Mateus 18

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Aku walemonga Yesusi lombili andolimene yu molorumune ongo yu walsiku pilkulie ningendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemoyembomanga nawe paa olandopa molemoye?” niringi.
1 Nati ana maramaim bai’ufununayah hina Jesu biyan hitit hibatiy hio, “Mar ana aiwobomaim yait i orot gagamin?”
2 Enone walseringi mele Yesusini pilipelie yu ambolango kanga te “Na moliona ou.” nimbe eno moloringine mondopalie
2 Jesu kek kikimin eaf na nahimaim bat.
3 enondo nimbendo: “Nane eno paa sike nimbu sikirumu: Eno konopu alowa teko ambolango kangama mele naa molongi liemo Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa yemboma nokolemo koleanasuku paa manda naa punge.
3 Imaibo eo, “Anababatun a tur ao’owen, o yait ayawas men inabotabir inan iti kek gidigidih na’atube mar ana aiwobomaim boro men inarun.
4 Akumunge yembo tene ‘Na we yembomo molambo. Nanga imbi te olandopa naa molopili.’ nimbe i ambolango kangamo mele naa molemo yembomo yu Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo kolea na yembo imbi paa mololimu molemo.”⸤nirimu.⸥
4 Isan imih orot yait taiyuwin yare iti kek kikiminabe emamatar mar ana aiwobomaim i orot gagamin.
5 “⸤I ambolangomondo ungu te pea niembo:⸥ Yembo tene ‘Na Awilimunge yembomo molio.’ nimbe i ambolangomo mele lipe tapondomba kinie kanu yembomone aku tembamonga na lipe tapondombala.
5 “Naatu orot yait kek kikimin iti na’atube ayu wabu’umaim ana merar eyiy, i ayu au merar eyiy.
6 Nalo yembo tene i⸤ambolango⸥ kangamonga ⸤mele yembo⸥ te ⸤na ‘Sike’ nimbe⸥ tondolo mundupe pilimo ⸤ambolango⸥ kanga te‘Ulu kerime tepili.’ nimbe kondi tombamonga kanu ⸤ambolango⸥ kangamo tondolo mundupe pilimo mele mundupe siye kolopa bulu simu liemo ⸤ambolango⸥ kangamo ou kondi naa topili kou paa awili temoko toko nomine lendeko ‘Yu kamu kolo-popili.’ ningu paka toko nomune paa maniekondo mundulimelanje paa papu.
6 Baise orot yait iti kek kikimin ayu bitutumu eoraraf in bowabow kakafin esisinaf, gewasin nati orot i boro sikan aumor hina’utan taiy yan hinitaiy nare na’atomatom namorob.
7 “⸤Na⸥ ‘Sike’ ningu tondolo munduku pilimele yemboma kelko bulu siku munduku siye kolonge ulume yamana lemomonga na eno kondo tekemo. Sike aku sipe ulume wendo ombá nalo yembo tene nanga yembo te kondi tombamonga kanu yembomo na bulu sipe anjo pumu liemo kanu kondi tomba yembomo mindili nomba paa molopa kenjimbe.
7 “Tafaram i kakafin wanawanan run, imih nati sawaramaim sabuw bonawiyih bowabow kakafin tisisinaf. Sawar kakafih nati na’atube i boro hinamatar, baise orot yait biyanamaim iti sawar temamatar i boro kakafin anababatun nab.
8 “Nunge kiselone molo kimbuselone ulu pulu keri te temu liemo aku kiselo molo kimbuselo kari leko lteani. Nu konde mololiku mindi puni koleanakiselo molo kimbuselo naa angiliepili puni kinie peangamo. Nunge kimbu ki pali we angiliepili tepe naa kumbulupe nomba pepa mindi pumbe koleana liku toko mundunge kinie kerimu.
8 O yait uma o a nabonawiy kakafin inasisinaf na’at, ku’afuw kwisaroun, saise a uma duboduboh inan ma’ama wanatowan inarun. Men basit a uma hai ubaramaim o biya etei itan wairaf wan itayen ta’arahi.
9 Molo nunge mongoselone melte kanokolie konopuni ‘liemboa.’ ningu pilku ulu pulu keri te tenu liemo aku mongoselo akuku lteani. Nu konde mololiku mindi puni koleana mongoselo naa angiliepili puni kinie peangamo. Mongo talo we angiliepili nu tepe koleana suku liku toko mundunge kinie kerimu.”⸤nirimu.⸥
9 Naatu mata nuw kwanekwan kakafin kusisinaf, kukubai kwisaroun. Mata rounawat saise inan ma’ama wanatowan inarun, men basit mata ta’imon ana ubaramaim mata rou’abaka inan wairaf wan inayen na’arahi.
10 “I ⸤ambolango⸥ kangama ⸤mele yemboma⸥.nga tekanoko keri kanoko ‘Yu koropamo.’ ningu paa naa teangi. Enonga nokolemele mulu koleana angellomaalieli Tata mulu koleana molemona pea molemele kene ⸤aku naa teaa⸥..
10 “Abisa kusisinaf i inaso’ob men kek gidigidih inanuw furuwih, a tur ao’owen anayabin kek gidigidih hai tounamatar mar etei maramaim Tamai nan tebatabat.
11 (Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemone ‘Yembo aulke lou leko molko kenjilimele yemboma koropo lipu tapondambo.’ nimbe orumu kanumu.)”⸤nirimu.⸥
11 Orot Natun nan ana’an i sabuw kasikasiyih bow baiyawasih isan na.
12 “Eno nambolka ningu pilkimiliye? ‘Ye tene kongi sipisipi pape paono mondolka kinie, te talopa lelkanje, yuni sipisipi po paono tene kelepa nani wema ma pangine molangi mundupe siye kolopa pupe, talopa lelka sipisipimu kanopa limbendo korolipe naa pulke.’ konopu lekemeleye?
12 “Orot ana bobaituw 100 hitama’am ta’imon takakasiy isan a not i mi’itube kwanotanot? Ana bobaituw 99 tihamiyen oyaw wan hitama, i tare tan ta’imon kakasiy tanuwih ai en?
13 Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Sipisipi talopa lelka kanumu kanopa lipelie kanu sipisipimu-kinie paa olandopa konopu silke. Talopa naa lemelama we konopu silke.
13 Naatu ana bobaituw tatita’ur tabaib ana maramaim, a tur ao’owen ana for ta’imon isan boro tiyasisir men kafaita, men 99 isah ebiyasisir na’atube anayabin i men hikasiy.
14 Aku sipela enonga Lapa mulu koleana molemomone i ambolango kangama ⸤mele molemele yemboma⸥‘aulke lou leko molko kenjinge kinie paa keri.’ nimbe molemola.” ⸤nirimu.⸥
14 Imih ef ta’imon nati na’atube Tamat maramaim men ekokok boro ana kek kikimin ta nakasiy.
15 “⸤Na lombili andolimenga⸥ angenu tene nutepa kenjemu liemo nu puku tepa kenjimbe yembomo pea elolo molangili kanu ulu pulu kerimu yuni nu temba mele ningu sieni. Nuni nini ungumu tepa kenjimbe angena piliemu liemo angena kinie elo altoko kapola kapola molongele.
15 “O taituwa ta wanawanamaim isa bowabow kakafin nasisinaf na’at wa’iwa’iramaim inan biyan ana kakafin matanamaim ini’obaiy. Inao fana nanonowar na’at i boro airi kwanitafen tutur.
16 Nalo nuni nini ungumu yu naa piliemu liemo pe nuni ‘I ungumu pora nipili kene tembo mele yembo mare kanoko molangi altopo niembo.’ ningulie, kanonge yembo talo molo yepoko liku angena molombana mengo ongo eno kanoko molangi angenando ‘Telune molambili.’ altoko nieni.Kanu kinie nuni teni kinie angenane temba mele kanu yembomane kanokolie yembo lupemando manda temane toko singe.
16 Baise inao men nanonowar, orot ta’imon o rou’ab inabuwih bairi kwanan, saise o abisa’awat inao orot rou’ab boro sif hinaruboun. Buk Atamaninamaim hio na’atube.
17 Kanu kinie yuni enonga ungumu kepe naa piliemu liemo Kirasinge yembo talapemondopuku ningu sieni. Pe Kirasinge yembo talapemo kepe angenane naa piliemu liemo ‘Yu olionga angenu molo. Yu ulsukundu molko konopu alowa naa teli yemboma melemolemo lemo.’ ningu kanayo.
17 Baise hinao men nanonowar na’at, basit ekaleisia matahimaim kwanakurereb kwanao, naatu ekaleisia hinao men nanowar na’at, basit kwanihamiy eteni orot na’atube nama o tax o’onayan na’atube nama.
18 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Ya mana enone ⸤ulume kinie yemboma kinie⸥ “Molo.” ninge kinie Pulu Yemone mulu koleana sukundu “Molo.” nimbéla; enone mana “Kapola.” ningema Pulu Yemone mulu koleana sukundu “Kapola.” nimbéla.
18 “Anababatun a tur ao’owen, abisa iti tafaramamaim ku’a’uh maramaim boro ana’uh. Naatu abisa iti tafaramamaim kururufam maramaim boro anarufam.
19 “⸤Akumunge⸥ nane enondo ungu te pea nimbu sikirumu: Enonga yembo talone ya mana “I sipu mawa teambili.” ningu panjengili liemo elone mawa tengele mele mulu koleana molemo Tatane elonga mawa tengele mele aku sipe tendemba.
19 “Iban ao maiye, orot rou’ab iti tafaramamaim abisa isan hairi hibasit tefefeyan, Tamai maramaim boro isah nasinaf.
20 Yembo ⸤koltalo,⸥ talo molo yepoko, na enonga Awilimu imbi leko walsiku, ‘Pea tapu topo molemolo.’ konopu leko maku toko molemelemanga na eno-kinie molemolo-na ⸤mawa tenge mele Tata yuni aku sipe tendembamo⸥..” nirimu.
20 Orot rou’ab o tounu ayu wabu’umaim tekuku’ay, ayu i nati wanawanahimaim bairi.”
21 ⸤Yesusini yembo teko kenjilimelemando ungu mane aku sipe sirimu⸥ kinie yu molorumune Pita nondopa ombalie yu walsipe pilipelie nimbendo: “Awilimu, nanga angenu tene na wale nambepa tepa kenjimbe kinie na we ‘Manie pupili.’ nimbu siye kolomboye? Wale sepene yuni temba mele siye kolopo we molopolie engaki sipemonga ‘Pundu topili.’ nimbo kinie papuye?” nirimu.
21 Imaibo Peter na Jesu biyan tit ibatiy, “Regah, ayu taiu isau mar etei bowabow kakafih nasisinaf mar boro bai’ab ana kakafih ana notawiyen? Ana kakafih ana notawiyen nayen seven nanatabir?”
22 Yesusini topondopa nimbendo: “Nane “Wale sepene mindi yuni nu tepa kenjimbe kinie yuni tembama siye kolko altoko pilku naa molou.” ni naa nikiru. “Wale sepene anderete sependi sepene yuni nu tepa kenjimbe walema pali yu tepili, siye kolko we molou.” nikiru.
22 Jesu iya’afut eo, “Men seven, baise mar etei 70 tafanamaim seven auman.
23 “Akumunge Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa melema nokolemoakumu isipe mele: “Walse ye nomi kingi tene yunge kongono nokondoringi kendemandema kinie pundu angilierimume “‘Kinié mimi sipu kanopolie pundu tangi.” niembo.’ nirimu.
23 “Anayabin aiwob maramaim ana itinin i aiwob orot ana akir wairafih hai bowabow nunutitiy na’atube.
24 Aku sipe nirimu kinie kingimuni kou tene milliene kina meleou pundu angilierimu ye te kumbi leko yu molorumune mengo oringi.
24 Nuteteyan ana bowabow busuruf ana veya aiwob orot kabay million na’atube orot ta bai ma bowabow hibai hina hirun.
25 Nalo yu manda aku kou pundumu tomba aulke te paa naa lierimu kulu awilimuni nimbendo: “Kapola, iyemo kinie yunge ambo ambolangoma kinie yunge melema pali kinie makete teko kou mone likuliekoumu ongo pundu tondangi.” nirimu.
25 Naatu nati akir wairafin aiwob orot ana kabay wan yin isan aurin men karam. Imih aiwob orot iuwih orot aawan, natunatun naatu ana sawar etei hitabow hitan sabuw afa hitatobon hai akir wairafihimih hitabow, saise nati kabayamaim aiwob orot ana kabay wan tab isan eo.
26 Aku nirimu kulu pilipelie kendemandemo ye nomimunge kumbikerena koporongo langopa tamalu pepa mawa tepalie nimbendo: “Nuni na kondo kolko we nokoko moloyo. Nane pundu pali tombo.” nirimu.
26 “Baise akir wairafin aiwob orot nanamaim sun yowen fefeyan eo, ‘Regah a kokok yate nanub naatu ayu boro ana sinaftobon a sawar etei wah anayow anit.’
27 ⸤Kanu kinie⸥ ye nomimuni yunge kendemandemo paa kondo kolopa yu kendemandemo kinie pundu angilierimume pali “Yu tepili. Altoko pundu naa tani.” nimbe kamu siye kolopa yemo ka naa sipe “We pu.” nirimu.
27 Aiwob orot ana akir wairafin itin yan baban naatu ana kabay wan yin isan auman ibagun naatu iu tit ana ubar in.
28 Nalo ⸤ka singe teringi⸥ kendemande kanumu yu pena pupe kendemande te yunge kou wane anderete kina mele sirimumu kanopalie, yu pupe yunge nomine ambolopa ‘Yu kolopili.’ nimbe ambolopa elkele lakurupelie “Nanga kou sirindumu pundu tou!” nirimu.
28 “Baise nati akir wairafin tit in naatu ana kabay bai’abamo bowayan turan biyanamaim bai ma’am biyan tit, eof sikan bai eo, ‘Au kabay o biya inu’in boun wan inay initu.’
29 Aku terimu kinie yuni tomba terimu yemo yunge kumbikerena koporongo langopa tamalu pepa mawa tepalie nimbendo: “Nuni na kondo kolko we nokoko moloyo. Nane pundu pali tombo.” nirimu.
29 “Bow turan orot nanamaim sun yowen ifefeyan eo, ‘Yate nanub mar kafai ayu boro a kabay wan anay anit.’
30 Nalo kendemande lupemone “Molo, paa isili pundu tani.” nimbelie “Nu ka ulkena pekolie pundu toko pora siku wendo wani.” nimbe yu ka sipe ka ulkena panjerimu.
30 “Baise orot men kok boro turan fanan tanowar, imih bai furisiman itih hibai hin dibur bar hiya’ariy. Naatu orot turan iu, ‘Iti’imaim inama au kabay wan inay initu imaibo inatit.’
31 Yuni aku terimu mele kendemande wemane kanokolie eno konopu keri panjiku puku enonga ye nomimundu kendemandeselo teringili kanoringi mele kondi toringi.
31 Akir wairafih afa iti sawar matar hi’itin men hiyasisir, imih hin abisa’awat himamatar isan aiwob orot ana tur hiowen.
32 Kanu kinie ye nomimuni aku niringi pilipelie kendemande yunge pundu “Naa toko we pu.” nirimu kendemande kanumu “Yando ou.” nimbelie yundu nimbendo: “Kendemande kerimu, nuni na tondolo munduku mawa tenu-ne nu na-kinie pundu paa awili tepa angilierimumu “Yu tepili, naa tou.” nimbulie we siye kolondu kanumu.
32 “Imaibo aiwob orot ana akir wairafin eaf na iu eo, ‘O i anababatun orot kakaf. Ayu au kabay gagamin maiyow o biyamaim ma’am i asafam, anayabin ayu ifefeyanu.
33 Pe nane nu we kondo kolondu mele nuni aku siku kendemande te nambemune kondo naa kolonuye?” nirimu.
33 Gewasin bow tura itakabibir o akakabibiri na’atube.’
34 Ye nomimuni yu mumindili kolopalie ka ulke nokoko ka ulkena peringi yemboma teko mindili kondoringi yema yu lipe sirimu. Yuni nimbendo: “Nu mindili nongolie pundu tani. Ou pundu pali toko pora sikulie pe mindi wendo wani. Ou molo.” nirimu.” ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥
34 Aiwob orot yan so’ar tatabir ana dibur kaifenayah iuwih hifatum dibur hiya’ariy naatu iu, ‘Iti’imaim inama’am au kabay wan inay initu imaibo inatit.’”
35 ⸤Yesusi yuni aku nimbelie ungu ikomonga pulumu kamu nimbendo:⸥ “Aku sipela, angenalini eno aku siku teko kenjinge kinie eno kerena mindi “Manie pupili. Siye kolkoro.” we ningu, sike munduku siye naa kolko, we konopuni pilku molongi liemo, ⸤kendemandemonga ye nomimuni kendemandemo tepa kenjerimu mele⸥ mulu koleana molemo Tatane siye naa kolko we konopuni pilku molonge yembo kanume enonga ulu pulu kerime ‘Manie naa pupili.’ nimbe, we siye naa kolopa kanu ulu pulu kerimenga “Mindili nangi.” nimbe aku tembala.” nirimu.
35 “Ef ta’imon ayu Tamai maramaim kwa ta’ita’imon isa boro iti na’atube nasinaf, o yait taituwa ana kakafin men dogor tutufin etei inanotanotawiy na’at.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.