1 Timóteo 6
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 ⸤Kirasinge yema molemele⸥ yambo kendemande kongono we tenjili yambomane ‘Enenga kongono nokoli yambo akuma peangama.’ ningu enenga unguma pilku liku, liku ai siku molangi. ⸤‘Kongono nokoli yema kinie ulsukundu molemele yambomane tepo kenjimulú mele kanokolie⸥ Pulu Yemonga imbimu kinie, Kirasinge unguma Pollo kinie ye mare kinie enene mane siringi unguma kinie, ungu taka tonjiku naa niengi.’ ningu aku siku taka lelko kongono teko konjiku molangi.
1 Akir wairafih iyab bai’akir ana bit hibai tema’am, ina’uwih hai orot ukwarih hinakakafiyih, saise God wabin naatu aki ai bai’obaiyen isan men yait ta nao nigigimimih.
2 Kendemande yamboma enenga kongono nokoli yamboma Kirasinge yamboma molemele kinie ‘Ene kinie olio kinie angenupili molemolomonga enenga unguma pilipu naa limulú kinie uluri molo.’ ningu enenga unguma bulu siku kongono sumbi siku naa tenge kinie keri. Aku siku paa naa teangi! ‘Kongono nokoli yamboma olionga angenupilime. Enenga unguma pilipu lipu kongono tepo konjimulú kinie ene molko konjingí.’ ningu enenga kongono ningíme olandopa teko konjengi. Kirasinge yambo naa molemele nokoli yambomanga unguma pilku liku kongono we telemele mele naa teko, olandopa teko konjengi. I nu mane sikiru mele ‘Yamboma paa aku siku teangi.’ ningu tondolo munduku mane sieni.*
2 Akir wairafih iyab hai ukwarih baitumatumayah men hinanuw furuwih bairi hai baitumatum ta’imon hinarouw hinifanasairamih, baise baifanasair efanin hai orot ukwarih isah hinabomoremorer bowabow gewasinamak hinabow, anayabin nati orot ukwarih isah tebowabow auman i baitumatumayah, imih hiyabuwih isah tebowabow. Bai’obaiyen iti i sabuw ini’obaiyih naatu ina’uwih hinasinaf.
3 Olionga Aili Yesusi Kirasinge* ungu akumu ungu sikema mindi pelemo, kolo toli ungu te naa pelemo; akumu Pulu Yemone olio ‘I siku i siku teko molko konjengi.’ nimbe mane silimo ungumu kinie, kanu unguma ye tene mundupe kelepa ungu te lupe kolo topa mane simu liemo
3 Orot babin yait ana bai’obaiyenamaim sabuw bi’obaiyih ata Regah Jesu Keriso ana bai’obaiyen anababatun esasa’ir naatu God ana kokomaim ma auman esasa’ir,
4 yu kara pupe yuyu pilimo mele unguma mindi ‘Ungu peanga sikema.’ nimbe kanu unguma mindi konopu monjipe ‘Na pilipe konginjili pelemo yemo molio.’ nimbe pilimo nakolo yu konopu naa pelemo, ungu telu kepe mimi sipe naa pilimo. ‘Konopu siembo.’ nimbe yu ungumanga pulumu yamboma kinie keru kuru lipe kerepali nilimo. Aku sipe telemo ulumane i sipe uluma ‘Yamboma teangi.’ nilimo: Yambo marene anju yando imbi olandopa molemo yamboma kanokolie ene kinie konopu keri panjiku, yamboma kinie irinele teko, yambomanga ungu bulkundu ninjiku, yambo tene ungu te nilimo kinie molo ulu te telemo kinie konopu aisili kimbu siku,
4 nati orot i bai’o’orot dogoron awan karatan naatu men abisa ta so’ob. Ana not i sawow, ana kok i turamaim nagam, nibobowen, ni’aw’ase’as, tur na’okwanekwan,
5 alieli konopu sumbi sipe naa pelemo yamboma kinie irinele telemele. Aku siku telemele yema ungu sikema konopuna naa pelemo. Enenga konopuni pilkulie, ‘Pulu Yemonga kongono tenjimulú kinie mele aisili lipu kamakoma molomolo.’ konopu lemele.
5 naatu mar etei i gaminamaim ema’am, ana not kakafihimaim ku’obo’obow turahinah bairi tegamigam naatu tur anababatun ana ef i hisa’ir, i tenotanot God isan tebowabow boro imaim hinan kabay wairafih hinamatar.
6 Sike Pulu Yemonga kongono tenjimbe yambomo aku sipe tembamonga mele peanga aisili limbe, nakolo akumu i sipe mele: Pulu Yemonga kongono tenjili yambo tene konopuni pilipelie ‘Nane Pulu Yemonga ungumu pilipu tepo molio. Mele nosikiruma manda tekemo.’ konopu lepa konopu pe nipili molomu liemo yu aku sipe molemomonga yu mele aisili nosilimo none telemomonga yu molopa konjilimo.
6 Yawas gewasin i boro men sawar wairaf inamamatar imaim inatita’urimih, baise God ana kokomaim tama’am boro nibaisit taniyasisir tanama gewas.
7 Olio meringi kinie melte naa membo we orumulu kanumu. Altopo kolomolo kinie melte naa membo we pumulúla.*
7 Anayabin it umat en tafaramaim tana naatu boro umat en tanamatabir maiye.
8 Mulu wambale kepe langi kepe manda temu liemo konopu sipu konopu pe nipili molamili.
8 Isan imih it aurit bay naatu ar faifuw tema’ama, nati sawar isah i taniyasisir.
9 Yambo tene ‘Na mele aisili nosipu yambo kamakomo molambo.’ konopu lepalie kanu sili melema limbe telemomonga ⸤kurumanga nomi Setenene⸥ yu kondi tolemo kinie melema limbendo tepa kenjilimo. Kanu yemone aku sipe konopu lemo kanumu yunge konopuna melu mele lemo. Mele aisili konopu lipe mundupelie yu kekelepa topa molopa kenjimbe aulke kerine kamu pulimo.
9 Sabuw afa sawar wairafi mataramih hibiwa’an, routobon wanawanan hire kowakowarar naatu yasisir kakafih ana warasa buwih ia’afiyih egugurusih.
10 Kou mone konopu monjili ulu akumu ulu pulu keri aisili wendo olemomonga pulumu. Yambo marene ‘Kou mone liemboa!’ ningu konopu paa olandopa liku mundukulie ungu sike tondolo munduku pilimelemo munduku kelkolie konopuna pilku keri pilku konopuna sukundu mindili aisili nongo molemele.
10 Anayabin kabay i sawar kakafih ta ta ana wairoron, o kabay inabiyabow boro inare. Sabuw afa kabay wairafih mataramih hibiwa’an hai baitumatumane earuwih hitit dogoroh wanawanan hai yababan awan karatan.
11 Nakolo nu Pulu Yemonga yemo kene ulu pulu kerime munduku kelko kowa pukulie ⸤ulu peanga i silime mindi konopu kimbu siku teko molani:⸥ Ulu sumbi nilime kinie, Pulu Yemonga kongonomo kinie, tondolo munduku pilili ulumu* kinie, yamboma konopu monjili ulumu kinie, ulu peangama tenindu tondolo munduku ambolko munduku naa keleli ulumu kinie, yambo tene nu tepa kenjimbe kinie pundu naa toko, taka lelko mololi ulumu kinie, ‘Aku sipe uluma mindi tepo molambo.’ ningu konopu kimbu siku molani.**
11 Baise o, God ana orot, iti sawar biyahine inabihir inatit, naatu yawas mutufurin, God ana kokomaim ma, baitumatum, yabow, wainaben naatu yara’iyen ini’ufunun.
12 Yambo te mele kalolimu limbendo yamboma kinie pea keru-kuru liku lkisilimele kinie paa tondolo mundupe lkisipe siye naa kolemo mele Kirasinge ye ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilino yemo molenomonga paa aku siku ‘Mele kalolimu liembo.’ ningu keru-kuru paa liku tondolo munduku lkisi! Nu ‘konde molopa konjipe mindi puli ulu pulumu* paa lipu ambolambo!’ ningu tondolo munduku lkisiku siye naa kolko molani.** ‘Konde molopa konjipe mindi puli ulu pulu’ nikiru kanumu yambo aisili pilku molangi nuni ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilirinu mele ningu para sirinu kinie Pulu Yemone ‘Konde molopa konjipe mindi puli ulu pulumu simbu lieni.’ nimbe nu ou walsirimu kanumundu nikiru.
12 Baitumatum ana baiyow gewasin iniyow. Sabuw maumurih nahimaim ma’ama wanatowan ana afa’af ibai iti kourereb gewasin ibiwa’an inabukikin.
13 Pulu Yemone melema pali ‘Konde pupili.’ nilimo yemo kinie, Yesusi Kirasi Pondiasi Paillatenga kumbikerena Yesusi Kirasi yunge ungu pulu sikemo pipili naa kolopa sumbi sipe nimbe para sirimu yemo kinie, kanu Pulu Yemo kinie kanu Yesusi Kirasi kinie pilku kanoko molangili i kongonomo nu paa teni mele nimbu sipulie nimbundu:
13 God sawar etei hai yawas baitinayan matanamaim, naatu Jesu Keriso Pontius Pilate nanamaim ana e’en gewasin biwa’an i matanamaim, ayu ao abiyuni.
14 ‘⸤Nu Pulu Yemonga kongono tenjeni.’ nimbu nu mako torumulu mele pilku⸥* Pulu Yemonga ungumu nokoko konjiku moloi! ‘Aku ungumu yambomane kanoko keri naa kanangi. Nane ulu te tembo kanoko keri naa la kanangi.’ ningu kalaro mololi uluma kinie ulu kerime kinie naa teko Pulu Yemonga kongonomo mindi teko konjiku molani. Olionga Aili Yesusi Kirasi mona yando ombá kene nu aku siku mele munduku naa kelko teko mindi molani.
14 Iti obaiyunen tur ini’ufunun inabosunusunub inama inabowabow ata Regah Jesu Keriso ana bairerereb ana Veya natit.
15 Yu yando ombá walemo Pulu Yemone ou mako torumu aku walemonga “Pui.” nimbé kinie mona yando ombá.
15 I ana bairerereb i God taiyuwin ana veya yai inu’in imaim boro namatar, God akisinamo i Baigegewasinayan, akisinamo Bonawiyenayan, aiwob etei hai Aiwob naatu regaregah etei hai Regah.
16 Kololi ulu pulumunge yu mindi manda naa kolomba,
16 I akisinamo wanatowan ma’ama’anin, i ana marakaw bonamanamarinamaim ema’ama i fairin maiyow, men yait ta itin o boro na’itin. Baifa’en naatu fair etei i nowan wanatowan wanatowan. Amen.
17 Ya mana mele aisili nosilimele yambo kamakomando i siku mane sieni: “Aku melema keri lemba kene kara naa puku, ‘Mele aisili nosilimolomonga kapola molomolo.’ naa niengi. ‘Olio konopu sipu molamili.’ nimbe mele peanga aisili silimo simbe Pulu Yemo ⸤‘Sike olio nokopa konjimbe.’⸥ ningu tondolo munduku pilku nokoko molangi.” nieni.
17 Sabuw iyab totobuyoy wairafih iti tafaramamaim tema’am tainih kwanayai. Men hinio’orot naatu men iti tafaram ana sawar isah hai not hinitin, baise hai not God hinitin, anayabin i sawar tutufin etei ata yasisir isan itit tabiyasisir.
18 Kanu yambo kamakomando i siku mane sieni: “Yamboma liku taponjiku, ulu peanga aisili teko, mele nosilimele melema konopu kimbu siku naa molko, yambo mele molo tombama mare toyo toko moke teko siengi.” niyo.
18 Iniyunih gewasin hinasinaf, gewasin sinafuyah ana orot ana babin hinamatar, naatu baibaisayah gewasih hinamatar mar etei taituwah bairi hinafaram.
19 “Aku tenge kinie ene pe kapola molonge ulumunge mele tondolo aisili nosingí kanu kinie paa molko konjingí ulu pulu sikemo* liku ambolonge.” ningu aku siku enendo niyo.**
19 Ef iti na’atube hinasisinaf, i hai toto hai buyoy mar boro enan isan bar ana tutut fokarin wanawanan hiya tetototo, saise boro yawas hinab, yawas anababatun.
20 Kango Timoti, Pulu Yemone nu kongono sirimumu mimi siku nokoko moloi. Ma koleamonga ungu wema, Pulu Yemone pilipe keri pilimo unguma kinie, kolo toli ungumane Pulu Yemonga ungumu topa manie mundumbe telemo unguma kinie, naa pilku, bulu sieni. Aku ungumando kolo toko “Enenga pilipe konginjili pelemomane nimbu sikimulu.” nilimele kanumu.
20 Timothy abisa o kaifin isan abit inatafafar, baifuwen tur imaim sabuw God ana kokomaim ma hinarouw hinao’o naatu so’ob anababatun hinarouw hinao imaim gamin hinakuku’ub, nati’ine o inahaiw inatit.
21 Kanu unguma yambo marene ‘Sike unguma.’ ningu tondolo munduku piliringimunge Pulu Yemonga ungu sikema ou tondolo munduku piliringi mele munduku kelko aulke lou leringi kene ⸤nu kanu unguma bulu siku naa pilieni!⸥ ⸤Pulu Yemone⸥ ene we kondo kolopa molopili molangi. ⸤Aku pea nikiru.⸥
21 Sabuw afa iti baifuwen tur hibitumatum i hai baitumatum anababatun hikasiy. Manaw kabeber Godane kwa etei isa nama.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Timóteo 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.