1 Coríntios 10

Umbu-Ungu No Penge NT (UBU_NOP) vs MNT

Sair da comparação
MNT Minaifia NT
1 Angokeme, ⸤‘Tepo molamili.’⸥ nikirumunge* ⸤ungu te pea niembo:⸥ Olionga anda kolepalimene ⸤teringi mele pilipulie ‘Aku sipu naa tepo molamili.’ nikiru. Enene⸥ teringi mele altoko mimi siku piliengi niembo. ⸤Kolea Isipi ka kongono teko molko Isipi munduku kelko wendo ongolie niringimuni, Pulu Yemone ene nokombando kupena suku molorumu⸥ kupena maniekondo molko, nomu ⸤‘Kondoli’ nili⸥ akuna ⸤oringi kinie akumu ekendo ekendo pupe pala mele terimu, aku nomu⸥ ai suku singine olionga anda kolepali yamboma aulke lerimuna kimbu kongono teko ongo puringi kanumu.**
1 Taitu, ata a’agir Moses nawiyih hititit ana veya abisa isah mamatar i kwananot. Ata a’agir etei rofom re tafafarih nawiyih Red Sea yan owasasin hirabon rewan rounane hiyen.
2 ⸤‘Olio Kirasi lombili pulimolo. Yunge yamboma kamu molamili.’ nimbu no limulú mele⸥ olionga anda kolepalime Mosisinge yamboma molko yu mindi lombili pungindu kupena sukundu puku, nomuna puringi akumu no liringi none terimu.*
2 Rofom wanawanan naatu riy wanawanan hirarabon ana veya, etei bapataito hibai Moses ana bai’ufununayah himatar.
3 ⸤Kolea ku leline pungí puringi kinie⸥ Pulu Yemone langi sirimumu ene pali nongo,*
3 Naatu Ayubih ana bay itinin ta’imon marane hire’er etei hibow hi’aa.
4 Pulu Yemone ⸤kou tenga⸥ no sirimumu ene pali noringi.* Kanu koumu, Pulu Yemonga koumu, kanumu ene kinie tapu topa purumu, kanu koumu Kirasi yu.
4 Na’atube ayubit ana harew itinin ta’imon marane re’er etei hitom, naatu ayubit ana To’one harew tit hitomatom nawiyih bairi hin, nati to i Keriso taiyuwin.
5 ⸤Pulu Yemone aku sipe ene nokorumu, yu ene pea puringi⸥ nakolo ene aisilini ⸤teringi mele⸥ Pulu Yemone kanopa keri kanopa ⸤‘Kolangi.’ nirimumunge⸥ kolea ku leline kolea lupe lupemanga enenga onoma lerimu.*
5 Baise God ata a’agir moumurih na’in isah men iyasisir, imih himorob arar yan hai rarikawan karatan.
6 ‘Ou Isirele yambomane ulu pulu kerime tengendo konopu siku moloringi mele olio kinié aku siku naa molangi.’ nimbe Pulu Yemone ‘Ene teringi mele temanema bokuna molopili tangi.’ nirimu.
6 Naatu sawar iti himamatar i bai’obaiyen na’atube it isat, ebimatnuwit saise men kakafin sinafumih nakura’ara’ahit hisisinafube tanasinafumih.
7 Ou we melemando ‘Olio nokolemele pulu yema.’ ningu ambolko popo toko moloringi mele naa molayo. Aku siku teringimunge Pulu Yemonga bokuna ungu te molemo mele i sipe:nimbe molemo mele naa teayo.
7 Wagabur ata a’agir sawar iu’inuwih hikwakwafirih na’atube tanasinafumih. Buk Atamaninamaim iti na’atube eo “Sabuw himare hiyuw hi’aa hibiyasisir, hai yasisir botabir hitom hikoko’aw himisir hiwa’an kwanekwan.
8 Ou yambo mare wapora toko wa ulu kerinele teliku andoringi mele ene naa teayo. Ou aku siku teringi kinie Pulu Yemone walsikale yambo tuwendi tere tausini torumu koloringi.*
8 Imih uwatanah afa hibiwa’an kwanekwanabe men taniwa’an kwanekwan, anayabin nati na’atube hisisinaf, veya ta’imon wanawanan sabuw etei 23,000 ah uy hire himorob.
9 Ailimu ⸤sike olio kondo kolopa taka lepa molopa popenge tepa mumindili naa kolemo nakolo⸥ ‘Yu aku sipe molemo molomba.’ ningu ‘Yunge ungumu su sipu olio konopuni pilimolo mele tepo molamili.’ ningu aku siku naa nieyo. Ou yambo mare aku siku ningu moloringi kinie Pulu Yemone wambiyema ene moloringine lipe mundurumu, akumane ene nongo konjiringi koloringi kanumu.*
9 Ata Regah men routobonamaim tanayai, uwatanah afa na’atube hisinaf Regah hirurutubun etei tuwamorob yubih himorob.
10 Ou yambo mare Pulu Yemo iri toko ‘Yu olio kinie tepa kenjilimo.’ niringi mele ene aku siku naa teayo. Ou aku siku teringi yamboma Yambo Topa Konjili ⸤Angello⸥ mone topa konjirimu.*
10 Men tanagam kwanekwan, anayabin afa na’atube hisisinaf gurugurusen ana tounamatar na etei rouw himorob.
11 I ulu wendo orumuma we wendo naa orumu. ‘Ou aku teringi uluma mele yandopa temanema pilkulie aku siku naa teangi.’ nirimuna i uluma wendo orumu. Ou aku uluma teringi kinie Pulu Yemone ene mumindili kolopalie topa konjirimu. Kinié ‘Yandopa yamboma kanokolie aku siku naa teangi. Aku siku tenge kinie tembo mele kanangi lepi lepi topo lipu ora siembo.’ nimbe ‘Aku temanema bokuna tonjei.’ nirimuna bokuna tonjiringi molemo. ‘Yandopa yambo’ nikiruma olio molamili kolea pora nimbé walema wendo ombá yambo akumando nikiru.
11 Sawar iti himamatar etei i bai’obaiyen na’atube it isat, naatu baimatnuwit isan bukamaim hikirum. Anayabin veya iti boun tama’ama i tana mar yomanin tatit.
12 Aku kene ‘Olio konopu tondolo pepili molemolo. Ene teringi mele aku sipu manda naa temolo. Pulu Yemone na kanopa peanga kanolemo.’ ningu molonge yamboma kanoko konjiku molangi. ⸤Setenene ‘Ene ulu pulu kerime teangi.’ nimbe kondi tomba kinie⸥ ene ‘Ulu pulu kerime temolonje.’ ningu pilku kanoko konjiku naa molongi liemo paa sike ulu pulu kerime tenge.
12 Imih o yait kunotanot i kubatabatkikin, inakaif gewas men inare’emih.
13 Ene kondi tolemo ulumu kepe yambo lupema pali kondi tolemo uluma kepe kondi tolemo uluma lupe lupe molo, telu sipe mele mindi. Pulu Yemone olio lipe taponjimbendo walsikale kepe siye naa kolopa, olio pilipe kanopa mindi molopa nokolemo. Ene ⸤ulu tene⸥ kondi tomba kinie kondi tomba yamboma Pulu Yemone ‘Enenga engemo manie pupili. Kondi tolemo ulumunge engemo olandopa pupe yamboma topa manie mundupili.’ nimbe naa molemo. Ene ⸤meltene⸥ kondi tomba temba kinie ene kowa pungí aulke te akisinjimbe. Ene ⸤ulu tene⸥ kondi tomba kinie ‘Ene kamu naa lipili, enge niengi.’ nimbe yuni aku temba.
13 Routobon mar etei o kubaib na’atube, nati routobon ta’imon sabuw etei tebaib. Baise God ana omatanen mar etei ekakaif. Imih boro men nihamiy routobon gagamin inab a fair nanatabir a niyaweyaw inare’emih. Baise routobon inabaib ana veya i boro fair nit inabatkikin naatu ef nabotawiy inahaiw inatit.
14 * Na konopu monjilio yamboma, ⸤ene naa kanoko konjikulie ulu pulu keri te tenge⸥ kene we melemando ‘Olio nokolemele pulu yema.’ ningu popo toko kalemele mele akuma bulu siku, aku telemele koleama munduku kelko kowa pangi.
14 Isan imih au ofonah, wagabur hai bowabow etei kwanihamiyen.
15 Nane konopu tondolo pelemo yambomando nikiru kene nikiru mele eneno pilku apureyo.
15 Ayu iti tur i kwa not wairafi isa ao, saise au tur naniyan kwanab abisa ao kwana’itin.
16 ⸤Yesusi Kirasini “Imu liku nai.” nirimu mele pilipulie pillawa berete kinie no waene kinie nomolondo⸥ Pulu Yemone tepa konjilimo no waenemo “Ange.” nimbu nombolie nilimolomone, Kirasini olionga nimbe yunge meme ondo lepa kolonjirimu mememo kinie lipu tere lepo molemolo kanumu. Pillawa berete piki maka lepo nolemolo kinie Kirasinge kangimu kinie lipu tere lepo molemolo kanumu. Sike nikiru molo moloye?
16 Merarayow ana kerowas imaim God ana merar tayiy tatomatom ana veya, Keriso ana rara etei tafafaram. Naatu rafiy taimasib ta’ani’aan ana veya it etei’imak Keriso biyan tafafaram.
17 Akumunge, berete telumu mindi nolemolomonga olio ⸤kinie Kirasi kinie⸥ kangi telumu mele molemolo. Yambo aisili molemolo nakolo berete telumu, olio yamboma kangi telumula.*
17 Anayabin rafiy fafar i ta’imon, it moumurit na’in, baise biyat i ta’imon, imih rafiy ta’imon tafafaram.
18 Isirele yambomane ulu te pilku telemele mele pilieme: Pulu Yemo popo toko kongi melema kalko silimele kinie Pulu Yemo kaloli kongi melema ongo nolemele yamboma kinie, Pulu Yemo popo toko kongi melema kalemele yamboma kinie, ene pali konopu teluna pupili Pulu Yemo popo toko kalko molemele kanumu.
18 Israel sabuw hai sinaf i kwananot. Sheep tebow terouw gem tafanamaim tisibor finimih turih tefaram ta’aau i God bairi nati’imaim tibita’imon maiye.
19 ⸤Nakolo⸥ aku nikirumunge ‘Kouma kinie unjuma kinie liku anjiku ‘Ime olio nokolemele pulu yema.’ ningu langime popo toko kalemele langimene uluri telemo.’ konopu lepolie nikiruye? Molo ‘Kanu kouma kinie unjuma kinie akumane uluri telemo.’ konopu lepolie nikiruye?
19 Men kwananot ayu nati wagabur naatu sibor nati wagabur isah kwasisibor i abibasit kwanarouw.
20 Paa molo! ⸤Aku sipu konopu lepolie naa nikiru. Nikiru mele i sipe:⸥ Ulsu molemele yambomane ⸤we melema⸥ popo toko kalemele kinie kuruma manjiku koyoko indime siku Pulu Yemo naa silimele. ⸤Walsikale Pulu Yemo kinie kuruma kinie liku tere lelko indime manda naa singí. Kuruma lupela, Pulu Yemo lupela.⸥ ‘Ene kuruma pea tapu toko naa molonge kinie papu.’ konopu lekero.*
20 En! Baise, abisa au’uwi ana’an i iti na’atube. Eteni Sabuw hai sibor i wagabur isah tisisibor, men God isan. Imih ayu men akok kwa wagabur bairi kwanikofan.
21 Ailimunge no waenemo kinie langimu kinie nongo, kurumanga langime nongo, liku tere lelko walse tenga puku nongo walse tenga puku nongo, aku manda naa tenge. Ailimunge langi polona kinie kurumanga langi polona kinie, walse tenga puku nongo walse tenga puku nongo tenge kapola naa la temba.
21 Kwa men karam boro Regah ana kerowasamaim kwanatom, naatu iban maiye wagabur hai kerowasimaim kwanatom. Naatu men karam Regah ana gem kakafiyinamaim kwanaa, naatu wagabur ana gem tafanamaim kwanaa maiye.
22 Molo “Ailimuni olio konopu keri panjipili.” niemiliye? Yunge tondolomo maniendopa, olionga tondolomo olandopaye? ⸤Aku sipe molo kene yu manjipu pilipu konopu monjipu molamili.⸥
22 Men tanasinaf Regah ana yaso’ar tanakura’ahimih. Kwanotanot it Regah ana fair tanatabir? En!
23 ⸤Yambo marene ningindu:⸥ “⸤Olio Kirasinge yambomane⸥ uluma pali manda temolo. ‘Molo!’ nimbé ungu mane te naa pelemo.” ⸤nilimele.⸥ ⸤Aku sike ungu manemane olio naa nokolemo⸥ nakolo aku ulumanga pali mare telemolo kinie aku ulumane olio lipe naa taponjilimo. “Telemolo uluma pali ungu te molo.” nilimelemo sike nilimele nakolo aku* ulumanga pali mare telemolomane olio ⸤Kirasinge yamboma molomolo mele⸥ tepa tondolo naa mundunjilimo.
23 Sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men ta ana gewasin nitimih. Naatu sawar etei i sinaf isan hibasit, baise sawar etei boro men hinibaisimih.
24 ⸤Olio Kirasinge yambomane⸥ “Nanu mindi kapola molopo konopu simbu uluma teambo.” ni naa niemili. ⸤Olionga⸥ angenupili molko konjingí uluma teamili.*
24 Men yait ta akisin ana gewasin nanuwetamih, baise taituwan hai gewasin nanuwet.
25 ⸤Akumunge ulu te i sipe mele:⸥ Langi makete telemele koleana pukulie “I langimuni kuru koyonginje? I langimuni we melte anjiku ‘pulu ye te’ ningu popo tonginje?” ningu aku siku langime naa pilku apuruku, we ⸤topo toko⸥ liku nangi. ⸤Akumunge ungu te Pulu Yemonga bokuna molemo, akumu i sipe:⸥⸤nimbe molemo. pe melema pali Pulu Yemonga⸥ kene langime pali konopu liku munduku naa nangi. We walu nangi.
25 Ahar efanamaim masanuw kwanatotobon kwana’aamo, men anot hinamour kwanibatebatemih.
26 — ausente —
26 Anayabin Buk Atamaninamaim iti na’atube eo, “Me yan sawar tutufin etei tema’am i Regah nowan.”
27 Kirasi naa pilili yambo tene enendo “Langi pea namili wai.” nimbé kinie ‘Pamili.’ konopu liengi liemo aku kapola. Ungu te molo. Pungí kinie singí langime pali walu nangi. Konopuni pilkulie, ‘Imu manda nomolo molo i langimuni kolo toli pulu ye te popo tongi liemo nomolo kinie kapola naa temba.’ ningu aku siku konopu liku naa mundengi. Langi singíme ungu te naa walsiku walu liku nangi.
27 Orot baitumatum atin nifefeyani airi bay aamih kwanamare abisa namaim nayayare ina’aan, men anot hinamour inibatebatemih.
28 Nakolo yambo tene enendo nimbendo: “I langimu pulu ye te popo topo kalomulu.” nimbé molo “I langimu kuru koyomulu.” nimu liemo kapola “Akumu nomolo kinie olio nimbe sikimu yambomone ‘Enene pilku telemele mele olio aku sipu pilimolo.’ konopu lemba.” ningu pilkulie naa nangi. Sike eneno konopuni ‘Uluri molo.’ ningu pilimele nakolo kanu nimbe simbe yambomone ene Kirasinge yambomane aku langime pilku kanokolie nonge kinie kanopalie yuni konopuni pilipelie ‘Nane we melema popo tombo kinie ungu te molo.’ nimbe pilimbe. Akumu kapola naa temba. ⸤Nakolo enenga yambo tene walsipe pilipelie nimbendo:⸥ “Nane ‘Ulu te teambo.’ nimbulie ‘Aku tembo kinie yambo tene ulu tembomonga pilipe sundupelie altopa yuyu pilipe tepa kenjimbenje.’ nimbu ulu temboma pilipu apurupu, mare tepo mare siye kolopo naa tepo nambemuna tembonje? Tembo mele nambemuna nanu manda naa pilipu sumbi sipu temboye?
28 Baise orot ta tainimaim na’afare nao, “Iti bay i wagabur isah hisibor.” Nati bay men ina’aan, orot eo’otani i inakakafiy anayabin masanuw ina’ani’aan boro inasinaf kakaf.
29 — ausente —
29 Nati i men o kakafin kusisinafumih, baise orot nati eo’otani na’iti boro o kakafin sinaf narouw nao. Aisim boro ayu au roufamen abaib sabuw afa hai notamaim ayu hinafufunu?
30 ⸤Pulu ye kolo tolime popo toko kalonge⸥ langime yambo mare kinie pea langi nombó molomolo kinie Pulu Yemondo “Ange.” nimbulie nombo kinie yambo tene nane tembo mele yunge konopuni apurupe pilipelie nando “Teko kenjikinu.” nambemuna nimbéye? ⸤Pulu Yemondo “Ange.” nimbulie nombó langimenga ungu te molo. Aku tembomonga yambo tene nando ungu te nimbé kinie mandaye?⸥” nimbe walsipe molemonje?
30 “Ayu au bay isan God aifefeyan igegewasin abai ani’aan, aisim sabuw boro au bay abigegewasin isan kakafin hinarouw hinao?”
31 ⸤Enenga yambo tene aku sipe nimbe walsimbemonga ungu te pundu topo niembo:⸥ Akumunge, enene langi nonge molo no nonge molo ulu te tenge kinie aku ulu tengema pali tengendo ‘Pulu Yemo kapi nimbu yunge imbi ambolopo ola linjemili.’ ningu aku uluma teangi.
31 Imih abisa ku’ani’aan o kutomatom o kusisinaf etei God wabin bora’ara’ahin isan inasinaf.
32 Juda yambomane kanoko keri kanolemele uluma naa teko, Juda yambo naa molemele yambomane* kepe kanoko keri kanolemele uluma naa la teangi. Kirasinge yambo marene kanoko keri kanolemele uluma kepe naa la teangi. Nuni teni mele yambo tene kanopalie yuni tepa kenjimbe ulu te naa teani.
32 Jew sabuw, Greek sabuw, na’atube ekaleisia sabuw wanawanahimaim men yait ta iniwa’an yababan nab nare’emih.
33 ‘Nane tembomonga yamboma pali kapola molangi.’ nimbu uluma pali pilipu apurupu telio mele, aku siku ⸤teangi⸥. ‘Nane tembomonga na kapola molambo.’ molo ‘Tembomonga na imbi ola molopili.’ molo ‘Tembomonga na mele aisili nosembo.’ aku sipu naa nimbu, ‘Nane tembomonga yambo aisili Pulu Yemone lipe taponjipe mindili nolemelka aulkena wendo lipe yu kinie pea molko konjingí aulkena lipe monjipili.’* nimbu uluma pilipu apurupu telio ⸤mele enene aku siku teangi⸥.
33 Ayu i mar etei asisinaftobon sabuw afa aniyasisirih, saise anibaisih yawas hinab, men ayu taiyuwu aniyasisiru.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.