Mateus 16

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 ⸤Kolea Makatane purumu⸥kinie Yesusi molorumune Parisi yema kinie Sadusi yema kinieeno ongo, ‘Yuni nambe-embanje? Kanamili.’ ningu yu manda manjikumawa tekolie ningendo: “Ungu Mane Silimu, ‘Nu sike Pulu Yemone ‘Kongono tendani.’ nimbe ya mana lipe mundorumunje kanamili.’ ningu mulu koleana molemo Pulu Yemone mindi manda ulu tondolo telemo mele te tei.” niringi.
1 Alguns fariseus e alguns saduceus foram falar com Jesus. Eles queriam alguma prova contra ele e por isso pediram que ele fizesse um milagre para mostrar que o seu poder vinha mesmo de Deus.
2 Yesusini topondopa nimbendo: “I pupene ena pumbendo mulúmu kondoli telemo kinie kanokolie ‘wale peangamo wendo ombá.’ nilimele.
2 Mas Jesus respondeu:
3 Ipulueli-ou kolea tangombando kolea kupe topa mulúmu sumbulu tolemo kinie kanokolie‘Lo ombá lemo.’ ningu pilimele kanumu. Mulúmu kanokolie ‘koleamo isipe isipe temba.’ ningu kanolemele nalo iwalemanga ulume wendo olemoma kanokolie ulumenga pulumu manda naa pilimele.
3 E, de manhã, cedo, dizem: “Vai chover porque o céu está vermelho-escuro.” Olhando o céu, vocês sabem como vai ser o tempo. E como é que não sabem explicar o que querem dizer os sinais desta época?
4 Kinié mana molemele yemboma yembo kerime mindi molemele. Eno teko kenjiku Pulu Yemo liku su silimele kanu yembomane “Pulu Yemone mindi ulu tondoloma manda telemo mele kanamili tei.” ningu na mawa telemele. Nalo ⸤Pulu Yemone na lipe mundorumu-ne ya ombo molkoro. Yu-kinie tapu topo kongono telembolo mele⸥ lipe ora simbe ulu tondolo te wendo naa ombá. ⸤Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye⸥ Jonane terimuulumuni mindi lipe ora silimo mele manda kanonge. Te pea wendo naa ombá.” nimbelie eno mundupe siye kolopa purumu.
4 Como o povo de hoje é mau e sem fé! Vocês estão me pedindo um milagre, mas o milagre de Jonas é o único sinal que lhes será dado. Então ele saiu e foi embora.
5 Eno ⸤nomu Gallilli⸥ nekendo pungendo ⸤Yesusi⸥ lombili andoli yema pillawa kaloli komu sindiku naa mengo puringi.
5 Quando os discípulos atravessaram para o lado leste do lago, esqueceram de levar pão.
6 ⸤Kanu kinie⸥ Yesusini enondo ⸤liepi-liepi topa ungu iko topalie⸥ nimbendo: “Paa mimi siku kanaa! Parisi yema kinie Sadusi yema kinieenone pillawa akoli mele isi nosilimelemo kanoko kondaa!” nirimu.
6 Jesus disse:
7 Aku sipe nirimu kinie pilkulie yu lombili andoli yemane enono kerepale ningulie ningendo: “Olio pillawa kaloli ⸤nomolo⸥ mare naa lipu membo omulumunge aku sipe nikimunje.” niringi.
7 Aí os discípulos começaram a dizer uns aos outros: — Ele está dizendo isso porque não trouxemos pão.
8 Aku siku niringi mele pilipelie Yesusini enondo nimbendo: “Eno ‘nane manda lipe tapondomba.’ ningu wallo kolte mindi pilimele yema, “Pillawa kaloli naa memulu.” ningu nambemune kerepale nikimiliye?
8 Jesus ouviu o que eles estavam dizendo e perguntou:
9 Eno kinié kepe naa pilku kondolemeleye? Pillawa kaloli kise pakera ye pape tausini moke teko siringi mele komu sindilimeleye? ⸤Nongo pora siringi kinie⸥ langi kakena lierimume liku wale basikete awisili toko peko siringi mele komu sindiku naa pilkimiliye?
9 Ainda não entenderam? Não lembram dos cinco pães que eu parti para cinco mil homens? Quantos cestos vocês encheram?
10 “Molo pillawa kaloli yepoko pakera moke teko ye po tausini siringi mele naa pilku, ⸤nongo pora siringi kinie⸥ wale basikete awili mare langi kakena lierimume toko peko siringi mele naa pilku molemeleye?
10 E aqueles sete pães para quatro mil homens? Quantos cestos vocês encheram?
11 ‘Yuni sike pillawa kalolimundu naa nikimu.’ ningu nambemune naa piliengiye?‘Parisi yema kinie Sadusi yema kinie pillawa akoli mele isi nosilimelemo mimi siku kanangi.’ nimbu nikiru.” nirimu.
11 Vocês não entendem que eu não estou falando a respeito de pães? Tenham cuidado com o fermento dos fariseus e dos saduceus!
12 Yuni aku nirimu kinie pilkulie enone ‘pillawa kalongendo isi mundulimele akumundu naa nikimu. Parisi yema kinie Sadusi yema kinie enone ungu mane siringi ungumendo nikimu.’ ningu pilieringi. ⸤‘Parisi yema kinie Sadusi yema kinie enone ungu mane mare kolo toko siringime yunge lombili andolimene paa naa piliengi!’ nimbe nirimu mele ningu pilieringi.⸥
12 Então os discípulos entenderam que ele não estava dizendo que tivessem cuidado com o fermento usado no pão, mas com os ensinamentos dos fariseus e dos saduceus.
13 Yesusi kolea awili Sisaria-Pillipai lierimu koleana pupelie nirimumuni, yu lombili andolimendo walsipelie nimbendo: “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemondo yembomane yu imbi leko nawe nilimeleye?” nirimu.
13 Jesus foi para a região que fica perto da cidade de Cesareia de Filipe. Ali perguntou aos discípulos:
14 Enone yundu ningendo: “Marene “Nu No Lindeli Jono ⸤kolorumu, kinié kelepa lomboropa ola molemo⸥..” ningu pilku, marene “Nu ⸤Pulu Yemone ou konde molopili olando lsimu ye⸥ Illainjakelepa omba molemo.” ningu pilku, marene nu “Jeremayamolo Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye ⸤oukolorumu kinié lomboropa ola molemo⸥ te lupe.” nilimele.” niringi.
14 Eles responderam: — Alguns dizem que o senhor é João Batista; outros, que é Elias; e outros, que é Jeremias ou algum outro
15 Aku niringi pilipelie Yesusini enondo nimbendo: “⸤We yembomane aku siku nilimele⸥ nalo eno enono na nawe nilimeleye?” nirimu.
15 — E vocês? Quem vocês dizem que eu sou? — perguntou Jesus.
16 Saimono Pitane topondopa nimbendo: “Nu Konde Molopa Mindi Puli Pulu Yemonga Malo,⸤Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ ou nimbe mako torumu ye nomi⸥ Kirasimu.”nirimu.
16 Simão Pedro respondeu: — O senhor é o
17 Yuni aku nirimu pilipelie Yesusini yundu nimbendo: “JonaMalo Saimono, nu malo. Inikinumu mana yembo tene nu naa nimbe simu. Tata mulu koleana molemomone nimbe simu.
17 Jesus afirmou:
18 Ungu te pea nundu nikirula: Nunge imbi Pita, (kanu imbimunge ungu pulumu ‘kou’ kanumu). Kanu koumunge olananga yembo talapemolipu maku topo mondombo. Kanu kinie kololi ulu pulumunge tondolomone inanga talapemo topa manie manda naa mundumbe, molo.
18 Portanto, eu lhe digo: você é Pedro, e sobre esta pedra construirei a minha Igreja, e nem a morte poderá vencê-la.
19 Pulu Yemo ye nomi kingi molopa yemboma nokomba ulke kimunu simbo. Kanu kinie nuni mana meltendo “Molo.” nini mélemo mulu koleana sukundu “Molo.” nimbéla. Nu mana meltendo “Kapola.” nini mélemo mulu koleana sukundu “Kapola.” nimbéla.” nirimu.
19 Eu lhe darei as chaves do
20 Kanu kinie yu lombili andolimene Yesusindu “Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba yere lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu nu ongo moleno.” niringi kanu ungumundu yuni enondo tondolo mundupe nimbendo: “Enone anjo yembo telurindu kepe na kanu yemo molio mele ⸤isili-ou⸥ paa naa ningu siee!” nirimu.
20 Então Jesus ordenou que os discípulos não contassem a ninguém que ele era o Messias.
21 Kanu kinie Yesusi yu lombili andolimene yundu ⸤“Pulu Yemone olio “Nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu nu.” ningu, ningu para siringi kinie pilipelie⸥ yuni yu-kinie wendo ombá mele pulu polopaeno sumbi sipe nimbe sipelie nimbendo: “‘Na mindili awisili nombondo kolea awili Jerusalleme paa pumbo.’ nimbu pilipu molio.Juda yemboma nokolemele tapu yema kinie, Pulu Yemo popo tondoli ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane silimele yema kinie,enone na paa toko mindili kondonge. Na toko kondonge kolombo kinie wale talo omba pumbe kinie yepoko sipemonga Pulu Yemone nando ‘Lomboroko ola molou.’ nimbé.” nirimu.
21 Daí em diante, Jesus começou a dizer claramente aos discípulos: — Eu preciso ir para Jerusalém, e ali os líderes judeus, os chefes dos sacerdotes e os
22 ⸤Aku nirimu kinie pilipelie⸥ Pitane yu anjo lipe memba pupelie yu pulu polopa iri topalie nimbendo: “Awilimu, aku siku paa naa ni! Nu nikinu mele aku sipe paa wendo naa ombámo.” nirimu.
22 Então Pedro o levou para um lado e começou a repreendê-lo, dizendo: — Que Deus não permita! Isso nunca vai acontecer com o senhor!
23 Nalo ⸤yuni kurumenga nomi Setenene ungu umbu tondorumu mele pilipelie nirimu kulu pilipelie⸥ Yesusini topele topa Pitando nimbendo: “Setene,nu anjo pa! Pulu Yemone nando “Tei.” nirimu kongono tembo tekeromo pipi sini tekeno kene nu anjo pa! Nuni na teko embambo sini tekeno. Nu Pulu Yemone konopu lemo mele naa leno. Yembomane konopu lemele mele mindi leno.” nirimu.
23 Jesus virou-se e disse a Pedro:
24 Kanu kinie Yesusini yu lombili andolimendo nimbendo: “Yembo tene ‘Yu lombili pambo.’ nimbelie yuni yunge konopumuni pilimo melemanga ‘Topo manie mundembo.’ nimbe yemboma unjo perana angilku mindili nongo kolemele mele yuni unjo pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbondo mindili nondu liemo papula; kolondu liemo papula.’ nimbelie na lombili opili. We naa opili.
24 E Jesus disse aos discípulos:
25 Yembo tene yunge mana molopa naa kololi ulu pulumu ambolomba temba kinie yu kolopalie sike molopa kenjipe mindi pumbe. Nalo yembo tene na konopu mondopalie nanga kongonomo “Tendambo.” nimbe temba kinie yu kolopalie yu konde molopa kondopa mindi puli ulu pulumu sike kanopa limbe.
25 Pois quem põe os seus próprios interesses em primeiro lugar nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo por minha causa terá a vida verdadeira.
26 ⸤Akumu nambemune nikiruye?⸥ Yembo tene mana melema pali yu yuyu lipe nosipelie yu mini pali Pulu Yemo naa molomba koleana pupe mindili nomba molopa kenjilkenje kanu melemane kanu yembomo nambepa lipe tapondolkanje? Lipe naa tapondolkamo. Molo yembo tene ‘Na mini pali konde molopo kondopo mindi pambo.’ nimbelie yu nambolka meltene mini pali konde molopa kondopa mindi puli ulu pulumu topo topa lilkeye? Meltene manda topo topa naa limbe.
26 O que adianta alguém ganhar o mundo inteiro, mas perder a vida verdadeira? Pois não há nada que poderá pagar para ter de volta essa vida.
27 “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo pe Lapanga tondolo pa telimu kinieyunge ⸤mulu koleana⸥ angelloma kinie pea ombá. Ombalie yuni olio ya mana yemboma yu-mele-mele telemolo ulumenga olio yu-mele-mele pundu tombamonga nane aku nikiru.
27 Pois o
28 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Eno ya angilkimilimenga mare ou kolou naa kolangi Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ye nomi kingimu omba molopa melema kinie yemboma kinie pali nokombaombá kanonge.” nirimu.
28 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: estão aqui algumas pessoas que não morrerão antes de verem o Filho do Homem vir como Rei.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.