande tenji.” nimu liemo yu aku melemonga kongono kendemandemo molemo akumunge kanu yema aku siku kongono kendemande yema molko, ⸤‘We molemolo.’ konopu lemele mele sike we naa molemele.⸥
19 Roufamen isan sabuw te’o’omatanih baise i taiyuwih bowabow kakafin fatumih ana akir himatar. Anayabin orot babin bowabow kakafin ana akir matar ma esisinaf i au naniyan in.
20 Yesusi Kirasi, olionga Ailimu, olionga Lipe Taponjipe Mindili Nolemelka Aulkena Wendo Lili Yemo,* kanu yemane ou pilkulie ‘Yu sike aku sipe yemo molemo.’ ningu pilimele ulumuni ‘Ma koleana ulu pulu kerimene ene pipi sipe naa ambolopili. Kanu uluma munduku kelko wendo wangi.’ nimbe lipe taponjirimumunge we kapola molemele nakolo altoko sukundu púngi liemo ulu pulu kerimene ene ka singí kamu paa molko kenjingí. Ou wendo naa wangi sike ka ulkena mele molko, molko kenjiringi nakolo altoko sukundu púngi liemo paa kamu olandopa molko kenjingí.**
20 Sabuw iyab ata Regah naatu ata Baiyawasenayan Jesu Keriso hinasusu’ub gewas na’at, nati sabuw i tafaram ana bowabow kakafinane i hihaiw. Naatu ibanak hinamatabir maiye bowabow kakafin hinasisinaf naatu isah nabi’ukwarin. Nati sabuw wan hisisinaf i hamen baise iti uf hisisinaf i hirouwabon anababatun.
21 ⸤Aku nikirumunge⸥ pulumu i sipe: Yamboma sumbi siku molonge aulkemo* kanoko ⸤sukundu ongolie altoko ulsu puringi⸥ ye kanumane yamboma sumbi siku molonge aulkemo ou naa kanolemelkanje papu. Kinié aku aulkemo kanokolie, ⸤Yesusinge⸥ ungu mane nimbu sirimuluma** pilku likulie munduku kelko liku bulu siringi liemo paa kapola molo.***
21 Ana gewasin nati sabuw i men hitan ef roumutuforen ana yawas gewasin hitaso’ob, naatu hitatabir God ana ofafar kakafiyin i bitih hitakwahir kouh hititin.
22 Aku telemele yambomanga ungu iku tondolo kanga talo sike pelemo. Akutolone nimbendo: ⸤Te:⸥ ‘Owa tene meku topalie⸤Te:⸥ ‘Kongi te no lenjilimele kinienilimo kanutolondo nikiru.
22 Abistan isah mamatar i turobe, mi’itube Buk Atamanin proverb eo, “Haru namout naatu natatabir abistan mamout boro na’aan.” Naatu ibanak ta eo maiye, “For babin inirurub gewasin maiyow naatu i boro na’intabir nan yur yan nare nibour.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 2 Pedro 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.