1 Pedro 2
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 ⸤Ene wale talo sipe merimu konde molemele⸥* kene enene i siku teangi: We yamboma teko kenjilimele uluma kinie, konopuni lupe pilku liku kerena lupe kolo toko ningu topele mapele toli** uluma kinie, we ulu lupe mare teko kolo toli uluma kinie, yamboma mele aisili nosiku molko konjilimele mele kanokolie yama mengo konopu keri panjili uluma kinie, yambo tenga ungu bulkundu ninjili uluma kinie, ulu keri akuma pali munduku kelko toko makorayo.
1 Isan imih yawas kakafih boro kwanihamiyen. Men kwanifuwen, men awa hinaharewan, men kwanibobowen, men turanah isah tur kakafin kwanao.
2 Ailimuni ene kondo kolopa we tepa konjilimo mele wallo kolte pilkulie pilku peanga piliringi* kene ambolango kikime ame paa waka kolemele mele ene aku siku ame peangamo, mele keri te naa peli ame, kanumu waka kolangi. Kanu amemo kangimunge molo, minimunge amemo. Ambolango kikime ame naa nongolie ai naa lelko molko kenjilimele mele** aku siku enenga minime Pulu Yemonga ungumu naa nonge kinie minime kapola naa pepa, tondolo naa pumbe.
2 Kek sosof na’atube kwanamatar, mar etei sika namamah ayub ananun tom isan, saise i kwanatomatom kwa ayawas boro nara’at nayen.
3 — ausente —
3 Buk Atamaninamaim hi’o hikirum, “Kwa taiyuw ayawasamaim kwaso’ob Regah i kabeberayan.”
4 Ene Kirasi molemona wangi. Yu kou konde mololi melemo. Yambomane ‘Yu keri.’ ningu pilkulie toko makororingi nakolo Pulu Yemone yu kanopa ‘Paa peanga.’ nimbe kanopalie mako torumu.
4 Kwana ata Regah biyanaika kwanama, iti kabay yawasin sabuw hi’itin hikwahir yabin en hirouw, baise God rubin na mokob foun matar.
5 Ene pea kou konde mololi melema molemele. Ulke mare kouni takolemele mele Pulu Yemone yunge Minimunge ulkemo takonjimbendo ene mako topalie ulke takombamonga kou melema nilimo.* Ene Pulu Yemonga popo tonjili yambo** kake telime molemele. Popo tonjili yemane Pulu Yemo popo tongendo yuni kanopa peanga kanorumu melema kalko yu siringi aku siku ene eneno Pulu Yemo popo tongendo yu kanopa peanga kanomba melema siengi. Kanu kinie, Yesusi Kirasini enenga nimbe tenjirimumunge Pulu Yemo mele singíme Pulu Yemo yuni sike kanopa peanga kanopa limbe.
5 Kwa baitumatumayah i wabat wanatowanin na’atube, imaim God bai ayub ana Tafaror Bar ewowowab. Kwa auman i firis ana kou’ay ayubitane ana sibor kwaya’ay. Jesu Keriso ana baibaisamaim, God i iyasisir ebaib.
6 Akumunge ungu te Pulu Yemonga bokuna molemo kanumu. Akumu i sipe nilimo:nimbe molemo.
6 Buk Atamaninamaim iti na’atube hikirum,
7 Ene ‘Kirasi sike.’ ningu tondolo munduku pilimele yambomane* kanu koumu kanoko peanga kanolemele nakolo naa pilimele yambomane yu kanoko keri kanolemele mele i sipe:nimbe molemo.
7 Kwa iyab kwabitumitum, Keriso i kabay gewasin kwa isa, baise kwa iyab men kwabitumitum isa boro men gewasin.
8 ⸤‘Sike.’ ningu tondolo munduku naa pilimele yambo kanuma kinie, kanu koumu kinie,⸥ i sipe mele:nimbe molemo. Kanu yamboma Pulu Yemonga ungumu liku su silimelemonga tepa a tonjilimo. Pulu Yemone ou aku sipe nimbe panjirimu kanumu.
8 Naatu ibanak Buk Atamaninamaim hikirum hio,
9 ⸤Kanu yamboma kinie uluma aku sipe wendo olemo⸥ nakolo ene ⸤‘Sike.’ ningu⸥ tondolo munduku pilimele yamboma aku sipe molo. Ene yuni mako torumu yambo talapemo molko, ye nomi kingimunge popo tonjili yamboma molko, yunge manjiku molongemonga yambo kake telime molko, paa sike Pulu Yemonga yamboma molemele. Yuni ‘Aku siku molangi.’ nimbe ene mako torumumunge pulumu i sipe: Ene sumbulu toline moloringi kinie Pulu Yemone “Ene sumbulu toline wendo ongo nanga pa teli paa peangamonga sukundu wai.” nirimu,* kanu Pulu Yemo yuni ⸤‘Na molopo konjilio mele kepe tepo peanga telio mele kepe yamboma piliengi⸥ kapi ningu temane toko siengi.’ nimbe ene ‘Nanga yamboma molangi.’ nimbe mako torumu.
9 Baise kwa i God ana rubinen sabuw, kwa i firis gewas, God ana sabuw kakafiyi, naatu God nowan, imih God ana bowabow gewasin kwanaorereb, anayabin guguminamaim kwama’am botaiti kwatit marakaw bonamanamarin gewasin kwabai.
10 Ene ou we yamboma moloringi nakolo kinié ene Pulu Yemonga yambo talapemo molemele. Ou yambomane teko kenjiringimunge Pulu Yemone kondo kolopa mindili naa lipe sipe siye kololi ulu te ene kinie naa perimu nakolo pe yuni kondo kolopa ulu pulu kerime we siye kololi ulumu sirimu liringi, kinié ene kinie pelemo.
10 Marasika kwa men God ana sabuw, baise boun kwa i ana sabuw. Marasika God ana kabeber men kwabai, baise boun i ana kabeber kwabai.
11 Nanga pulu lemo yamboma, nane ene tondolo mundupu mawa tepolie ya ma koleana ene yambo omba angililime mele, yambo ponenge mele molemelemonga* enenga kangimene ‘ulu kerime teamili.’ nilimele mele paa liku bulu siengi. Kangine ou we konopu pelemo konopumane** waka kolemo ulumane enenga minime ‘Topo manie mundemili.’ ningu alieli minime kinie opa telemele.
11 Are au ofonah, kwa au’uwi kwa i nanawan naatu touman sabuw na’atube iti tafaramaim kwama’am! Men biya ana kok nabonawiyi imaim nakaifi. Nati biya ana kok i boun rakit na’atube, boro ayub hairi hiniyow.
12 Ene ulsukundu yamboma molongena ulu peangama mindi teko sumbi siku molangi. Ulsu yambomane kinié sike enendo “Teko kenjilimele yamboma molemele.” ningu ungu bulkundu ninjilimele nakolo ‘Olione ulu peangama temolo kinie kanokolie pe Pulu Yemo yamboma molongena ombá walemonga kanu yambomane Pulu Yemonga imbi ambolko ola linjengi.’ ningu aku siku ulu peangama teko sumbi siku molangi.
12 Eteni Sabuw matahimaim kwanakaifi gewas kwanama. Kwa isa boro bowabow kakafih sinafuyah hinarauw hinao, baise anamaramaim bowabow gewasin kwanasisinaf boro men isa tur ta hinao. Imih Baibatebat ana Veya God namamatabir. Kwa isa boro God ana merar hina hinabora’ara’ah.
13 ‘Ailimunge* imbi ola molopili.’ ningu gapomano yemanga pali unguma liku ai siku pilku molangi. Ye nomi kumbine kingimu kinie kepe, gapomano poraminisitamo kinie peremiamo kinie kingimuni mako topa “Teko kenjilimele yamboma ‘Mindili nangi.’ ningu, teko konjilimele yambomanga imbime ambolko ola linjiku kapi niengi pangi.” nimbe koleamanga lipe mundulimoma kepe, kanu ye ailimenga pali unguma liku ai siku pilku molangi.**
13 Regah wabinamaim kwa kwayar’iy sabuw gagamih babahimaim kwanama. Gawan hai aiwob gagamin aiwob etei ukwarih,
14 — ausente —
14 gawan sabuw iyab gawan ana ukwarin iyafarih hitit tafaram ta ta tekakaif, imih iyab bowabow kakafin tesisinaf boro hinabow baimakiy hinitih, baise iyab bowabow gewasin tesisinaf boro hinabora’ara’ahih.
15 ‘Ene ⸤Kirasinge yamboma⸥ kinie mumindili kolko teko kenjilimele yambo aromamane ⸤“Enene teko kenjikimili.” ningí⸥ ungu te naa pepili.’ nimbe Pulu Yemone ‘Ene ⸤Kirasinge yamboma⸥ ulu peangama mindi teko molangi.’ konopu lemo, akumunge ⸤ye ailimenga unguma aku siku pilku molangi⸥.
15 God ekokok kwa kwanasinaf gewas saife nati sabuw hai not meyemeye, boro hinanutanubamo hinama, aurih ef men ema’am boro isa tur kakafih hinao.
16 Ungu mane tene nokopa ka naa silimo yamboma we molemele mele ene aku siku andoko molangi. Nakolo ‘Ungu mane tene olio naa nokolemomonga ulu kerime temulu liemo uluri molo.’ ningu ulu kerime andoko naa teangi.* ‘Olio Pulu Yemonga kongono kendemande yamboma.’ ningu yunge kongono kendemande yambomane telemele mele teko molangi.
16 Kwa ama i sabuw roufamen na’atube kwanama, baise men nati roufamen ana yawasamaim kwama’am isan afair kwanab kakafin kwanasinaf, baise kwa i God ana’akir wairafihibe kwanama.
17 Ene ⸤pepá topo sikiru yamboma⸥ ne yamboma pali teko konjiku, unguma liku ai siengi. ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilimele angenalime konopu monjiku, Pulu Yemo pipili kolko liku ai siku, ye nomi kingimunge imbimu ambolko ola linjengi.
17 Sabuw etei isah kwanakakaf. A ofonah baitumatumayah isah kwaniyabow kwanakakaf. Naatu aiwob hai ukwarin isan kwanakakaf.
18 Ene mele kalolime naa liku kongono we tenjili yamboma, enenga nokoli yambomane ungu ningíme taka lelko pilku liku ai siku molangi. ‘Ene kinie karaye naa teko taka lelko nokolemele tapu yambomanga unguma manjiku pilku liku teangi.’ nimbu naa nikiru. ‘Ene mindili siku teko kenjilimele tapu yambomane ningí unguma kepe pilku liku teangi.’ nimbu nikiru.
18 Kwa akir wairafi kakafemaim kwanayara’iy, a orot ukwarih fanah kwanab babahimaim kwanama, men gewasin isa isisinaf akisin fanah kwanab, baise iyab fokarin isa tisisinaf auman fanah kwanab.
19 Aku nikirumu i sipu pilipulie nikiru. Pulu Yemonga unguma pilku likulie teko konjingí kinie yambomane ene teko kenjiku teko mindili konjíngi liemo ‘Kapola, mindili nomolo kinie manda nakolo tepo naa kenjipu Pulu Yemonga ungu olandopamo kumbi lepo pilipu temolo.’ ningí kinie Pulu Yemone konopu simbe.
19 Kwa anot tutufin etei God ana kokomaim kwabowabow naatu sabuw asir biyababan hinit nawawainabi isan, God boro nigegewasini.
20 Teko kenjingímunge mane siku teko mindili konjingí kinie konopu tondolo pupili molkolie ‘Manda, olio tepo kenjímulumunge papu mindili sikimili kene we mindili namili.’ ningí kinie yambomane ene kapi ningí kinie papuye? Kapola molo. Papu mindili nonge. Nakolo teko konjingímunge mindili singí kinie we mindili nongo pundu toi naa toko we siye kolongi liemo papu. Aku tenge kinie Pulu Yemone kanopa peanga kanopalie ene tepa konjimbe.*
20 Bo kakafin kwasisinaf isan hinarab nawawainabi ana gewasin boro abisa kwanab, baise gewasin kwanasinaf isan nawainabi kwabi’akir God boro nigegewasini.
21 ‘Ene mindili nangi.’ nimbe Pulu Yemone ‘Ene nanga kongonomo tenjengi wai.’ nimbe ene walsirimu.* Kirasi** yu Pulu Yemone “Tei.” nirimu mele tembando enenga nimbe mindili nonjirimu kanu ulumu ene aku siku manda lelko tenge mele lipe ora sirimu. ⸤Akumunge Pulu Yemone “Teai.” nirimu nilimo ulu akuma ‘Teamili.’ ningulie tengendo mindili nongi liemo papu.⸥
21 Kwa afa’af kwabai i bai’akir isan, anayabin Keriso kwa isa i’akir ana bai’obaiyen yare saise i an efanin kwani’ufunun.
22 ⸤Kirasi yu tepa molorumu mele Pulu Yemonga bokuna ungu te i sipe nimbe molemo:⸥⸤nimbe molemo kanumu.⸥
22 “Bowabow kakafin men ta sinaf,
23 Yu ungu taka tonjiku iri toko teringi kinie yuni enendo ungu te pundu topa naa nirimu.* Enene yu we mindili siringi nakolo yu ‘We mindili nambo.’ nimbe ungu te naa nirimu. ‘Kote pilipe uluma pali sumbi sipe apurulimo yemone yu teko kenjiringi yambomanga kote tenjimbe.’ nimbe pilipe** enene yu teringi mele siye kolorumu.
23 Hibi’i’iyab ana maramaim i men kafa’imo bai’iyab tur ta wan yi isah eomih, i bi’akir ana veya men hibiruwimih, baise ana nuhifot i God mutufor baibatiyenayan imaim yai.
24 Yuni olionga ulu pulu kerime ‘Nangama.’ nimbelie akuma yuyu memba unju perana kolorumu. Aku terimumunge pulumu i sipe: ‘⸤Yambo te kolemo kinie altopa mana uluma manda naa telemo aku sipe mele⸥ olio yambo kololime mele molopolie ulu pulu kerime temolo aulke te naa lepili. Kamu mundupu kelepo naa teamili. ‘Pulu Yemone ulu sumbi nili nimbe kanolemo uluma* mindi temolondo yambo kondema molamili. Kanu uluma mindi teamili.’ nimbu konopu kimbu sipu molamili.’ nimbe yuni aku terimu.** Yambomane yu toringimunge ene konde puringi.***
24 Keriso akisinamo ata kakafih i biyanamaim eabar onaf afe’enamaim yen, saise it bowabow kakafinane tanamorob naatu yawas mutuforomaim tanama, i ana fitamaim it iyawasit.
25 Kongi sipisipi aulke lou lemele mele ene aku siku aulke lou leringi,* nakolo pe kinié kelko enenga minime nokopa tapu telemo ye ⸤Kirasi⸥ mu** molemona yando oringi molemele.
25 Anayabin kwa bobaituw sheep na’atube ef kwasa’ir nanabin kwan, baise boun kwa buwi kwamatabir kwana Nabatanenayan naatu anun ana kaifenayan biyan kwatit.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Pedro 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.