1 Pedro 3

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 ⸤‘Kirasinge yambomane gapomano yambo ailimenga unguma pilku liku ai siku molko, kendemandemane enenga yambo ailimenga unguma pilku ene liku ai siku molangi. Kirasi yuni yuyu tepa molorumu mele pilkulie aku siku teangi.’ nikiru⸥* aku siku mele amboma ene enenga yemanga unguma pilku ene liku ai siku molangi. ‘Amboma enenga ye mare Pulu Yemonga ungumu pilku naa limelemane enenga ambomane ulu peanga sumbi nilime mindi teko, yemane ungu ningíme mimi siku pilku taka lelko molonge mele kanokolie konopu alowa teko ‘Pulu Yemonga yema molamili.’ niengi.’ ningulie ene amboma aku siku teko molangi.
1 Baibin, a’aaw oro’orot fanah kwanab kwanayara’iyi babahimaim kwanama, saise a’aaw oro’orot God ana tur gewasin men nabitumitum boro kwa ayawas gewasinamaim dogoron kwanikitabir hinan baitumatumayah hinamatar. Men kwa a turamaim baise kwa a yawas ana itininamaim.
2 — ausente —
2 Anayabin kwa ayawas ana itinin i uhewbitan.
3 ‘Olio ambo peangama kanoko niengi.’ ningu kangikundu ⸤mindi⸥ au siku pengema lapise langoko, kou gollone teli mele peangama nomine lelko enenga mulu wambalemanga moko toko monjiku, mulu wambale peanga kou aili pulimoma pakoko, naa teangi.
3 Kwa baibin men taiyuw biya ufunane ana itininamaim kwaniwa’an kwanan sa’er kwanamatar, arib a baisuwaramaim, tain tenasour o debad ya’amaim, o faifuw osenamaim. Nati sa’er boro men nama manin.
4 ⸤‘Olio ambo peangama kanoko niengi.’ ningulie⸥ mele paa peanga, keri naa lembamane enenga konopuna sukundu au siengi. Aku melema ene konopu peanga pepa, konopu teluna pupili taka lelko molonge ulumu. Aku ulumu kanopalie Pulu Yemone ‘Mele paa peanga olandopamo.’ nimbe kanolemo.
4 Baise nati efanin, kwa a yawas wanawanan ana sa’er hina’i’itin i tufuw nuwarob naatu yara’iyen. Sa’er iti na’atube God i’itin i ra’at naatu igewasin kwanekwan.
5 Koronga ou moloringi ambo marene ‘Pulu Yemone olio kinie “Tembo.” nilimo mele sike temba.’ ningu pilku nokoko moloringi ambo kake telimene ‘Olio au niemili.’ ningulie aku siku moloringi kene pilkulie aku siku molangi. Kanu ambomane enenga yemanga unguma pilku ene liku ai siku moloringi kanumu.
5 Marasika baibin iyab kakafiyinamaim hima’am, i hai nuhifot God biyanamaim hiyei sa’er himatar, anayabin i a’aawah oro’orot babahimaim hima.
6 Serane ye Eporayamonga unguma pilipe lipe, yundu ‘Nanga nokoli ye ailimu.’ nirimu kanumu.* Ene ambomane aku siku ⸤enenga yema kinie⸥ ulu peangama teko melte pipili naa kolongi liemo ene Seranga lemenupili molemele.
6 Babin Sarah i nati na’atube ma, Abraham fanan bosiyasiyar naatu ana regah rouw eaf. Kwa i Sarah natunatun, kwa gewasin kwanasisinaf na’at, boro men abisa ta isan kwanabir.
7 Yema, ene aku siku enenga amboma kinie molongendo ‘Amboma molko konjengi.’ ningu ene konopuna mimi siku pilku molko, ambomanga kangime enge te naa pelemo kene ene yemane amboma liku taponjengi. ‘⸤Pulu Yemone⸥ molopa konjipe mindi puli ulu pulumu* ene yema mindi naa simbe. Amboma simbela.’ ningu pilkulie amboma kinie aku siku teko molangi. Ene yemane ‘Pulu Yemo kinie ungu nimbu mele mare mawa temolo kinie ulu tene olionga unguma pipi naa sipili.’ ningu enenga amboma kinie aku siku teangi.
7 Kwa oro’orot auman a’aaw baibin kwanasu’ubih gewas bairi kwanama, baibin i ririmih men boun kwa fair kwabai kwama’am na’atube. Isah sinafumih erekakaf kwanasinaf, anayabin wanatowan ana siwar God nabit, i auman boro bairi nafarami. Nati na’atube kwanasisinaf ayoyobanamaim boro men sawar ta a ef nahirimih.
8 I pepá tokoromo topo pora siembo, ungu te pea kamu niembo. Ene enenga konopuma ‘Teluna pupili kapola kapola molamili.’ ningu kandi angenupilimene anju yando kondo kolko konopu monjilimele mele aku siku enene anju yando ⸤Kirasinge yamboma⸥ ‘Olionga angenupili.’ ningu kondo kolko konopu monjiku, liku taponjiku, ‘Ene imbi ola mele molopili, olio imbi manie mele molopili.’ ningu taka lelko yambomanga unguma pilku molangi.
8 Abistan anotanot yomaninamaim anao kwananowar auman anisawar. Kwa turanah bairi anot ta’imon, ananiyan ta’imon; sabuw bairi kwaniyabow tait ruburub na’atube, naatu turanah isah kwanayara’iyi naatu kwananot yawananih.
9 Yando ene kinie teko kenjingí kinie anju pundu toko teko naa kenjengi! Yando iri toko ungu keri te ningí kinie anju pundu toko iri toko ungu keri te ningu naa teangi. Yando ene teko kenjingí kinie anju ‘Tepo konjipu lipu taponjemili.’ ningu ‘Pulu Yemone ene tepa konjipe, ‘Ene konopu siku molko konjengi.’ nipili.’ ningu Pulu Yemo enenga ningu mawa tenjengi. Ou Pulu Yemone “Ene lipu taponjipu tepo konjembo wai.” nirimu kene enene aku siku yamboma liku taponjiku teko konjei.*
9 Tur kakafin hina’u’uwi o hinao’orarafi men wan kwanay, baise nati efanin baigegewasinamaim wan kwanay, anayabin baigegewasin i God eomatani boro nit ana maramaim kwa na’a’afi.
10 Aku nikiru ungumunge ungu te ⸤Pulu Yemonga bokuna molemo mele⸥ i sipe:
10 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum hi’o,
11 Ulu pulu kerime
11 Sinaf kakafin nihamiyen natatabir gewasin nasinaf,
12 Aku ulu peangama nambemuna aku sipe tepiliye?nimbe bokuna molemo kanumu.
12 Anayabin sabuw hai yawas mutufurin Regah ekakaifih,
13 ‘Ulu peangama manjipu teamili.’ ningu molonge kinie naene ene mindili lipe simbeye? ⸤Yambo te molo kanumu.⸥
13 Bowabow gewasin kwanasisinaf isan yait boro kwa ni’a’afiyi naborabirabi?
14 Molo ulu sumbi nilime tenge kinie kanumanga sike mindili nongo molongi liemo ene malo.* Yambomane ene teko pipili konjingí tengi liemo ene pipili naa kolko ene konopu umbuni tepili naa molayo.
14 Baise gewasin kwasisinaf isan kwanabi’akir, kwa i boro baigegewasin kwanab, imih men yait ta isan kwanabir naatu kwaniyababan.
15 Enenga konopuna ‘Kirasi yunge manjipu molopo, yunge ungumu manjipu pilipu lipu tepo molamili.’ ningu ‘Yu mindi olionga Ye Ailimu molopili.’ ningu ⸤yu mindi pipili kolayo⸥. Kanu kinie ene aku siku teko wale peanga wendo ombá walemo nokoko molonge kinie yambo tene kanopalie, “Ene aku siku nambemuna teko molemeleye?” nimbe walsipe pilimu liemo enene anju ungu te pundu toko enenga ulu telemelemanga puluma ningu singí mele liku sumbi siku molayo. Nakolo puluma ningu singíndu ungu tondolo munduku ningu teko pipili naa konjikulie taka lelko ningu liku sumbi sieyo.
15 Baise Keriso isan yatenanub dogor tutufin etei kwanab naatu Regah na’atube isan kwanakakafiy kwanakwafir.
16 Enenga konopuna ‘Ulu keri te paa naa pepili.’ nieyo. Pe ene Kirasi pilku ambolkolie molko peanga telemele mele kanu ulumunge yambomane “Ene teko kenjilimele.” kolo toko ningu enenga ungu bulkundu ninjingí kinie ene ulu keri te naa pepili molongena kanu yamboma pipili kolonge.
16 Baise sabuw isah yara’iyen naatu kakafemaim kwanasinaf. A not gewasinamaim iu’uwi mar etei imaim kwanasinaf, saise ubar hinabit ana maramaim sabuw iyab Keriso ana gewasin isan tur kakafih hina’u’uwi boro hai tur isan biyah na’ohow.
17 Pulu Yemone ‘Olio mindili nangi.’ nimbémonga ulu peanga te tepolie mindili nomulu liemo papu; olio ulu kerime tepolie mindili nomulu liemo keri;* aku kene ⸤aku siku konopu peanga pepili molangi⸥.
17 Anayabin God ana kok gewasin kwanasisinaf isan kwanabi’akir, i gewasin maiyow, naatu kakafin kwanasisinaf isan kwanabi’akir i men gewasin.
18 Kirasi* ⸤ye peanga te molopalie mindili norumu mele⸥ piliengila! Yu ye sumbi nilimu molopalie, ulu keri teli yambomanga kolo wangopa kolonjirimu** kanumu. ‘Enenga ulu pulu kerime pali kamu manie pupili. Ene Pulu Yemo molemona puku kapola kapola molangi.’ nimbe Kirasi walsikale kolonjirimu.*** Pe ⸤yu yuyu molo yambo te lupe⸥ ulu pulu kerimenga nimbe altopa wale talo sipe kolonjimbe aulke te paa naa lemo naa lemba. Yunge kangimu toko konjiringi kolorumu nakolo pe yunge minimuni yu lomboropa ola molopa mulu koleana pupe molorumu mele molemo.
18 Anayabin sabuw etei hai kakafin isan Keriso mar ta’imon morob, sabuw gewasih naatu sabuw kakafih isah, saise tabonawiyit tatan God nanamaim tatatit. Biyan i morob, baise ayubin i yawasin.
19 Yunge mini akumu ⸤kangi kolopa lepili⸥ ⸤yambo koloringimenga⸥ minime ka ulkena moloringine pupe unguma nimbe sirimu.*
19 Naatu Anunin na sabuw murubih ayubih ana diburamaim hiya hima’am isah binan.
20 Kanu minime ou Noa molorumu kinie Pulu Yemonga ungu nirimuma naa pilku, liku bulu siku moloringi ⸤yambomanga minime⸥. ⸤Yamboma ulu keri aisili teringi nakolo⸥ Pulu Yemone lkisipe pundu naa torumu. Noane sipimu tepa mimi tepa molopili ⸤‘Yamboma ou naa tambo.’ nimbe⸥ taka lepa nokopa molorumu. ⸤Pe Noane sipimu tepa pora sirimu kinie Pulu Yemone ‘No topa yamboma topa konjipili.’ nirimu kinie⸥ yambo engaki mindi none naa torumu. Aku yambo pokore mindi Pulu Yemone ‘Naa kolko konde pangi ⸤kene sipine suku pangi⸥.’ nimbe lipe taponjipe nona wendo lirimu.*
20 Iti sabuw i Noah ana wa wowowab ana veya, ayubihine God fanan hisair, baise God yaten nub ma sabuw etei eight buwih wa wanawanan hirun gis yey ana veya, harew wanane tafafarih hima.
21 Kanu ⸤nona ‘yambo engaki naa kolangi.’ nimbe⸥ lipe taponjipe wendo lirimu kanu nomone kinié no limele ulu pulumu lipe ora silimo. No limele nomone kangikundu uluri naa tepa, kangine kalaro molemoma kulumiye topa wendo naa linjilimo. No limelemone ene i siku nilimele: “Pulu Yemo, no likiru kanoi. No likiru aku ulumuni na konopuna ulu keri te naa pelemo. Nu mawa tepo ‘Nanga konopu kamu peanga pepili kene liku taponji.’ nikiru.” nilimele mele Pulu Yemone Noa wendo lirimu nomone lipe ora silimo. Pulu Yemone Yesusi Kirasi yambo ono koleana topa makinjirimumunge no limelemone ene lipe taponjipe mindili nolemelka aulkena wendo lipe yu kinie pea molko konjingí aulkena lipe monjilimo.*
21 Naatu iti harew i bapataito ana i’inanen boun imaim kwa iyawasi. Men biya kato ekukusouw, baise not gewasin iuwi God kwa’o’omatan isan. Jesu Keriso morobone mimisir imaim kwa iyawasi.
22 Aku yemo yu ⸤lomboropa ola molopalie⸥ mulu koleana purumu, kinié yu ⸤imbi ola molopili⸥ Pulu Yemonga ki umbukundu molopa,* mulu koleana angelloma kepe, mana yambo ailime kepe, kuru enge nili ailime kepe, akumanga pali yu ye ailimu molopa nokolemo.**
22 Naatu yen au mar naatu God ana asukwafune mare ema’am, tounamatar etei naatu mar hai fair hai roubabaruwen etei i babanamaim ebobonawiyih.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Pedro 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.