Mateus 22

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Yesusini kelepa ungu mare ⸤Juda ye awilimendo nimbendo⸥ ungu iko te pea topalie nimbendo:
1 Jesus lhes contou outras parábolas. Disse ele:
2 “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokolemoakumu isipe mele: “Ye nomi kingi tene yunge malo ambo limbemonga langi awisili kalondorumu.
2 “O reino dos céus pode ser ilustrado com a história de um rei que preparou um grande banquete de casamento para seu filho.
3 Koronga “Ye ambo limbe langi pea namili sukundu wangi.” nirimu yemboma yunge kendemandemando “‘‘Kinié langi namili waa.” ni-pee.” nimbe mundorumu, nalo puku aku siku niringi kinie eno “Naa omolo.” niringi.
3 Quando o banquete estava pronto, o rei enviou seus servos para avisar os convidados, mas todos se recusaram a vir.
4 Altopa kendemande mare lupe lipe mundupelie nimbendo: “‘‘Langi pea namili wangi.” nirindu yembomando puku ningendo: “Langi tepa mimi tepa pora simu. Yunge kongi kao peleama kinie kongi kao walo wami telime kinie tomu. Langi pali tepa mimi tepa nosilimo kene ye ambo limbemonga langi pea namili waa.” ni-pee.” nirimu.
4 “Então ele enviou outros servos para lhes dizer: ‘Já preparei o banquete; os bois e novilhos gordos foram abatidos, e tudo está pronto. Venham para a festa!’.
5 Nalo puku niringi kinie naa pilku siye kolko, te yunge poniena pupe, te yunge bisinetena pupe,
5 Mas os convidados não lhes deram atenção e foram embora: um para sua fazenda, outro para seus negócios.
6 marene kingimunge kendemandema ambolko liku teko kenjikulie toko kondoringi.
6 Outros, ainda, agarraram os mensageiros, os insultaram e os mataram.
7 ⸤Aku teringimunge⸥ kingimu mumindili kolopalie yunge ami yemando nimbendo: “Eno molemelena puku toko kondoko enonga koleamo tepe leko to-paa.” nimbe eno lipe mundorumu kinie pukulie, nirimu mele teringi.
7 “O rei ficou furioso e enviou seu exército para destruir os assassinos e queimar a cidade deles.
8 Kanu kinie kingimuni yunge kendemandemando nimbendo: “Ye ambo limbemonga langi nosilimolo nalo “Pea namili wangi.” nirindu yemboma nonge kapola naa temba kene
8 Disse a seus servos: ‘O banquete de casamento está pronto, e meus convidados não são dignos dessa honra.
9 eno pukulie aulke lupe lupe lemomanga pali puku yembo kanongema “Ye ambo limbemonga langi pea namili waa.” ni-pee.” nirimu.
9 Agora, saiam pelas esquinas e convidem todos que vocês encontrarem’.
10 Pilkulie kanu kendemandema aulkemanga pali puku yembo kanoringime pali liku maku toringi. Yembo peangama kinie yembo kerime kinie pea liku maku toringi. Kanu kinie ye ambo limbemonga koleana yemboma paa ongo si siku moloringi.
10 Então os servos trouxeram todos que encontraram, tanto bons como maus, e o salão do banquete se encheu de convidados.
11 Ongo moloringi kinie kingimu “Yembo maku toko molemelema kanambo.” nimbe eno moloringine ombalie, yemboma ye ambo limbe ⸤makune ongemonga wale-pakoli kamume ‘pakoko sukundu wangi.’ ningu siringi⸥ wale-pakolimengaye te wale-pakoli akumenga te naa pakopa molorumu kanopalie
11 “Quando o rei entrou para recebê-los, notou um homem que não estava vestido de forma apropriada para um casamento
12 yundu nimbendo: “Kangomo, nu ye ambo limbe wale te naa pakokono kanokoro kene nu aulke tena sukundu onuye?” nirimu kinie kanu yemone unguri naa nirimu.
12 e perguntou-lhe: ‘Amigo, como é que você se apresenta sem a roupa de casamento?’. O homem não teve o que responder.
13 Kanu kinie kingimuni langi nokoringi kendemandemando nimbendo: “I yemo kimbu kime ka tokolie pena kolea sumbulu tokomona toko pena mundee!” nirimu. Akune yemboma paa mindili nongolie kola teko pereko molonge.” ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥
13 Então o rei disse: ‘Amarrem-lhe as mãos e os pés e lancem-no para fora, na escuridão, onde haverá choro e ranger de dentes’.
14 ⸤Aku nimbelie Yesusini ungu ikomonga pulumu kamu nimbendo:⸥ “Sike ⸤Pulu Yemone⸥ yembo awisilindu “Waa.” nilimo nalo yembo koltalo mindimako topa “Sukundu waa.” nilimo.” nirimu.
14 “Pois muitos são chamados, mas poucos são escolhidos”.
15 ⸤Yesusini aku sipe nirimu⸥ kinie ⸤pilkulie⸥ Parisi yemaulsu puku eno enono liku maku tokolie ningendo: “‘Yesusini ungu te nimbe kenjepili.’ nimbu nambe-eamiliye?” ningu kerepale ningulie niringimuni,
15 Então os fariseus se reuniram para tramar um modo de levar Jesus a dizer algo que desse motivo para o prenderem.
16 eno lombili andolime kinie ye nomi kingi Erotenga talape ye mare kinie liku Yesusi molorumune liku mundoringi, eno puku Yesusindu ningendo: “Ungu Mane Silimu, olio pilimolo, ‘nuni ungu sikema mindi ningu, Pulu Yemone “Teaa.” nilimo ulume paa sike ungume mane siku, nu yembo teluringe kepe konopu kimbu naa siku, yemboma pipili naa kolko enondo pali ungu telu siku kapola kapola ningu silino.’ konopu lemolo.
16 Enviaram alguns de seus discípulos, junto com os partidários de Herodes, para se encontrarem com ele. Disseram: “Mestre, sabemos como o senhor é honesto e ensina o caminho de Deus de acordo com a verdade. É imparcial e não demonstra favoritismo.
17 Aku siku ningu molenomonga nu nambolka konopu lekenoye? Olione Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine ‘Sisa’ nilimu kou takisi tomulu liemo kapola molo moloye? Pulu Yemone akumundu ungu mane sirimu ungu mane nambolkamo pelemoye? Ningu si.” niringi.
17 Agora, diga-nos o que o senhor pensa a respeito disto: É certo pagar impostos a César ou não?”.
18 Nalo Yesusini yu-kinie konopu keri panjiku yu teko kenjinge teringi pilipelie enondo nimbendo: “Eno kolo toko topele mapele toli yema,‘Yuni nimbe kenjepili.’ ningu nambemune na manda manjiku kolo toko walsikimiliye?
18 Jesus, porém, sabia de sua má intenção e disse: “Hipócritas! Por que vocês tentam me apanhar numa armadilha?
19 Takisi tolemele kou mongo te na liku ora siee.” nirimu. Enone yu molorumune te mengo ongo yu siringi.
19 Mostrem-me a moeda usada para pagar o imposto”. Quando lhe deram uma moeda de prata,
20 Kanu kinie Yesusini enondo nimbendo: “I koune nainge kumbikeremo kinie imbimu kinie molemoye?” nirimu.
20 ele disse: “De quem são a imagem e o título nela gravados?”.
21 Enone yundu ningendo: “Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamonga kumbikeremo kinie imbimu kinie molemo.” niringi. Kanu kinie yuni enondo nimbendo: “⸤Kou monemo Sisamonga⸥ kene Sisamonga melema Sisamo yuyu siku, Pulu Yemonga melema Pulu Yemo yuyu siee.” nirimu.
21 “De César”, responderam. “Então deem a César o que pertence a César, e deem a Deus o que pertence a Deus”, disse ele.
22 Yuni aku sipe ⸤paa sumbi sipe⸥ nirimu mele pilkulie ⸤‘Yu paa pilipe konginjeli pelemo yemo lepamo.’ ningu pilku⸥ konopu awisili liku mundukulie yu munduku siye kolko eno puringi.
22 Sua resposta os deixou admirados, e eles foram embora.
23 ⸤Kanu yema Yesusi kinie kou takisi toli ungumu ningu pora siringi kinie⸥ pe aku enamonga Sadusi ye mareYesusi molorumune oringi. Sadusi yema eno ‘Pulu Yemone pe kolemele yemboma topa naa makinjindimbe, lomboroko ola naa molonge.’ ningu pilku moloringi talapemo. Aku Sadusi yema ongo Yesusi walsiku pilkulie ningendo:
23 No mesmo dia, vieram a Jesus alguns saduceus, líderes religiosos que afirmam não haver ressurreição dos mortos,
24 “Ungu Mane Silimu, ⸤Pulu Yemonga ungu manema olio sirimu ye⸥ Mosisini ungu mane sipelie nimbendo:nirimu aku sipe bokune molemo kanumu.
24 e perguntaram: “Mestre, Moisés disse: ‘Se um homem morrer sem deixar filhos, o irmão dele deve se casar com a viúva e ter um filho, que dará continuidade ao nome do irmão’.
25 ⸤Aku ungu manemonga ulu te olionga ye mare-kinie wendo orumu mele nu walsipu piliemili.⸥ “Angenupili yepoko pakera moloringi. Komomo ambo lipelie kolorumu. Ambolango te naa molopili kolorumu kulu yunge bulkundu angenumuni ⸤yunge angenu kolorumumunge⸥ ambolango ‘Mendambo.’ nimbe ambo wayemo kelepa lsimu.
25 Numa família havia sete irmãos. O mais velho se casou e morreu sem deixar filhos, de modo que seu irmão se casou com a viúva.
26 Nalo ambolango te naa mendepalie yu we kolorumula. Yunge bulkundumuni kanu ambomo lsimula nalo yu kepe we kolorumula. Aku teliku pukulie ye yepoko pakera pali ambolango telu kepe naa mengolie kolko pora siringi kinie akiliomo we kolorumula.
26 O segundo irmão também morreu, e o terceiro irmão se casou com ela. E assim por diante, até o sétimo irmão.
27 Pe ambomo yu kolorumula.
27 Por fim, a mulher também morreu.
28 Akumunge, kolemele yemboma pe lomboroko ola molonge kinie kanu ambomo ye yepoko pakera pali ya mana lsingi kulu ambomo yu ye paa nainge menu molombaye?” niringi.
28 Diga-nos, de quem ela será esposa na ressurreição? Afinal, os sete se casaram com ela”.
29 Yesusini enondo topondopa nimbendo: “Eno Pulu Yemonga bokune ungu molemoma kinie, Pulu Yemo kinie tondolo pelemo mele kinie, naa pilku lou lemelemonga ⸤yemboma pe tengemondo nikimili mele pilku sunduku kolo tokomele⸥..
29 Jesus respondeu: “O erro de vocês está em não conhecerem as Escrituras nem o poder de Deus,
30 Lomboroko ola molonge yembomanga yema ambo naa liku, amboma ye naa puku, aku paa naa tenge. Mulu koleana molemele angelloma molemele mele aku siku molonge. ⸤Angellomane mana yemboma telemele mele naa telemele kanumu.⸥ Aku tengemonga ⸤‘Eno Pulu Yemonga ungumu pilku sunduku lawa telemele.’ nikiru.⸥
30 pois, quando os mortos ressuscitarem, não se casarão nem se darão em casamento. Nesse sentido, serão como os anjos do céu.
31 “Nalo ⸤eno Sadusimene⸥ ‘Kolemele yemboma lomboroko ola naa molonge.’ konopu lemelemonga ungu te Pulu Yemone enondo nirimumu enone naa kanoko pilimeleye? Yuni isipe nimbendo:Pulu Yemonga bokune aku ungu molemomo naa kanoko pilimeleye? ⸤‘Enonga Pulu Yemo molorundu.’ naa nirimu. ‘Enonga Pulu Yemo molio.’ nirimu kanumu.⸥ Pulu Yemo yu kololi yembomanga Pulu Yemo molo; yu konde mololi yembomanga Pulu Yemo.” nirimu.
31 “Agora, quanto a haver ressurreição dos mortos, vocês não leram a esse respeito nas Escrituras? Deus disse:
32 — ausente —
32 ‘Eu sou o Deus de Abraão, o Deus de Isaque e o Deus de Jacó’. Portanto, ele é o Deus dos vivos, e não dos mortos”.
33 Yuni aku nirimu mele yembo maku toko moloringimene pilkulie yunge ungu mane sirimu ungume pilkulie pungu-pungu ningu paa konopu awisili liku mundoringi.
33 Quando as multidões o ouviram, ficaram admiradas com seu ensino.
34 Nalo Yesusini aku ungu nirimumuni Sadusi yemanga ungumu pipi sinderimu, eno ungu te naa perimu-ne Parisi yemanepilkulie eno liku maku toko ⸤Yesusi molorumune⸥ oringi.
34 Sabendo os fariseus que Jesus tinha calado os saduceus com essa resposta, reuniram-se novamente para interrogá-lo.
35 ⸤Oringi kinie⸥ enonga ye te, yu Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilipe kondorumu yemone ‘Yuni nimbe kenjimbenje manda manjipu piliembo.’ nimbeYesusindu walsipe pilipelie nimbendo:
35 Um deles, especialista na lei, tentou apanhá-lo numa armadilha com a seguinte pergunta:
36 “Ungu Mane Silimu, Pulu Yemone ungu mane sirimu pelemomanga nambolka ungu manemo yu olandopaye?” nirimu.
36 “Mestre, qual é o mandamento mais importante da lei de Moisés?”.
37 Yesusini yundu nimbendo: “Ungu mane olandopamo isipe:aku nimbe pelemo.
37 Jesus respondeu: “‘Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma e de toda a sua mente’.
38 Aku ungu manemo yu paa tondolo, olandopamo.
38 Este é o primeiro e o maior mandamento.
39 Talo sipe ungu manemo yu-kinie telu sipe mele. Akumu isipe:nimbe pelemo.
39 O segundo é igualmente importante: ‘Ame o seu próximo como a si mesmo’.
40 Pulu Yemonga ungu mane Mosisini sirimume pali kinie, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane bokune toringi ungume pali kinie,kanu ungumenga pulumu aku ungu maneselo mindi.” nirimu.
40 Toda a lei e todas as exigências dos profetas se baseiam nesses dois mandamentos”.
41 Kanu kinie Parisi yema aku siku we maku toko molangi Yesusini enondo isipe walsipelie nimbendo:
41 Então, rodeado pelos fariseus, Jesus lhes fez a seguinte pergunta:
42 “Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimunduenone nambolka konopu lekemeleye? Yunawe? Yu nawene kalopa limbe konopu lemeleye?” nirimu kinie enone ningendo: “⸤Ye nomi Kirasimu yu ye nomi kingi⸥ Depisini kalopa limbe ye te.”niringi.
42 “O que vocês pensam do Cristo? De quem ele é filho?”. Eles responderam: “É filho de Davi”.
43 Yuni altopa eno walsipelie nimbendo: “Aku liemo ⸤Pulu Yemonga⸥ Minimu Depisinge konopune molopalie ungu te nirimu kinie Depisini pilipelie ye nomi Kirasimundu “Awilimu” nirimu akumu nambemune nirimu konopu lekemeleye? Depisi yuni ⸤ye Kirasimu molomba mele⸥ isipe nirimu:
43 Jesus perguntou: “Então por que Davi, falando por meio do Espírito, chama o Cristo de ‘meu Senhor’? Pois Davi disse:
44 “Awili ⸤Pulu Ye Yawene⸥ nanga Awilimundu nimbendo:nimbe Depisini nirimu kanumu.
44 ‘O Senhor disse ao meu Senhor: Sente-se no lugar de honra à minha direita até que eu humilhe seus inimigos debaixo de seus pés’.
45 Depisini ⸤ye nomi Kirasimu⸥ yundu “Nu nanga Awilimu.” nirimu liemo yu pe nambepa Depisini kalopa limbe ye te ⸤mindi⸥ molombaye?” nirimu.
45 Portanto, se Davi chamou o Cristo de ‘meu Senhor’, como ele pode ser filho de Davi?”.
46 ⸤Yesusini aku sipe walserimu mele pilkulie⸥ ye akune moloringimenga tene ungu telu kepe topondoko manda naa niringi. ⸤Enone yu walsiku pilieringi ungume pali yuni topondopa anjo nimbe kondorumu pilkulie⸥ pe altoko yu ungu te walsiku pilingendo pipili kolko naa walseringi.
46 Ninguém conseguiu responder e, depois disso, não se atreveram a lhe fazer mais perguntas.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 22, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.