Mateus 16
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI
1 ⸤Kolea Makatane purumu⸥kinie Yesusi molorumune Parisi yema kinie Sadusi yema kinieeno ongo, ‘Yuni nambe-embanje? Kanamili.’ ningu yu manda manjikumawa tekolie ningendo: “Ungu Mane Silimu, ‘Nu sike Pulu Yemone ‘Kongono tendani.’ nimbe ya mana lipe mundorumunje kanamili.’ ningu mulu koleana molemo Pulu Yemone mindi manda ulu tondolo telemo mele te tei.” niringi.
1 Pharisee naatu Sadducees afa hikok i Jesu hitikubibiruw, imih hina hio, “Aki akokok ina’inan ta marane ini’obaiyi saise anaso’ob o i anababatun God ana fair ibai.”
2 Yesusini topondopa nimbendo: “I pupene ena pumbendo mulúmu kondoli telemo kinie kanokolie ‘wale peangamo wendo ombá.’ nilimele.
2 Baise Jesu iyafutih eo, “Rabirab mar ebiwuwun kwa’i’itin, boro kwanao, maras boro veya gewasin nayen.
3 Ipulueli-ou kolea tangombando kolea kupe topa mulúmu sumbulu tolemo kinie kanokolie‘Lo ombá lemo.’ ningu pilimele kanumu. Mulúmu kanokolie ‘koleamo isipe isipe temba.’ ningu kanolemele nalo iwalemanga ulume wendo olemoma kanokolie ulumenga pulumu manda naa pilimele.
3 Naatu mar auman gagub niwuwun naatu turin nafufurum kwana’itin boro kwanao, boun boro nayar. Kwa i gagub akisin ana itinin kwaso’ob boro kwanao, baise abisa iti boun temamatar hai yabih men karam boro kwanaso’ob.
4 Kinié mana molemele yemboma yembo kerime mindi molemele. Eno teko kenjiku Pulu Yemo liku su silimele kanu yembomane “Pulu Yemone mindi ulu tondoloma manda telemo mele kanamili tei.” ningu na mawa telemele. Nalo ⸤Pulu Yemone na lipe mundorumu-ne ya ombo molkoro. Yu-kinie tapu topo kongono telembolo mele⸥ lipe ora simbe ulu tondolo te wendo naa ombá. ⸤Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye⸥ Jonane terimuulumuni mindi lipe ora silimo mele manda kanonge. Te pea wendo naa ombá.” nimbelie eno mundupe siye kolopa purumu.
4 Mar iti boun ana sabuw hai fanasair naatu hai tafa’asar i ra’at, ina’inan isah tinunuwet. En! Baise ina’inan ta’imon ebi’obaiyi i Jonah ana i’inan.” Basit Jesu sabuw nati’imaim ihamiyih hima i sa’ab in.
5 Eno ⸤nomu Gallilli⸥ nekendo pungendo ⸤Yesusi⸥ lombili andoli yema pillawa kaloli komu sindiku naa mengo puringi.
5 Jesu ana bai’ufununayah harew kukuf hirabon hina rewan rounane hiyey ana maramaim, nuhih taseb hio, “It rafiy men ta tabai auman tarabonamih.”
6 ⸤Kanu kinie⸥ Yesusini enondo ⸤liepi-liepi topa ungu iko topalie⸥ nimbendo: “Paa mimi siku kanaa! Parisi yema kinie Sadusi yema kinieenone pillawa akoli mele isi nosilimelemo kanoko kondaa!” nirimu.
6 Jesu iten ya’ih eo, “Mata to niwa’an kwanakaifi gewas, Pharisee naatu Sadducee hai yeast isan.”
7 Aku sipe nirimu kinie pilkulie yu lombili andoli yemane enono kerepale ningulie ningendo: “Olio pillawa kaloli ⸤nomolo⸥ mare naa lipu membo omulumunge aku sipe nikimunje.” niringi.
7 Naatu bai’ufununayah taiyuwih hibabatiy hio, “It rafiy baina’e tanan isan ma eo?”
8 Aku siku niringi mele pilipelie Yesusini enondo nimbendo: “Eno ‘nane manda lipe tapondomba.’ ningu wallo kolte mindi pilimele yema, “Pillawa kaloli naa memulu.” ningu nambemune kerepale nikimiliye?
8 Jesu abisa isan hio i naniyan bai, imih ibatiyih, “Aisim rafiy ta baina’e tanan isan taiyuw kwakasiy kwama kwabibabatiyi? Kwa a baitumatum i kikimin anababatun.
9 Eno kinié kepe naa pilku kondolemeleye? Pillawa kaloli kise pakera ye pape tausini moke teko siringi mele komu sindilimeleye? ⸤Nongo pora siringi kinie⸥ langi kakena lierimume liku wale basikete awisili toko peko siringi mele komu sindiku naa pilkimiliye?
9 A not boro’ika kwarisin ema’am. Sabuw etei 5, 000 rafiy fafar faive’imo imaim abituwih isan nuhi bur? naatu kwaso’ob sakasak etei bai’ab kwaiwanfoten?
10 “Molo pillawa kaloli yepoko pakera moke teko ye po tausini siringi mele naa pilku, ⸤nongo pora siringi kinie⸥ wale basikete awili mare langi kakena lierimume toko peko siringi mele naa pilku molemeleye?
10 Na’atube rafiy sevenimo sabuw 4, 000 abituwih sakasak etei bai’ab kwaiwanfoten?
11 ‘Yuni sike pillawa kalolimundu naa nikimu.’ ningu nambemune naa piliengiye?‘Parisi yema kinie Sadusi yema kinie pillawa akoli mele isi nosilimelemo mimi siku kanangi.’ nimbu nikiru.” nirimu.
11 Aisim a not boro’ika hikwaris ayu rafiy isan ao kwararouw, en baise Pharisee naatu Sadducee hai yeast isan kwanakaifi gewasomih ao.”
12 Yuni aku nirimu kinie pilkulie enone ‘pillawa kalongendo isi mundulimele akumundu naa nikimu. Parisi yema kinie Sadusi yema kinie enone ungu mane siringi ungumendo nikimu.’ ningu pilieringi. ⸤‘Parisi yema kinie Sadusi yema kinie enone ungu mane mare kolo toko siringime yunge lombili andolimene paa naa piliengi!’ nimbe nirimu mele ningu pilieringi.⸥
12 Imaibo bai’ufununayah naniyan hibai, Jesu i men yeast maiyow rafiy wanawanan teyai’iyai isan matah toniwa’anamih, baise Pharisee naatu Sadducee hai bai’obaiyen isan matah toniwa’an.
13 Yesusi kolea awili Sisaria-Pillipai lierimu koleana pupelie nirimumuni, yu lombili andolimendo walsipelie nimbendo: “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemondo yembomane yu imbi leko nawe nilimeleye?” nirimu.
13 Jesu na Caesarea Philipi wanawananamaim titit ana veya, ana bai’ufununayah ibatiyih, “Sabuw Orot Natun isan mi’itube teo kwanonowar?”
14 Enone yundu ningendo: “Marene “Nu No Lindeli Jono ⸤kolorumu, kinié kelepa lomboropa ola molemo⸥..” ningu pilku, marene “Nu ⸤Pulu Yemone ou konde molopili olando lsimu ye⸥ Illainjakelepa omba molemo.” ningu pilku, marene nu “Jeremayamolo Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu ye ⸤oukolorumu kinié lomboropa ola molemo⸥ te lupe.” nilimele.” niringi.
14 Hiya’afut hio, “Sabuw afa i teo John Baptist, afa Elijah, afa i Jeremiah, naatu afa teo i dinab orot ta.”
15 Aku niringi pilipelie Yesusini enondo nimbendo: “⸤We yembomane aku siku nilimele⸥ nalo eno enono na nawe nilimeleye?” nirimu.
15 Ana bai’ufununayah ibatiyih eo, “Bo kwa ayu isau i mi’itube kwa’o?”
16 Saimono Pitane topondopa nimbendo: “Nu Konde Molopa Mindi Puli Pulu Yemonga Malo,⸤Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ ou nimbe mako torumu ye nomi⸥ Kirasimu.”nirimu.
16 Simon Peter iya’afut eo, “O i God Tafa eof nowah God ma’ama wanatowanin Natun.”
17 Yuni aku nirimu pilipelie Yesusini yundu nimbendo: “JonaMalo Saimono, nu malo. Inikinumu mana yembo tene nu naa nimbe simu. Tata mulu koleana molemomone nimbe simu.
17 Jesu iya’afut eo, “Simon, Jonah natun abigegewasini. Anayabin nati tur anababatun i men orot ta biyanane na irererebamih, baise marane Tamai mutufor o it.
18 Ungu te pea nundu nikirula: Nunge imbi Pita, (kanu imbimunge ungu pulumu ‘kou’ kanumu). Kanu koumunge olananga yembo talapemolipu maku topo mondombo. Kanu kinie kololi ulu pulumunge tondolomone inanga talapemo topa manie manda naa mundumbe, molo.
18 Imih a tur ao’owen o i Peter. Iti kabay tafanamaim ayu boro au ekaleisia anawowab. Naatu morob ana fair boro men kafa’imo natafufur nare’emih.
19 Pulu Yemo ye nomi kingi molopa yemboma nokomba ulke kimunu simbo. Kanu kinie nuni mana meltendo “Molo.” nini mélemo mulu koleana sukundu “Molo.” nimbéla. Nu mana meltendo “Kapola.” nini mélemo mulu koleana sukundu “Kapola.” nimbéla.” nirimu.
19 Ayu boro mar ana tufatan anit; abisa iti tafaramamaim kututufatan, maramaim boro ana tufatan. Naatu abisa iti tafaramamaim kururufam, maramaim boro ana rufam.”
20 Kanu kinie yu lombili andolimene Yesusindu “Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba yere lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu nu ongo moleno.” niringi kanu ungumundu yuni enondo tondolo mundupe nimbendo: “Enone anjo yembo telurindu kepe na kanu yemo molio mele ⸤isili-ou⸥ paa naa ningu siee!” nirimu.
20 Imaibo Jesu ana bai’ufununayah awah bofot eo, “Ayu i Tafau hi’of nowah imih men yait ta ana tur kwana’owenamih.”
21 Kanu kinie Yesusi yu lombili andolimene yundu ⸤“Pulu Yemone olio “Nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu nu.” ningu, ningu para siringi kinie pilipelie⸥ yuni yu-kinie wendo ombá mele pulu polopaeno sumbi sipe nimbe sipelie nimbendo: “‘Na mindili awisili nombondo kolea awili Jerusalleme paa pumbo.’ nimbu pilipu molio.Juda yemboma nokolemele tapu yema kinie, Pulu Yemo popo tondoli ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane silimele yema kinie,enone na paa toko mindili kondonge. Na toko kondonge kolombo kinie wale talo omba pumbe kinie yepoko sipemonga Pulu Yemone nando ‘Lomboroko ola molou.’ nimbé.” nirimu.
21 Nati ana veya’amaim Jesu busuruf ana bai’ufununayah isah tur mutufor iuwih eo, “Ayu i anan Jerusalem ana tit biyababan gagamin maiyow boro anab, orot ai’in biyahine, Firis ukwarih naatu Ofafar Bai’obaiyenayah biyahine, hina’asabunu ana morob. Baise veya tounu ufunamaim morobone boro anamisir maiye.”
22 ⸤Aku nirimu kinie pilipelie⸥ Pitane yu anjo lipe memba pupelie yu pulu polopa iri topalie nimbendo: “Awilimu, aku siku paa naa ni! Nu nikinu mele aku sipe paa wendo naa ombámo.” nirimu.
22 Peter bai hin nabinamaim eo, “Regah, iti na’atube men akokok isa namatar”.
23 Nalo ⸤yuni kurumenga nomi Setenene ungu umbu tondorumu mele pilipelie nirimu kulu pilipelie⸥ Yesusini topele topa Pitando nimbendo: “Setene,nu anjo pa! Pulu Yemone nando “Tei.” nirimu kongono tembo tekeromo pipi sini tekeno kene nu anjo pa! Nuni na teko embambo sini tekeno. Nu Pulu Yemone konopu lemo mele naa leno. Yembomane konopu lemele mele mindi leno.” nirimu.
23 Jesu tatabir Peter kwarar iu, “Au’uf kwen, Satan! O i kabay kiru nou kuyayare, anayabin o a not i men God enotanot na’atube kunotanotamih. O i orot babin hai notabe kunotanot.”
24 Kanu kinie Yesusini yu lombili andolimendo nimbendo: “Yembo tene ‘Yu lombili pambo.’ nimbelie yuni yunge konopumuni pilimo melemanga ‘Topo manie mundembo.’ nimbe yemboma unjo perana angilku mindili nongo kolemele mele yuni unjo pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbondo mindili nondu liemo papula; kolondu liemo papula.’ nimbelie na lombili opili. We naa opili.
24 Imaibo Jesu tatabir ana bai’ufununayah isah eo, “O yait inakok ayu airit namih, taiyuw ina kwahiri a onaf ina’abar ini’ufnunu airit tanan.
25 Yembo tene yunge mana molopa naa kololi ulu pulumu ambolomba temba kinie yu kolopalie sike molopa kenjipe mindi pumbe. Nalo yembo tene na konopu mondopalie nanga kongonomo “Tendambo.” nimbe temba kinie yu kolopalie yu konde molopa kondopa mindi puli ulu pulumu sike kanopa limbe.
25 Anayabin orot yait taiyuwin ana yawas isan ebowabow boro nikasiy. Baise orot yait ana yawas ayu isau ebi’inuw boro natita’ur.
26 ⸤Akumu nambemune nikiruye?⸥ Yembo tene mana melema pali yu yuyu lipe nosipelie yu mini pali Pulu Yemo naa molomba koleana pupe mindili nomba molopa kenjilkenje kanu melemane kanu yembomo nambepa lipe tapondolkanje? Lipe naa tapondolkamo. Molo yembo tene ‘Na mini pali konde molopo kondopo mindi pambo.’ nimbelie yu nambolka meltene mini pali konde molopa kondopa mindi puli ulu pulumu topo topa lilkeye? Meltene manda topo topa naa limbe.
26 Tafaram wanawanan sawar tutufin etei ibai aur karam, baise inamomorob ana veya ana gewasin boro inab? En anababatun. Boro men kafa’imo nati sawaramaim a yawas inatubun inab maiye’emih.
27 “Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo pe Lapanga tondolo pa telimu kinieyunge ⸤mulu koleana⸥ angelloma kinie pea ombá. Ombalie yuni olio ya mana yemboma yu-mele-mele telemolo ulumenga olio yu-mele-mele pundu tombamonga nane aku nikiru.
27 Anayabin Orot Natun i Tamah ana fair ana bonamanamarinamaim nan, ana tounamatar kakafiyih bairi, imaibo nati ana maramaim i boro orot babin hibowabow ana fofoninamaim hai baiyan nitih.
28 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Eno ya angilkimilimenga mare ou kolou naa kolangi Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo ye nomi kingimu omba molopa melema kinie yemboma kinie pali nokombaombá kanonge.” nirimu.
28 Anababatun a tur ao’owen, sabuw afa iti kwama tur kwanonowar boro morobo’e kwanama’am Orot Natun ni’aiwob maramaim nanan kwana’itin.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 16, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.