1 Coríntios 9
Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs AAI
1 ⸤Ene marene “Pollo Yesusini “Nanga kongonomo tenjipui.” nimbe lipe mundurumu ye te molo.” nilimelemonga ungu te niembo:* Na molio mele ene kanolemele.⸥ Ungu mane tene molo ulu tene na manda nokopalie tembo mele pipi simbeye? Na Yesusini “Nanga kongonomo tenjipui.” nimbe lipe mundurumu ye te naa molioye? ⸤“Yesusini ye mare “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yemane yu kanoringi.” nikimili akumu⸥ na olionga Aili Yesusi na naa kanorunduye?** Nane Ailimunge kongonomo andopo tenjirindumunge ene Kirasinge yamboma naa molemeleye? ⸤Andopo naa tenjilkenje yunge yamboma molemelkaye?⸥
1 Kwanotanot ayu i fatufatum wanawanan ama’am? Naatu kwanotanot ayu i men Regah ana tur abarayan? Naatu ata Regah Jesu Keriso men aitin? Naatu kwanotanot kwa i men ayu au abowabow ana ro’on?
2 Yambo marene ‘Na Yesusini “Nanga kongonomo tenjipui.” nimbe lipe mundurumu ye te molo.’ konopu lemele nakolo ‘enene aku siku ningu naa pilimele.’ konopu lekero. Ene Ailimunge yamboma molemele ulumuni na Yesusini “Nanga kongonomo tenjipui.” nimbe lipe mundurumu yemo* molio mele lipe ora silimomonga ⸤‘Aku sipe yemo naa molemo.’ ningu pilingí aulke te molo.⸥
2 Sabuw afa ayu men tur abarayan na’atube hinabubuwu na’at, baise kwa boro ayu kwanabuwu, anayabin kwa ayawas Regah wanawananamaim ebi’obaiyi, turobe kwa i ayu au bowabow ana ro’on, imih ayu i Regah ana tur abarayan.
3 Nane ulu tepo molioma apurukulie ⸤‘Aku sili ye te naa molemo.’ ningu pilimele⸥ yambomando nane aku sipu pundu topo niembo:*
3 Sabuw ayu tegam tiu’uwu ana maramaim ayu iti na’atube ao awawasfafaru.
4 “⸤Olio Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu yemane kongono tenjilimolomonga⸥ mele kalonge mele, no kinie langi kinie namili siengi.” nilimelkanje ‘Manda molo.’ konopu lemeleye?
4 Aki a bowabow isan ai ef ema’am boro anaa, anatom ai en?
5 Yesusini “Nanga kongonomo tenjipai.” nimbe lipe mundurumu ye wema kinie, Ailimunge angenupili kinie Pita* kinie pea teringi mele na aku sipu Kirasinge talapena ambo lipu pea andolkanje manda moloye?
5 Ai ef ema’am karam boro toutabin babin baitumatumayah bairi anaremor, tur abarayah, afa ata Regah Jesu taitin naatu Cephas tisisinaf na’atube ai en?
6 Molo Banapasi oltone mindi* Ailimunge kongono andopo tenjilimbolomonga mele kalolimu naa lipulu, Ailimunge kongonomo kinie kou kongonomo kinie tere lepo tepo molembolomo ‘Manda.’ konopu lekemeleye? ⸤Yesusini lipe mundurumu ye wemane mindi Pulu Yemonga kongonomo telemelemonga mele kalolime limele mele Banapasi olto aku sipu manda naa limboloye?⸥
6 Ai ayu Barnabas airi’imo, ai aa ai tom isan anama anabow?
7 Ami ye naene ami kongono tepalie yuyu langi korolemoye? No waene ponie ye naene tepalie yunge waene mongoma yuyu kepe naa nolemoye? Ye naene kongi sipisipi ari topalie sipisipi ame naa nolemoye?
7 Baiyowayan orot ebowabow men i taiyuwin ana baiyan ebitin. Naatu orot yait masaw bowayan ana masawamaim grape ro’oro’on boro nirut, naatu bobaituw kaifenayah ana cow hai nun boro natom.
8 Yambomane konopu lemele mele mindi pilipulie aku sipu nikiru mele sikela. Nakolo aku nikiru mele ungu mane te molemola.
8 Ayu men orot ana roubabaruwen fairamaim ao’omih, anayabin God ana obaiyunen tur i ta’imon nati na’atube eo ema’am.
9 Ungu mane te Mosisini ungu manema sirimu bokuna torumu* mele i sipe:nirimu. Pulu Yemone aku sipe ungu mane sirimumu kongime nokoko konjingí mele konopuni pilipelie aku sipe nirimuye?
9 Moses ana ofafaramaim kikirum iti na’atube eo “Bobaituw wabin ox sanabey nawawas kweyakweyaren ana veya men awan kwana’utan.” God iti na’atube eo’o kwanotanot i ox isan eo?
10 Olio ⸤yunge kongonomo tenjilimolo yema⸥ konopuni pilipelie kanu ungumu olionga ⸤pea⸥ naa ninjirimuye? Yambo tene ponie tembando ma akulimo yambomo kinie, ⸤rasi witi kanu poniena wendo omba tolemo kinie⸥ yambo tene ⸤lipe maku topa⸥ rasi witi kilu tolemo yambomo kinie, peatolo* ‘Tembolo kinie poniena langime nombolo.’ ningu kongono telembele mele Mosisini olionga nimbe bokuna aku sipe tonjirimu.
10 En baise, iti tur eo i anababatun it isat eo, turobe iti tur hikikirum it tananowar isan, anayabin orot yait me ebifufubiy naatu orot yait ai ro’on rab ekibikib, hairi nuhih fot hima tebowabow anayabin hairi boro nowah nowah hinafaramih hinabow.
11 Olione enenga minimenga langi peangama andopo panjinjilimolo kene enene olionga kangikundu langime singí kinie manda moloye? ⸤Enenga minimenga langi umbu tonjirimulumunge olio liku taponjiku langi silimelkanje papu.⸥
11 Ayubit ana ub gewasin kwa wanawanamaim atatanum isan, kwa biyane sawar baibaisi isan ana bifefeyani, kwanotanot i ra’at kwanekwan?
12 ⸤We⸥ ye marene ene ⸤Kirasinge ungumu mane sikulie⸥ “Mele kalai.” ningí kinie mele kalongi liemo enendo olione “Mele kalai.” nilimelkanje enene olio paa melema papu naa kalemelkaye? Sike “Mele kalai.” nilimelka kinie silimelka nakolo mundupu kelerimulu. ‘Kirasinge temane peangamo andopo topo simulú aulkemo pipi simbe.’ nimbu “Mele kalai.” naa nilimolo. ‘Naa singí kinie ⸤kongono andopo temolomonga⸥ we umbuni memolo kinie mandala.’ nimbu siye kolorumulu.
12 Orot afa tebowabow baibais kwabitih na’atube, aki auman karam boro baibais kwaniti.
13 ⸤Pulu Yemo popo toko kalemele⸥ ulke tembele ⸤Jerusalleme angilimo⸥ akuna kongono telemele yema ⸤Juda yambomane⸥ Pulu Yemo kongi melema silimele ulke tembelena lemo kongi melemanga mare liku nolemele mele naa pilimeleye? Pulu Yemo popo toko melema kalemele polona kongono telemele yema akuna kongi mele kalemelemanga mare liku nolemele mele* enene naa pilimeleye?
13 Kwaso’ob orot iyab Tafaror Bar gagamin wanawanan tebowabow hai bay i Tafaror Bar ana siwarane tebaib, naatu orot iyab gem kakafiyinamaim sibor te’aa auman i gem kakafiyin tafanamaim sibor turin tebaib.
14 Aku sipe, Ailimuni ungu mane sipelie nimbendo: “Temane peangamo andoko toko silimele yema aku telemelemonga temane peangamo pilku limele yambomane enenga kangikundu lipe taponjimbe melema siengi liengi.” nirimu kanumu.*
14 Ef i ta’imon, Regah ana obaiyunen turamaim na’atube eo, “Sabuw iyab tur gewasin tibibinan hai ma gewas isan baibais kafai i nati’ine nan hinab.”
15 Nakolo ⸤Ailimuni⸥ olio yunge kongonomo tenjilimolo yemane “Melema siei.” manda nimulú nirimu mele na ⸤aku sipu “Melema siei.” naa nimbu⸥ siye kolio. ‘Enene na sike liku taponjengi.’ nimbu i unguma i pepána naa tokoro. Enene na kongono teliomonga mele kaloli te naa silimele aulkemo pipi siku, mele sike kalemelkanje ⸤Kirasinge kongonomo we tenjipu, mele kalolimu naa liomonga⸥ nanga imbi ambolopo ola lipu kapi nilio aulkemo kepe pipi sinjilimelka, akumu keri. Na ⸤melema naa silimelemonga⸥ kolondu liemo peanga.
15 Baise ayu iti fair men kafa’imo ta abutubun, naatu iti fef akikirum i men sawar ta kwa biyane bain isan anot ao’omih! Baise mi’itube ata morob, men basit ata ma sabuw afa au ora’ara’at tur hitabotabir yabin en tamatar.
16 Nakolo ⸤Ailimuni⸥ na kongono sipelie “Paa aku siku tei.” nimbe na lipe mundurumumunge nane yamboma temane peangamo andopo topo siliomonga nanga imbi ambolopo ola lipu nanu manda kapi nimbu konopu simbu aulke te molo. Temane peangamo andopo topo naa silkenje na paa molopo kenjilke. Pulu Yemone na umbuni lipe silke.*
16 Tur gewasin abibinan isan men imaim au fair anab anao ra’ara’atamih, nati bowabow i ayu hiyunu abowabow. Naatu tur gewasin men ana bibinan kakafin anababatun boro isou namatar!
17 Nanu konopuni pilipulie ‘Temane peangamo andopo topo siembo.’ nilkenje aku telkamonga yambomane na mele kalemelka lilkenje papu. Nakolo nanu konopuni pilipulie i kongonomo naa telio. ⸤Ailimuni⸥ i kongonomo ‘Na teambo.’ nimbe sirimuna tepo konjiliomonga ⸤“Enene na mele kalai.” nilkenje kapola molo⸥.*
17 Anayabin iti bowabow au kokomaim ata rubin ata bowabow baiyan boro atab, baise God ana kokomaim ayu rubinu ana bowabow itu abowabow.
18 Aku liemo na mele kaloli nambolkare limbuye? Nanga mele kaloli limbumu i sipe: Temane peanga andopo topo siliomonga mele kalolimu naa lipu we andopo topo silio akumu nanga mele kalolimu. Na Yesusini “Nanga kongono tenjipui.” nimbe lipe mundurumu ye te moliomonga “Na mele kalai.” nilke mele papu naa nimbu, kongonomo we andopo tenjiliomonga na konopu silio ulumu nanga mele kalolimu.
18 Imih baiyan isan men anao, baise veya kebor abaibimaim Tur gewasin ana binan, ana baiyan en. Naatu men ayu binanuyan anarouw kwa anifefeyanimih.
19 ⸤Aku nikirumunge ungu te pea niembo:⸥ Na mele kalolime limbundu kongono naa telio. Na kongono teliomonga yambo tene molo ulu tene na naa nokolemo; na yambo tenga kendemande tenjili ye te molo. Sike aku sipu molio nakolo na konopuni pilipulie yambo aisili ⸤Kirasinge talape molemelena⸥ membo pumbundu ‘Yambomanga kendemande tenjili yemo mele molambo.’ nimbu molio.
19 Ayu i men yait ta ana fafatum wanawanan ama’ama’amih. Baise ayu taiyuwu ayara’iyu sabuw etei hai akir wairafin amatar, saise sabuw moumurih ananawiyih Keriso hinaso’ob.
20 Juda yamboma kinie molopolie ‘Ene ⸤Kirasinge talapena⸥ lipu membo sukundu pambo.’ nimbulie na Juda yamboma molemele mele na aku sipu molio. Mosisini ungu mane sirimumane ⸤sike kinié na naa nokolemo⸥ nakolo ‘Ungu manemane nokolemo yamboma lipu membo pambo.’ nimbulie na kanu yamboma kinie molopolie ene molemele mele molio.
20 Jew sabuw wanawanahimaim ayu Jew orot amamatar, saise ana buwih, sabuw iyab ofafar babanamaim tema’am ayu imaim ama’am, (baise ofafar men abi’ufunun) saise sabuw ofafarane ana botaitih.
21 Mosisini sirimu ungu manemane naa nokolemo yamboma kinie molopolie, ‘Ene ⸤Kirasinge talapena⸥ lipu membo sukundu pambo.’ nimbulie kanu yambo ungu manemane naa nokolemo yamboma mele molio. Nakolo ‘Pulu Yemonga ungu manemane kinié na naa nokolemo.’ nimbu naa nikiru. ‘Kirasinge ungu manemane na nokopili.’ nimbu, pilipu lipu telio ⸤akumunge Pulu Yemonga ungu manemane sike na nokolemola⸥.
21 Sabuw iyab ofafar ufunane tema’am, ayu i hai ma’abe bairi ama’am, (iti na’atube asisinaf i men God ana ofafar ufunane ama’am baise Keriso ana ofafar wanawanan ama’am) saise sabuw ofafar ufunane tema’am abow Keriso wanawanan tirur.
22 Konopu tondolo naa pulimo yamboma kinie molopolie ‘Ene lipu membo pambo.’ nimbulie na konopu tondolo naa puli ye te mele molopo ⸤enenga konopuma tepo embambo sipu ulu mare naa telio⸥.* ‘Yambo mare ⸤Kirasinge talape molemelena⸥ lipu membo pambo.’** nimbulie na yambo lupe lupema pali molemele mele na aku sipu molopolie ulu lupe lupema telio.
22 Sabuw ririmih wanawanah ayu ariririm, saise ririmih anabuwih. Sawar ta ta etei hai naniyan amatar sabuw etei isah abotawiy, saise ef menatanane nabobotawiy sabuw turin aniyawas.
23 Nane telio uluma pali, ‘⸤Kirasinge⸥ temane peangamo tondolo pupili.’ nimbulie aku sipu telio. Temane peangamone “Pulu Yemone olio tepa konjipe mele peanga nosinjilimoma simbe.” nilimo melema na pea tepa konjipe sipili limbundu uluma telio mele telio.
23 Ayu iti asisinaf anayabin Tur gewasin isan, saise tur gewasin ana baigegewasin turin anab.
24 ⸤Aku teliomonga ungu te niembo:⸥ Mele peanga te nosilimelemo lingíndu ⸤owe toko panjilimelena⸥ yambo aisili keru kuru liku aulke lkisiku pulimele nakolo yambo telu kumbi lepa pulimomone mindi kanu melemo pupe limo akumu ene naa pilimeleye? Aku kene ene aku siku ‘⸤Pulu Yemone⸥ mele simbema liemili.’ ningu keru kuru liku tondolo munduku lkisengi.
24 Nunuwayah kwana’itih, sabuw etei tinununuw baise orot ta’imon boro nanunuw so’ar ana siwar nab. Imih yuwa kwana’asfofor kwananunuw saise siwar kwanab.
25 ‘Mele kaloli singímu limulú.’ konopu lemele yambomane ene keru kuru liku lkisiku konjingindu walemo ou wendo naa opili enenga kangime ‘pe nipili.’ ningu manda manjiku lkisilimele. Nakolo ene keru kuru liku lkisikulie limele melema nondopa keri lemo. Olio keru kuru lipu limulú mele kalolimu pe keri naa lepa alieli lepa mindi pumbe mélemo.
25 Fafowayah etei bai’a’it fokarin wanawanan hinarun naatu hinan hai siwar hinab, nati siwar i boro natafofor, baise it abisa tasisinaf i ata siwar wanatowan ema’am bain isan tabowabow.
26 Aku nimbu pilipulie, yambo mare we andoko lkisilimele mele naa telio. ⸤‘Mele kalolimu liembo kene owena sumbi sipu pambo.’ nimbu paa tondolo mundupu lkisilio.⸥ Ye talo ki lumunale telembele kinie ye tene ye te tombando ki lumuni wena naa topa, tondolo mundupe enge nimbe kangine sumbi sipe tolemo mele na aku sipu tondolo enge nimbu telio.
26 Isan imih ayu men orot afa tinununuw kwanekwan na’atube anununuwamih baise au etawanamaim anununuw, na’atube au baiyow i men asir aroberob kwanekwan, orot baiyowayan eroberob kwanekwan na’atube.
27 Nanga kangimu paa tondolo mundupu nokopo ‘Nanga kendemande kongono tenjilimu molopili.’ nilio. ‘Temane peangamo yamboma topo silipu andopolie, pe na nanu ⸤tepo konjipu naa molombomonga⸥ mele kalolimu naa simbe limbunje.’ nimbulie ⸤na aku sipu nanga kangimu tondolo mundupu nokopo molio⸥.
27 Baise ayu biyou arab baikwatutunen fokarin aitin ayamutufur. Imaibo tur sabuw afa isah abibinan saise etei nunuw wanawanan hinarun asir ayu boro hinabotaitu siwar baina’e anama.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 9, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.