Mateus 28

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 ⸤Juda yembomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemo pora nimbe, enonga pulu-pulu kongono walemowendo ombando kolea tangombando muni lierimu kinie Makatalla taono ambo Maria kinie, Maria te kinie,pukulu ⸤Yesusinge⸥ onomo noseringi kou kandena ⸤onomo⸥ kanongele puringili.
1 Sabbath ufunamaim, Sunday yasi’uw Mary Magdalene naatu Mary ta hairi rah fahiwinamih hin.
2 Awilimunge mulu koleana angello te manie orumu kinie ma jimi-jimi paa tondolo tepa terimu.Angellomone omba kou kandena pupe kou kande kerepulumu pipi siringi koumu wendo lipe perele-marele memba pupe nosipe akune ola molorumu.
2 Naniyan meyemeye iriyoy gagamin na’in hitatam, Regah ana tounamatar marane re na agim ifururuw tit naatu afe’en mara’at ma.
3 Kanu angellomonga kumbikeremo kariapá tepa pa telemo mele pa tepa, mulu pakorumume kalopera topa paa kake telemo mele kake terimu.
3 Ana itinin i namanamar ebowabow na’atube, ana faifuw hibikwes itinin i wakasakas na’atube.
4 Yesusi ono kolea nokoringi ami yema angellomo kanoko paa mini-wale munduku pungu-pungu ningulie yembo kololimene ungu naa ningu ulu te naa telemele mele eno aku siku uluri naa teko we moloringi.
4 Orot rah hima’uh hima’am hai bir ra’at, ah umah duduwar rab hire himamayay hi’in.
5 Angellomone amboselondo nimbendo: “Pipili naa kolale. Yesusi ‘Kolopili.’ ningu talko unjo perana uku toko panjeringi kanu yemo kanongele okombele na pilkiru.
5 Baise tounamatar baibin hairi isah eo, “Men kwanabir, ayu aso’ob kwa i Jesu hio’onaf momorob kwanunuwih.
6 Yu ya naa lemo. ⸤“Kolopolie wale yepoko sipemonga⸥ lomboropo ola molombo.” ou nirimu aku mele temu. Onomo ou lierimu koleamo ongo kanale.
6 Baise i morobone misir maiye, eo kwanonowar na’atube, kwarun inu’in ana efan kwa’i’itin.
7 Kanokololie popenge teko pukulu yunge lombili andolime i siku ningu siengili: “Yesusi ono koleana lepalie lomboropa ola molopa kolea Gallilli disirikindu kumbi lepa pulimo kene eno akune yu kanonge.”ningu siengili. ⸤Ungu nimbu sindimbondo ondu⸥ kanu ungumu nimbu pora sikiru.” nirimu.
7 Saise kwanamatabir kwan ana bai’ufununayah hai tur kwana’owen, ‘Jesu i morobone misir maiye, naatu mat au Galilee enan, imaim boro kwana’itin.’ Abisa asoso’ob iti a tur ao’owen.”
8 ⸤Angellomo aku sipe omba mona molopalie nirimu mele⸥ kanoko pilkululie amboselo pipili kolkolo kamele paa akokolo, aku sipe konopu talo pepili lkisiku pukulu yunge lombili andolime ningu singele puringili.
8 Basit baibin rah hitumar, hai bir ra’at, baise erekawasa auman hinunuw hin ana bai’ufununayah hai tur owenamih.
9 ⸤Lkisiku pungele puringili kinie⸥ Yesusi lipe sinjipe elo aulkena kanopa lipelie “Okombeleye?” nirimu. Kanu kinie elone yunge kimbukundu puku kangulkulu yu kapi ningu imbi liku ola mundundoringili.
9 Naniyan meyemeye Jesu nahine nan bairi hitar naatu iuwih eo, “Tufuw isa nama.” Hinunuw hina nanamaim suh hiyowen hire an hibutubun hikwafir.
10 Kanu kinie Yesusini elondo nimbendo: “Pipili naa kolkololie, elo pukulu nanga angenupilindu ningelendo: “Kolea Gallillindu pangi. Yu akune kanonge.” ni-pele.” nirimu.
10 Jesu iuwih eo, “Men kwanabir, kwan taitu hai tur kwana’owen hinan Galilee imaim boro ayu hina’itu.”
11 Amboselo kelko yando ongele oringili kinie Yesusinge ono kou kandemo nokoringi ami ye mare kolea awili ⸤Jerusalleme⸥ suku puku Pulu Yemo popo tondoringi ye awilimendoulume wendo orumu mele pali ningu si-poringi.
11 Baibin hairi himatabir efamaim hinan, baiyowayah orot afa rah hima’uh hima’ama himatabir hin Jerusalem hitit, naatu abisa’awat himamatar firis ukwarih hai tur hi’owen.
12 ⸤Pilieringi kinie⸥ popo tondoringi ye awilime, Juda yembomanga ye awilime kinie pea maku tokolie eno kinie ⸤ungu ningulie ningendo: “We yemboma iulume wendo omu mele pilkulie “Yesusi lomboropa ola molomunje.” ninge kene ‘Naa piliengi!’ nimbu nambe-eamolonje?” ningu⸥ kerepale ningulie tenge mele ningu panjikulie niringimuni, ami yema kou mone awisili sikulie
12 Naatu nati’imaim firis hai ukwarih orot gagamih bairi hiku’ay hai not hiyabuna sawar, imaibo agim gagamin na’in baiyowayah hitih
13 enondo ningendo: “Yembomane “Yesusi nambe-emuye?” ningu walsinge kinie enone i siku niengi: “I pulueli uru pemulu kinie yunge lombili andolimene kiyengo ningu ongo yu liku meli pungi.” niengi.
13 naatu hi’uwih, sabuw hai tur kwana’owen, “Aki ainu’in ufut Jesu ana bai’ufununayah hina biyan hibai hibihir.
14 “⸤Olio Juda yemboma nokolemo Romo⸥ gapomano ye nomimuni ⸤aku tengi mele⸥ ungu te piliemu liemo ‘Eno mongo naa liengi!’ nimbu olione enonga lipu tapondopo yu-kinie ungu nimolo, kanu kinie ‘Enone ono koleamo mimi siku naa nokoko we uru pengi.’ konopu lembamonga mongo naa linge.” niringi.
14 Saise gawan orot iti tur nanonowar aki boro kwa isa anakubuna gewas nanowar naatu boro men abisa ta isa nasinaf.”
15 Aku niringimunge pilkulie ami yemane kou mone liku enone “Niee.” niringi mele yembomando niringi. Akumunge yandopa kinié i⸤boku tokoro⸥ walemo kepe Juda yembomanga koleamanga pali iungumu anjo anjo pulimo pilkulie yembo awisilini kanu temanemo toko molemele.
15 Basit baiyowayah agim hibai hiobe’atih na’atube hisinaf. Imih iti boun ana veya’amaim iti tur i ra’at tasasar tit, Jews wanawanahimaim etei hiso’ob.
16 ⸤Amboma pukulie kanoko pilieringi mele temane toko siringi⸥ kinie pilkulie Yesusi lombili andoli ye rureponga yepoko kolea Gallilli disiriki puku, Yesusini ma pangi te imbi lepa ou “Akune wangi.” nirimu ma pangine puringi.
16 Imaibo bai’ufununayah nah 11 Jesu iu’uwih na’atube hina Galilee oyawamaim hitit,
17 Akune puku Yesusi kanokolie niringimuni, yu kapi ningu yunge imbi liku ola mundundoringi nalo marene ‘Yesusi kolorumu. Imu Yesusi molo nawenje?’ ningu konopu talo teko lieringi.
17 nati’imaim hi’i’itin ana weya hikwafir, baise bai’ufununayah afa i erehikasiy auman.
18 Kanu kinie Yesusi yu nondopa omba enondo nimbendo: “Tatane nando “Nu nunu mulu koleana melema kinie yemboma kinie, ma koleana melema kinie yemboma kinie nokani.” nimbe tondolomona sirimu, na-kinie pelemo.
18 Jesu na sisibihimaim bat eo, “Mar naatu tafaram ana roubabaruwen fair etei God ayu itu.
19 Aku ⸤tondolo na sirimumu eno simbo eno kinie pemba⸥ kene eno ma koleamanga pali puku ‘Yemboma pali nanga ungumu pilku liku, nanga lombili andolime molangi.’ ningu, puku ningu si-pukulie ningemone, ⸤pilku liku molonge⸥ yemboma no lindingendo Lapa kinie Malo kinie Mini Kake Telimu kinie enonga imbi lekoeno no lindiku,
19 Isan imih kwanatit kwanan tafaram wanawananamaim sabuw kwanabow au bai’ufununayah hinamatar, naatu God Tamah, God Natun, God Anunin Kakafiyin wabihimaim babataito kwanitih.
20 enondo “Na lombili andolimene teangi.” nirindu mele pali ‘Aku yemboma teangi.’ ningu eno mane siengi. Aku siku niliku andoko molonge kinie na eno-kinie alieli molambo mulu maselo pora nimbé.” nirimu.⸤Aku pea.⸥
20 Naatu au obaiyunen tur etei kwani’obaiyih hinabosiyasiyar. Naatu kwanaso’ob ayu i mar etei nati biyamaim boro bairi tanama tanan mar yomanin tanatit.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 28, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.