Mateus 18
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs NTLH
1 Aku walemonga Yesusi lombili andolimene yu molorumune ongo yu walsiku pilkulie ningendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemoyembomanga nawe paa olandopa molemoye?” niringi.
1 Naquele momento os discípulos chegaram perto de Jesus e perguntaram: — Quem é o mais importante no
2 Enone walseringi mele Yesusini pilipelie yu ambolango kanga te “Na moliona ou.” nimbe eno moloringine mondopalie
2 Jesus chamou uma criança, colocou-a na frente deles
3 enondo nimbendo: “Nane eno paa sike nimbu sikirumu: Eno konopu alowa teko ambolango kangama mele naa molongi liemo Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokolemo koleanasuku paa manda naa punge.
3 e disse:
4 Akumunge yembo tene ‘Na we yembomo molambo. Nanga imbi te olandopa naa molopili.’ nimbe i ambolango kangamo mele naa molemo yembomo yu Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo kolea na yembo imbi paa mololimu molemo.”⸤nirimu.⸥
4 A pessoa mais importante no Reino do Céu é aquela que se humilha e fica igual a esta criança.
5 “⸤I ambolangomondo ungu te pea niembo:⸥ Yembo tene ‘Na Awilimunge yembomo molio.’ nimbe i ambolangomo mele lipe tapondomba kinie kanu yembomone aku tembamonga na lipe tapondombala.
5 E aquele que, por ser meu seguidor, receber uma criança como esta estará recebendo a mim.
6 Nalo yembo tene i⸤ambolango⸥ kangamonga ⸤mele yembo⸥ te ⸤na ‘Sike’ nimbe⸥ tondolo mundupe pilimo ⸤ambolango⸥ kanga te‘Ulu kerime tepili.’ nimbe kondi tombamonga kanu ⸤ambolango⸥ kangamo tondolo mundupe pilimo mele mundupe siye kolopa bulu simu liemo ⸤ambolango⸥ kangamo ou kondi naa topili kou paa awili temoko toko nomine lendeko ‘Yu kamu kolo-popili.’ ningu paka toko nomune paa maniekondo mundulimelanje paa papu.
6 — Quanto a estes pequeninos que creem em mim , se alguém for culpado de um deles me abandonar, seria melhor para essa pessoa que ela fosse jogada no lugar mais fundo do mar, com uma pedra grande amarrada no pescoço.
7 “⸤Na⸥ ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilimele yemboma kelko bulu siku munduku siye kolonge ulume yamana lemomonga na eno kondo tekemo. Sike aku sipe ulume wendo ombá nalo yembo tene nanga yembo te kondi tombamonga kanu yembomo na bulu sipe anjo pumu liemo kanu kondi tomba yembomo mindili nomba paa molopa kenjimbe.
7 Ai do mundo por causa das coisas que fazem com que as pessoas me abandonem! Essas coisas têm de acontecer, mas ai do culpado!
8 “Nunge kiselone molo kimbuselone ulu pulu keri te temu liemo aku kiselo molo kimbuselo kari leko lteani. Nu konde mololiku mindi puni koleanakiselo molo kimbuselo naa angiliepili puni kinie peangamo. Nunge kimbu ki pali we angiliepili tepe naa kumbulupe nomba pepa mindi pumbe koleana liku toko mundunge kinie kerimu.
8 — Se uma das suas mãos ou um dos seus pés faz com que você peque, corte-o e jogue fora! Pois é melhor você entrar na vida eterna sem uma das mãos ou sem um dos pés do que ter as duas mãos e os dois pés e ser jogado no fogo eterno.
9 Molo nunge mongoselone melte kanokolie konopuni ‘liemboa.’ ningu pilku ulu pulu keri te tenu liemo aku mongoselo akuku lteani. Nu konde mololiku mindi puni koleana mongoselo naa angiliepili puni kinie peangamo. Mongo talo we angiliepili nu tepe koleana suku liku toko mundunge kinie kerimu.”⸤nirimu.⸥
9 Se um dos seus olhos faz com que você peque, arranque-o e jogue fora! Pois é melhor você entrar na vida eterna com um olho só do que ter os dois e ser jogado no fogo do inferno.
10 “I ⸤ambolango⸥ kangama ⸤mele yemboma⸥.nga tekanoko keri kanoko ‘Yu koropamo.’ ningu paa naa teangi. Enonga nokolemele mulu koleana angellomaalieli Tata mulu koleana molemona pea molemele kene ⸤aku naa teaa⸥..
10 — Cuidado, não desprezem nenhum destes pequeninos! Eu afirmo a vocês que os anjos deles estão sempre na presença do meu Pai, que está no céu.
11 (Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemone ‘Yembo aulke lou leko molko kenjilimele yemboma koropo lipu tapondambo.’ nimbe orumu kanumu.)”⸤nirimu.⸥
11 [Porque o
12 “Eno nambolka ningu pilkimiliye? ‘Ye tene kongi sipisipi pape paono mondolka kinie, te talopa lelkanje, yuni sipisipi po paono tene kelepa nani wema ma pangine molangi mundupe siye kolopa pupe, talopa lelka sipisipimu kanopa limbendo korolipe naa pulke.’ konopu lekemeleye?
12 — O que é que vocês acham que faz um homem que tem cem ovelhas, e uma delas se perde? Será que não deixa as noventa e nove pastando no monte e vai procurar a ovelha perdida?
13 Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Sipisipi talopa lelka kanumu kanopa lipelie kanu sipisipimu-kinie paa olandopa konopu silke. Talopa naa lemelama we konopu silke.
13 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quando ele a encontrar, ficará muito mais contente por causa dessa ovelha do que pelas noventa e nove que não se perderam.
14 Aku sipela enonga Lapa mulu koleana molemomone i ambolango kangama ⸤mele molemele yemboma⸥‘aulke lou leko molko kenjinge kinie paa keri.’ nimbe molemola.” ⸤nirimu.⸥
14 Assim também o Pai de vocês, que está no céu, não quer que nenhum destes pequeninos se perca.
15 “⸤Na lombili andolimenga⸥ angenu tene nutepa kenjemu liemo nu puku tepa kenjimbe yembomo pea elolo molangili kanu ulu pulu kerimu yuni nu temba mele ningu sieni. Nuni nini ungumu tepa kenjimbe angena piliemu liemo angena kinie elo altoko kapola kapola molongele.
15 — Se o seu irmão pecar contra você, vá e mostre-lhe o seu erro. Mas faça isso em particular, só entre vocês dois. Se essa pessoa ouvir o seu conselho, então você ganhou de volta o seu irmão.
16 Nalo nuni nini ungumu yu naa piliemu liemo pe nuni ‘I ungumu pora nipili kene tembo mele yembo mare kanoko molangi altopo niembo.’ ningulie, kanonge yembo talo molo yepoko liku angena molombana mengo ongo eno kanoko molangi angenando ‘Telune molambili.’ altoko nieni.Kanu kinie nuni teni kinie angenane temba mele kanu yembomane kanokolie yembo lupemando manda temane toko singe.
16 Mas, se não ouvir, leve com você uma ou duas pessoas, para fazer o que mandam as
17 Kanu kinie yuni enonga ungumu kepe naa piliemu liemo Kirasinge yembo talapemondopuku ningu sieni. Pe Kirasinge yembo talapemo kepe angenane naa piliemu liemo ‘Yu olionga angenu molo. Yu ulsukundu molko konopu alowa naa teli yemboma melemolemo lemo.’ ningu kanayo.
17 Mas, se a pessoa que pecou não ouvir essas pessoas, então conte tudo à igreja. E, se ela não ouvir a igreja, trate-a como um pagão ou como um cobrador de impostos.
18 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Ya mana enone ⸤ulume kinie yemboma kinie⸥ “Molo.” ninge kinie Pulu Yemone mulu koleana sukundu “Molo.” nimbéla; enone mana “Kapola.” ningema Pulu Yemone mulu koleana sukundu “Kapola.” nimbéla.
18 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: o que vocês proibirem na terra será proibido no céu, e o que permitirem na terra será permitido no céu.
19 “⸤Akumunge⸥ nane enondo ungu te pea nimbu sikirumu: Enonga yembo talone ya mana “I sipu mawa teambili.” ningu panjengili liemo elone mawa tengele mele mulu koleana molemo Tatane elonga mawa tengele mele aku sipe tendemba.
19 — E afirmo a vocês que isto também é verdade: todas as vezes que dois de vocês que estão na terra pedirem a mesma coisa em oração, isso será feito pelo meu Pai, que está no céu.
20 Yembo ⸤koltalo,⸥ talo molo yepoko, na enonga Awilimu imbi leko walsiku, ‘Pea tapu topo molemolo.’ konopu leko maku toko molemelemanga na eno-kinie molemolo-na ⸤mawa tenge mele Tata yuni aku sipe tendembamo⸥..” nirimu.
20 Porque, onde dois ou três estão juntos em meu nome, eu estou ali com eles.
21 ⸤Yesusini yembo teko kenjilimelemando ungu mane aku sipe sirimu⸥ kinie yu molorumune Pita nondopa ombalie yu walsipe pilipelie nimbendo: “Awilimu, nanga angenu tene na wale nambepa tepa kenjimbe kinie na we ‘Manie pupili.’ nimbu siye kolomboye? Wale sepene yuni temba mele siye kolopo we molopolie engaki sipemonga ‘Pundu topili.’ nimbo kinie papuye?” nirimu.
21 Então Pedro chegou perto de Jesus e perguntou: — Senhor, quantas vezes devo perdoar o meu irmão que peca contra mim? Sete vezes?
22 Yesusini topondopa nimbendo: “Nane “Wale sepene mindi yuni nu tepa kenjimbe kinie yuni tembama siye kolko altoko pilku naa molou.” ni naa nikiru. “Wale sepene anderete sependi sepene yuni nu tepa kenjimbe walema pali yu tepili, siye kolko we molou.” nikiru.
22 — Não! — respondeu Jesus. — Você não deve perdoar sete vezes, mas setenta e sete vezes.
23 “Akumunge Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa melema nokolemoakumu isipe mele: “Walse ye nomi kingi tene yunge kongono nokondoringi kendemandema kinie pundu angilierimume “‘Kinié mimi sipu kanopolie pundu tangi.” niembo.’ nirimu.
23 Porque o
24 Aku sipe nirimu kinie kingimuni kou tene milliene kina meleou pundu angilierimu ye te kumbi leko yu molorumune mengo oringi.
24 Logo no começo trouxeram um que lhe devia milhões de moedas de prata.
25 Nalo yu manda aku kou pundumu tomba aulke te paa naa lierimu kulu awilimuni nimbendo: “Kapola, iyemo kinie yunge ambo ambolangoma kinie yunge melema pali kinie makete teko kou mone likuliekoumu ongo pundu tondangi.” nirimu.
25 Mas o empregado não tinha dinheiro para pagar. Então, para pagar a dívida, o seu patrão, o rei, ordenou que fossem vendidos como escravos o empregado, a sua esposa e os seus filhos e que fosse vendido também tudo o que ele possuía.
26 Aku nirimu kulu pilipelie kendemandemo ye nomimunge kumbikerena koporongo langopa tamalu pepa mawa tepalie nimbendo: “Nuni na kondo kolko we nokoko moloyo. Nane pundu pali tombo.” nirimu.
26 Mas o empregado se ajoelhou diante do patrão e pediu: “Tenha paciência comigo, e eu pagarei tudo ao senhor.”
27 ⸤Kanu kinie⸥ ye nomimuni yunge kendemandemo paa kondo kolopa yu kendemandemo kinie pundu angilierimume pali “Yu tepili. Altoko pundu naa tani.” nimbe kamu siye kolopa yemo ka naa sipe “We pu.” nirimu.
27 — O patrão teve pena dele, perdoou a dívida e deixou que ele fosse embora.
28 Nalo ⸤ka singe teringi⸥ kendemande kanumu yu pena pupe kendemande te yunge kou wane anderete kina mele sirimumu kanopalie, yu pupe yunge nomine ambolopa ‘Yu kolopili.’ nimbe ambolopa elkele lakurupelie “Nanga kou sirindumu pundu tou!” nirimu.
28 O empregado saiu e encontrou um dos seus companheiros de trabalho que lhe devia cem moedas de prata. Ele pegou esse companheiro pelo pescoço e começou a sacudi-lo, dizendo: “Pague o que me deve!”
29 Aku terimu kinie yuni tomba terimu yemo yunge kumbikerena koporongo langopa tamalu pepa mawa tepalie nimbendo: “Nuni na kondo kolko we nokoko moloyo. Nane pundu pali tombo.” nirimu.
29 — Então o seu companheiro se ajoelhou e pediu: “Tenha paciência comigo, e eu lhe pagarei tudo.”
30 Nalo kendemande lupemone “Molo, paa isili pundu tani.” nimbelie “Nu ka ulkena pekolie pundu toko pora siku wendo wani.” nimbe yu ka sipe ka ulkena panjerimu.
30 — Mas ele não concordou. Pelo contrário, mandou pôr o outro na cadeia até que pagasse a dívida.
31 Yuni aku terimu mele kendemande wemane kanokolie eno konopu keri panjiku puku enonga ye nomimundu kendemandeselo teringili kanoringi mele kondi toringi.
31 Quando os outros empregados viram o que havia acontecido, ficaram revoltados e foram contar tudo ao patrão.
32 Kanu kinie ye nomimuni aku niringi pilipelie kendemande yunge pundu “Naa toko we pu.” nirimu kendemande kanumu “Yando ou.” nimbelie yundu nimbendo: “Kendemande kerimu, nuni na tondolo munduku mawa tenu-ne nu na-kinie pundu paa awili tepa angilierimumu “Yu tepili, naa tou.” nimbulie we siye kolondu kanumu.
32 Aí o patrão chamou aquele empregado e disse: “Empregado miserável! Você me pediu, e por isso eu perdoei tudo o que você me devia.
33 Pe nane nu we kondo kolondu mele nuni aku siku kendemande te nambemune kondo naa kolonuye?” nirimu.
33 Portanto, você deveria ter pena do seu companheiro, como eu tive pena de você.”
34 Ye nomimuni yu mumindili kolopalie ka ulke nokoko ka ulkena peringi yemboma teko mindili kondoringi yema yu lipe sirimu. Yuni nimbendo: “Nu mindili nongolie pundu tani. Ou pundu pali toko pora sikulie pe mindi wendo wani. Ou molo.” nirimu.” ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥
34 — O patrão ficou com muita raiva e mandou o empregado para a cadeia a fim de ser castigado até que pagasse toda a dívida.
35 ⸤Yesusi yuni aku nimbelie ungu ikomonga pulumu kamu nimbendo:⸥ “Aku sipela, angenalini eno aku siku teko kenjinge kinie eno kerena mindi “Manie pupili. Siye kolkoro.” we ningu, sike munduku siye naa kolko, we konopuni pilku molongi liemo, ⸤kendemandemonga ye nomimuni kendemandemo tepa kenjerimu mele⸥ mulu koleana molemo Tatane siye naa kolko we konopuni pilku molonge yembo kanume enonga ulu pulu kerime ‘Manie naa pupili.’ nimbe, we siye naa kolopa kanu ulu pulu kerimenga “Mindili nangi.” nimbe aku tembala.” nirimu.
35 E Jesus terminou, dizendo:
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.