Mateus 10
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs NTLH
1 Yesusini yu lombili andoli ye engaki rurepondo“Yando waa.” nimbelie enone yembomanga konopune kuru molemoma “Ongo wendo paa.” ningu toko makoronge tondolomo sipelie, yembo kuru tolime kinie kangi pange-mange telime kinie “Konde pangi.” ninge nambamo sirimu.
1 Jesus chamou os seus doze discípulos e lhes deu autoridade para expulsar espíritos maus e curar todas as enfermidades e doenças graves.
2 Yuni “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu ye engaki rureponga imbime isipe: Ou Saimono, yunge imbi te ‘Pita’ niringila, yu keme yunge angenu Enderu keme, Jeperinge malo Jemisi keme Jemisi yunge angenu Jono keme,
2 São estes os nomes dos doze apóstolos : primeiro, Simão, chamado Pedro, e o seu irmão André; Tiago e o seu irmão João, filhos de Zebedeu;
3 Pillipu keme Batollomiu keme, Tomasi keme kou takisi lsimu ye Mateyu keme, Allapiasinge malo Jemisi keme Tadiasi keme,
3 Filipe, Bartolomeu, Tomé e Mateus, o cobrador de impostos; Tiago, filho de Alfeu; Tadeu
4 “Olio Juda yemboma oliolio gapomano molamili.” niringi talape ye Saimono keme Yesusi pe lipe opa puluema sirimu ye Judasi Isikeriotekeme, akume.
4 e Simão, o nacionalista; e Judas Iscariotes, que traiu Jesus.
5 Yesusini aku ye engaki rurepo lipe mundupelie enondo nimbendo: “Yembo lupema molemelena naa lapangi. Sameria yembomangataono tenga naa lapangi.
5 Jesus enviou esses doze homens, dando-lhes a seguinte ordem:
6 Isirele yemboma mindi enonga kongi sipisipi pena lou leko pelemele meleaku siku molemele yemboma molemelena mindi pangi.
6 Pelo contrário, procurem as ovelhas perdidas do povo de Israel.
7 Eno molemelena punge pukulie, enondo “Pulu Yemo ye nomi kingi molopa yemboma nokomba walemonondopa wendo ombá tekemo.” niliku pangi.
7 Vão e anunciem isto: “O
8 “Kuru tomba yemboma teko konde liku, kolko lenge yemboma ‘Lomboroko ola molaa.’ ningu, kuru laká nombá yemboma‘Umbu kalu angiliepili.’ ningu, kuru konopune molopili molonge yemboma ‘Konopune naa molangi, ongo wendo pangi.’ ningu teliku pangi. Ikongonomo tengemonga tondolomo kou te molo meltene topo toko naa likimili kene anjo yemboma aku siku liku tapondokolie ningemone, ‘Kou te liemili.’ ningu naa lateangi. We teangi.
8 Curem os leprosos e outros doentes, ressuscitem os mortos e expulsem os demônios. Vocês receberam sem pagar; portanto, deem sem cobrar.
9 “Pungendo kou gollo mare molo kou sillipa mare molo kou kopa mare kakona panjiku mengo pu naa pangi.
9 Não levem guardados no cinto nem ouro, nem prata, nem moedas de cobre.
10 Mele wale kepe wale pakoli talo kepe kimbu-su kepe apulu mingi kepe naa mengo we pangi. Yembo kongono tendelemomo kongono tendelemo yembomone langi simbe kinie papu kenemelte mei naa meangi. We pangi.
10 Nesta viagem não levem sacola, nem uma
11 “Pe kolea awili tenga molo kolea kelo tenga suku pukulie ningemone, yemboma walsiku pilkulie “Ye nawe ye peanga te molemomonga oliondo “Pea peamili waa.” nimbeye?” niengi. Kanu kinie te ningu singe kinie pilku yu kanoko lendekolie kanu yemonga ulkena puku yu kinie mindi pea peko molkolie pe aku koleamo munduku siye kolko pangi. ⸤Ulke pinie-pinie naa andoko ulke teluringe mindi langi nongo peangi.⸥
11 — Quando entrarem numa cidade ou povoado, procurem alguém que queira recebê-los e fiquem hospedados na casa dessa pessoa até irem embora daquele lugar.
12 ⸤Kolea tenga puku ye peanga te liku ora singe kinie kanoko lendeko⸥ yunge ulkena sukundu pukulie ningemone, ulke pulu yembomando “Eno konopu peanga pepili molaa.” nieyo.
12 Quando entrarem numa casa, digam: “Que a paz esteja nesta casa!”
13 Kanu kinie kanu yembomane “Pea peamili sukundu waa.” ningi liemo, enonga ungu peanga ninge kanumu kanu yemboma kinie pepili. Nalo kanu yembomane konopu peanga naa panjiku, “Pea peamili waa.” naa ningi liemo ungu peanga ou sukundu pukulie ninge kanumu “Eno kinie naa pepili.” ningu, kelko mengo ⸤eno munduku siye kolko yando wangi⸥.
13 Se as pessoas daquela casa receberem vocês bem, que a saudação de paz fique com elas. Mas, se não os receberem bem, retirem a saudação.
14 “Yembo tene enondo “Pea peamili waa.” ni naa ningu enone ungu ningema pilku naa lingi liemo kanu ulkemo molo kanu taonona yembo kerime munduku siye kolko pungendo ⸤kanu koleana yemboma ‘Kamu molko kenjengi! Pulu Yemone eno lipe naa tapondomba mele piliengi!’ ningu⸥ enonga kimbune kanu koleamanga ma angilimbe mamo kulu toko pangi.
14 E, se em alguma casa ou cidade as pessoas não quiserem recebê-los, nem ouvi-los, saiam daquele lugar. E na saída sacudam o pó das suas sandálias, como sinal de protesto contra aquela gente.
15 Nane eno paa sike nimbu sikirumu: Kote walemo wendo ombá kinie kolea awili Sodomo kinie Gomoraselo elonga yemboma ⸤ou ulu pulu keri awisili sike teringinalo⸥ elonga kote kelo mele pemba. Nalo iyembo enondo “Sukundu waa.” ni naa ningu enonga ungu pilku naa linge yemboma kote walemo wendo ombá kinie enonga kote awilimu pemba.
15 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: no Dia do Juízo, Deus terá mais pena das cidades de Sodoma e de Gomorra do que daquela cidade.
16 “Eno lipu mundukuru yema eno sipisipi melema, yembo owa takera awili kerimenesipisipitopa nolemo mele yemboma molemelena eno lipu mundukuru. ⸤Nanga ungumu andoko ningu singe kinie pilku keri pilkulie yembomane eno mindili liku singe.⸥ Yemboma owa takera mele aku siku molemele kene kongi-ka wambiyema pilipe konginjelimu paa pelemo-na ulume tembando mimi sipe pilipe telemo mele eno aku wambiyema mele molko, kera waembono molemo mele molangi. ⸤Aku keramone melema mindili sipe tepa kenjimbe ulu pulu te naa pelemo.⸥
16 — Escutem! Eu estou mandando vocês como ovelhas para o meio de lobos. Sejam espertos como as cobras e sem maldade como as pombas.
17 “Yemboma mimi siku kanangi. Enone ⸤‘Na lombili andoli yemboma mindili nongo, kolangi.’ ningu,⸥ eno ⸤mare liku ambolkolie⸥ kanjollomanga makumenga mengo puku kote tendeko, eno ⸤mare⸥ Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkemanga liku mengo puku kopene tongela.
17 Tenham cuidado, pois vocês serão presos, e levados ao tribunal, e serão chicoteados nas
18 Eno nanga yemboma molongemonga eno ⸤mare ka siku⸥ yembo lupemanga gapomano ye awilime kinie ye nomi kingime kinie molongena ⸤kote tendengendo⸥ mengo pungela. Aku siku tenge kene eno enono kanoko kondoko molayo. Nalo kote tendenge kinie kotena angilkulie kanu yema kinie kanu yema nokonge ye nomime kinie enone ‘Nanga ungumu piliengi!’ ningu eno ningu singe.
18 Por serem meus seguidores, vocês serão levados aos governadores e reis para serem julgados e falarão a eles e aos não judeus sobre o
19 Nalo eno ka siku kote tendenge kinie ‘Kotena nambolka unguri nimolonje? Olio ungu te walsiku pilinge kinie nambolka unguri topondopo nimolonje?’ ningu mini-wale naa mundengi. Aku tenge enamonga eno ungu ninge mele pilinge.
19 Quando levarem vocês para serem julgados, não fiquem preocupados com o que deverão dizer ou como irão falar. Quando chegar o momento, Deus dará a vocês o que devem falar.
20 Eno ungu ningema enono pilkulie naa ninge. Enonga ⸤mulu koleana molemo⸥ Lapanga Minimu enonga kerena molopalie nimbe simbe ungume enone anjo ninge kene konopu kimbu naa siku, pilinge mele niengi.
20 Porque as palavras que disserem não serão de vocês mesmos, mas virão do Espírito do Pai de vocês, que fala por meio de vocês.
21 “⸤Aku walemanga⸥ angenuni yunge angenu ⸤nanga yembo molombamonga⸥ ‘Kolopili toko kondangi.’ nimbe kote tendemba. Lapane yunge ambolangoma akula temba. Ambolangomane kepe enonga anupili lapali-kinie mumindili kolko kotena mengo puku “Toko kondangi.” ningela.
21 — Muitos entregarão os seus próprios irmãos para serem mortos, e os pais entregarão os filhos. Os filhos ficarão contra os pais e os matarão.
22 Nanga yemboma molongemonga yembomane pali eno-kinie konopu keri panjinge, nalo na munduku siye naa kolko walema pora naa nipili tondolo munduku molonge yemboma ⸤Pulu Yemone⸥ lipe tapondopa ‘Mindili nonge koleana naa puku pea molopo kondopo mindi pamili.’ nimbé.
22 Todos odiarão vocês por serem meus seguidores. Mas quem ficar firme até o fim será salvo.
23 Kolea tenga yembomane ‘eno mindili nangi.’ ningu teko kenjinge kinie kolea tenga kowa pangi. Nane enondo paa sike nikirumu: Eno kolea Isirele sukundu koleamanga pali andoko nanga kongonomo teko pora naa sindengi Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo⸤kelepa yando⸥ ombá.
23 Quando vocês forem perseguidos numa cidade, fujam para outra. Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vocês não acabarão o seu trabalho em todas as cidades de Israel antes que venha o
24 “Mane sili ye te lombili puku ungume pilimele yemboma ‘Enonga mane silimu maniendopa, eno olandopa.’ manda naa ninge. Kendemande yembo tene ‘yunge nokoli yemo maniendopa, yu olandopa.’ manda naa lanimbé.
24 — Nenhum aluno é mais importante do que o seu professor, e nenhum empregado é mais importante do que o seu patrão.
25 Lombili pupe ungume pilimo yembomo kinie yunge ungu mane silimo yemo kinie kapola kapola molembele akumu manda. Kendemande yembomo kinie yunge nokoli yemo kinie kapola kapola molembele akumu mandala. Ulke pulu yemonga ungu naa pilimele yembomane yu-kinie mumindili kolko iri tongendo ⸤kurumenga nomi Setenenga imbi manda manjiku⸥ “Yu Belsipuli” ningu imbi lemele kanumu.Pe kinié ulke pulu yemondo aku siku ningi liemo yunge ulkena pelemele yembomando pali paa awili teko olandopa ungu kerime ningela.
25 Portanto, o aluno deve ficar satisfeito em ser como o seu professor, e o empregado, em ser como o seu patrão. Se o chefe da família é chamado de
26 “⸤Nanga opa puluemane na teko kenjilimele mele eno na lombili andoli yema sike teko kenjingela⸥ akumunge eno kanu yemboma pipili naa kolayo. Aki tolemo ulumenga telu kepe pe aki naa topa pali mona lemba. Lopi telemo ulumenga telu kepe pe lopi naa temba. Kanu ulume kinie ungume pali yembomane pali pilinge kene pipili naa kolangi.
26 — Portanto, não tenham medo de ninguém. Tudo o que está coberto vai ser descoberto; e tudo o que está escondido será conhecido.
27 Nane enondo sumbulu toline nilio ungume pa teline nieyo. Ungu ólo toko ninge enono komune pilinge ungume ulke imune ola angilku ru ningu niengi.
27 O que estou dizendo a vocês na escuridão repitam na luz do dia. E o que vocês ouviram em segredo anunciem abertamente.
28 “Kangimu mindi toko kondokolie minimu manda toko naa kondonge yemboma pipili naa kolayo. ⸤Pulu Yemo mindi pipili kolayo⸥.. Yuni kangimu kinie minimu kinie peaselo tepe koleana manda topa kondomba kene yu mindi pipili kolaa.
28 Não tenham medo daqueles que matam o corpo, mas não podem matar a alma. Porém tenham medo de Deus, que pode destruir no inferno tanto a alma como o corpo.
29 “Kera kalsindipele paa kangamo molemo, topo toko lingendo kera talo pea tene toya mele mindi pulimo kanumu. Nalo te kolopa we manie naa pulimo. Kanu kerama na lombili andoli yembomanga ⸤mulu koleana molemo⸥ Lapamone kanolemo.
29 Por acaso não é verdade que dois passarinhos são vendidos por algumas moedinhas? Porém nenhum deles cai no chão se o Pai de vocês não deixar que isso aconteça.
30 Eno ⸤na lombili andolime⸥., enonga penge indime kepe yuni koronga telu telu nimbe pali kambu torumu.
30 Quanto a vocês, até os fios dos seus cabelos estão todos contados.
31 Enonga ⸤mulu koleana molemo⸥ Lapamone aku sipe eno molemele mele kanopa mololipe pulimo kene ⸤‘Yembomane olio teko kenjinge.’ ningu⸥ pipili naa kolayo. Kera kalsindipele yu kou paa koltalo mele pulimo nalo kanu keramo Pulu Yemone kanopa molemo. Eno yemboma paa olandopa awilime kanopalie eno paa nokopa kondopa molomba.
31 Portanto, não tenham medo, pois vocês valem mais do que muitos passarinhos.
32 “Yembo tene yembomanga kumbikerena ola angilipe “Na Yesusinge yembomo molio.” nimbé kinie nane Tata mulu koleana molemomonga kumbikerena ola angilipu “Kanu yembomo nanga yembomo.” nimbola.
32 — Se uma pessoa afirmar publicamente que pertence a mim, eu também, no Dia do Juízo, afirmarei diante do meu Pai, que está no céu, que ela pertence a mim.
33 Nalo yembomanga kumbikerena “Yesusi yu naweye? Yu na naa pilkiru.” aku mele nimbé yembomo yu nane Tata mulu koleana molemomonga kumbikerena “Aku yembomo yu naweye? Yu na naa pilkiru.” nimbola.
33 Mas, se uma pessoa disser publicamente que não pertence a mim, eu também, no Dia do Juízo, direi diante do meu Pai, que está no céu, que ela não pertence a mim.
34 “‘‘Ya mana yemboma opa naa teko telune kapola kapola molangi.’ nimbu orundu.’ konopu naa leangi. Eno yemboma ‘Taka liku molko kapola kapola molangi.’ nimbondo naa orundu. ‘Mumindili kolko opa teangi.’ nimbondo orundu.
34 — Não pensem que eu vim trazer paz ao mundo. Não vim trazer a paz, mas a espada.
35 ‘Yembomane teangi.’ nimbondo orundu mele isipe:‘Aku teangi.’ nimbondo orundu.
35 Eu vim para pôr os filhos contra os pais, as filhas contra as mães e as noras contra as sogras.
36 — ausente —
36 E assim os piores inimigos de uma pessoa serão os seus próprios parentes.
37 “Yembo tene na olandopa konopu naa mondopa, yunge lapa molo anumu olandopa konopu mondomba yembomo ‘Nanga yembomo molopili.’ nimbo kapola naa temba. Yembo tene na olandopa konopu naa mondopa, yunge malo molo lemenu olandopa konopu mondomba yembomo ‘Nanga yembomo molopili.’ nimbo kapola naa temba.
37 — Quem ama o seu pai ou a sua mãe mais do que ama a mim não merece ser meu seguidor. Quem ama o seu filho ou a sua filha mais do que ama a mim não merece ser meu seguidor.
38 Yembo tene ‘Yu lombili pambo.’ nimbelie yemboma unjo perana angilku mindili nongo kolemele mele yuni unjo pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbondo mindili nondu liemo papula; kolondu liemo papula.’ naa nimu liemo ‘Nanga yembomo molopili.’ nimbo kapola naa temba.
38 Não serve para ser meu seguidor quem não estiver pronto para morrer como eu vou morrer e me acompanhar.
39 Yembo te ya ma koleana ‘Na molopo kondopo, nondopo naa kolambo.’ nimbe pilimo yembomo kolopalie kolea kerine mindili nomba molopa mindi pumbe. Nalo yembo te na lombili andopa nanga kongonomo tendembando ‘Ya mana mindili nombo molombo kinie mandala, kolombo kinie mandala.’ nimbé yembomo konde molopa kondopa mindi pumbe.
39 Quem procura os seus próprios interesses nunca terá a vida verdadeira; mas quem esquece a si mesmo, porque é meu seguidor, terá a vida verdadeira.
40 “Eno kolea tenga punge kinie yembo tene ‘Pea molamili waa.’ nimbe lipe tapondolemo yembomo na pea aku sipe lipe tapondolemo. Na ‘Pea molambili ou.’ nilimo yembomone na “Ma koleana pu.” nimbe lipe mundorumu yemo ‘Pea molambili ou.’ nilimola.
40 — Quem recebe vocês está recebendo a mim; e quem me recebe está recebendo aquele que me enviou.
41 Yembo tene Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilipe yemboma nimbe silimo yembo teolemo kinie ‘Yu Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilipe yemboma nimbe silimo yembo te kene’ nimbe pilipelie “Pea molambili ou.” nimbe lipe tapondolemo yembomo Pulu Yemone yunge ungumu nimbe silimo yembomo mele kalomba mele kanu lipe tapondolemo yembomo kepe telu sipe mele kalombala. Yembo tene Pulu Yemonga ungumu pilipe lipe konopu sumbi nipili molemo yembo te olemo kinie ‘Yu Pulu Yemonga ungumu pilipe lipe konopu sumbi nipili molemo yembo te kene.’ nimbe pilipelie ‘Pea molambili ou.’ nimbe lipe tapondolemo yembomo ⸤Pulu Yemone⸥ kanu yembo sumbi nilimu mele kalomba kinie yu lipe tapondolemo yembomo kepe telu sipe mele kalombala.
41 Quem receber um
42 Yembo tene eno nanga lombili andoli yembo imbi naa mololi yembo tekanopa ‘yu nanga lombili andoli yembo te kene’ nimbe kanopalie yu lipe tapondopa we no kepe kolopa simu liemo nane eno paa sike nimbu sikirumu, kanu yembomo paa sike mele kalolimu limbe.” nirimu.
42 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem, apenas por ser meu seguidor, der ainda que seja um copo de água fria ao menor dos meus seguidores, certamente receberá a sua recompensa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.