Mateus 10
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI
1 Yesusini yu lombili andoli ye engaki rurepondo“Yando waa.” nimbelie enone yembomanga konopune kuru molemoma “Ongo wendo paa.” ningu toko makoronge tondolomo sipelie, yembo kuru tolime kinie kangi pange-mange telime kinie “Konde pangi.” ninge nambamo sirimu.
1 Jesu ana bai’ufununayah etei 12 eaf ayuwih hina, sawow yumatah ta ta, feher yumatah ta ta, sabuw biyahimaim baiyawasih isan fair itih naatu igegewasinih.
2 Yuni “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu ye engaki rureponga imbime isipe: Ou Saimono, yunge imbi te ‘Pita’ niringila, yu keme yunge angenu Enderu keme, Jeperinge malo Jemisi keme Jemisi yunge angenu Jono keme,
2 Naatu iti i bai’ufununayah nah 12 wabih, wantoro’ot i Simon wabin ta Peter tufuturan Andrew hairi, James tufuturan John hairi, orot Zebedee natunatun.
3 Pillipu keme Batollomiu keme, Tomasi keme kou takisi lsimu ye Mateyu keme, Allapiasinge malo Jemisi keme Tadiasi keme,
3 Philip, Bartholomew hairi, kabay onayan wabin Matthew i Thomas hairi, naatu Alpheus natun James i Thaddeus hairi,
4 “Olio Juda yemboma oliolio gapomano molamili.” niringi talape ye Saimono keme Yesusi pe lipe opa puluema sirimu ye Judasi Isikeriotekeme, akume.
4 tafaram kafafarayan orot wabin Simon. Jesu ana yanuwayan orot Judas Iscariot hairi.
5 Yesusini aku ye engaki rurepo lipe mundupelie enondo nimbendo: “Yembo lupema molemelena naa lapangi. Sameria yembomangataono tenga naa lapangi.
5 Orot nah 12 Jesu iyunih hititit iuwih eo, “Ufun Sabuw hai tafaramamaim men kwanan naatu Samaria sabuw hai bar hai meraramaim men kwanarun.
6 Isirele yemboma mindi enonga kongi sipisipi pena lou leko pelemele meleaku siku molemele yemboma molemelena mindi pangi.
6 Baise kwanan Israel sabuw bobaituw na’atube hikasiy tema’am biyahimaim kwanarun kwaniyawasih.
7 Eno molemelena punge pukulie, enondo “Pulu Yemo ye nomi kingi molopa yemboma nokomba walemonondopa wendo ombá tekemo.” niliku pangi.
7 Kwanan iti tur i kwanabinan, Mar ana aiwob i na iyubinaka.
8 “Kuru tomba yemboma teko konde liku, kolko lenge yemboma ‘Lomboroko ola molaa.’ ningu, kuru laká nombá yemboma‘Umbu kalu angiliepili.’ ningu, kuru konopune molopili molonge yemboma ‘Konopune naa molangi, ongo wendo pangi.’ ningu teliku pangi. Ikongonomo tengemonga tondolomo kou te molo meltene topo toko naa likimili kene anjo yemboma aku siku liku tapondokolie ningemone, ‘Kou te liemili.’ ningu naa lateangi. We teangi.
8 Sawusawuwih kwaniyawasih, murumurubih kwanao hinamisir, sabuw iyab biyah kokom ani’anih kwaniyawasih naatu demon kakafih kwananunih hinatit. Sawar ana baiyan en kwabaib, imih kwanabow ana baiyan en.
9 “Pungendo kou gollo mare molo kou sillipa mare molo kou kopa mare kakona panjiku mengo pu naa pangi.
9 Men kabay ta kwanab a koukut kwaniwan, naiw a kikiramaim kwanarobere auman kwananamih.
10 Mele wale kepe wale pakoli talo kepe kimbu-su kepe apulu mingi kepe naa mengo we pangi. Yembo kongono tendelemomo kongono tendelemo yembomone langi simbe kinie papu kenemelte mei naa meangi. We pangi.
10 Remor isan men hafoy ta kwanab, men biya baibiyon ta, a baibiyon ta, tu ta, kwanabow auman kwananamih. anayabin bowayah abis kikimin tibitin boro nakaram.
11 “Pe kolea awili tenga molo kolea kelo tenga suku pukulie ningemone, yemboma walsiku pilkulie “Ye nawe ye peanga te molemomonga oliondo “Pea peamili waa.” nimbeye?” niengi. Kanu kinie te ningu singe kinie pilku yu kanoko lendekolie kanu yemonga ulkena puku yu kinie mindi pea peko molkolie pe aku koleamo munduku siye kolko pangi. ⸤Ulke pinie-pinie naa andoko ulke teluringe mindi langi nongo peangi.⸥
11 “Kwanan bar merar kikimin o bar merar gagamin kwanarur, sabuw iyab merarayow wairafih kwananuwihih, naatu i hai baremaim kwanama, a bowabow kwanisawar imaibo kwihamiyih kwanan.
12 ⸤Kolea tenga puku ye peanga te liku ora singe kinie kanoko lendeko⸥ yunge ulkena sukundu pukulie ningemone, ulke pulu yembomando “Eno konopu peanga pepili molaa.” nieyo.
12 Naatu bar runamih sabuw a merarayow kwanitih.
13 Kanu kinie kanu yembomane “Pea peamili sukundu waa.” ningi liemo, enonga ungu peanga ninge kanumu kanu yemboma kinie pepili. Nalo kanu yembomane konopu peanga naa panjiku, “Pea peamili waa.” naa ningi liemo ungu peanga ou sukundu pukulie ninge kanumu “Eno kinie naa pepili.” ningu, kelko mengo ⸤eno munduku siye kolko yando wangi⸥.
13 Naatu sabuw bar wanawanan tufuw ana merarayow hinabaib, basit a merarayow kwanihamiy nati baremaim nama, baise men hinabaib a tufuw ana merarayow kwanabosair kwanab maiye.
14 “Yembo tene enondo “Pea peamili waa.” ni naa ningu enone ungu ningema pilku naa lingi liemo kanu ulkemo molo kanu taonona yembo kerime munduku siye kolko pungendo ⸤kanu koleana yemboma ‘Kamu molko kenjengi! Pulu Yemone eno lipe naa tapondomba mele piliengi!’ ningu⸥ enonga kimbune kanu koleamanga ma angilimbe mamo kulu toko pangi.
14 Orot babin yait a merar men nay naatu a tur men nanonowar, kwanamisir ura kwanarutatab efan nati kwanihamiy kwanan efan ta.
15 Nane eno paa sike nimbu sikirumu: Kote walemo wendo ombá kinie kolea awili Sodomo kinie Gomoraselo elonga yemboma ⸤ou ulu pulu keri awisili sike teringinalo⸥ elonga kote kelo mele pemba. Nalo iyembo enondo “Sukundu waa.” ni naa ningu enonga ungu pilku naa linge yemboma kote walemo wendo ombá kinie enonga kote awilimu pemba.
15 Anababatun a tur ao’owen, baibatebat ana veya God Sodom, Gomorah sabuw boro nakabibirih, baise nati bar merar sabuw hai baimakiy i boro God tafan nayara’ah gagamin na’in hinab.
16 “Eno lipu mundukuru yema eno sipisipi melema, yembo owa takera awili kerimenesipisipitopa nolemo mele yemboma molemelena eno lipu mundukuru. ⸤Nanga ungumu andoko ningu singe kinie pilku keri pilkulie yembomane eno mindili liku singe.⸥ Yemboma owa takera mele aku siku molemele kene kongi-ka wambiyema pilipe konginjelimu paa pelemo-na ulume tembando mimi sipe pilipe telemo mele eno aku wambiyema mele molko, kera waembono molemo mele molangi. ⸤Aku keramone melema mindili sipe tepa kenjimbe ulu pulu te naa pelemo.⸥
16 “Kwananowar, kwa i bobaituw sheep na’atube haru fairih wanawanahimaim abiyuni kwanatit kwananamih, imih kok na’atube kwanakakaf naatu mamu imak na’atube kwananutanub.
17 “Yemboma mimi siku kanangi. Enone ⸤‘Na lombili andoli yemboma mindili nongo, kolangi.’ ningu,⸥ eno ⸤mare liku ambolkolie⸥ kanjollomanga makumenga mengo puku kote tendeko, eno ⸤mare⸥ Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilimele ulkemanga liku mengo puku kopene tongela.
17 “Mata toniwa’an sabuw isah, anayabin boro hinabuw hinafatumi kwanan kanisel nahimaim hibabatiy, naatu Kou’ay Baremaim boro hinaborabirabi.
18 Eno nanga yemboma molongemonga eno ⸤mare ka siku⸥ yembo lupemanga gapomano ye awilime kinie ye nomi kingime kinie molongena ⸤kote tendengendo⸥ mengo pungela. Aku siku tenge kene eno enono kanoko kondoko molayo. Nalo kote tendenge kinie kotena angilkulie kanu yema kinie kanu yema nokonge ye nomime kinie enone ‘Nanga ungumu piliengi!’ ningu eno ningu singe.
18 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan boro aiwob sabuw naatu gawan orot gagamih na’atube Ufun Sabuw nahimaim Tur Gewasin kurereb nowar isan boro hinarab hinataini.
19 Nalo eno ka siku kote tendenge kinie ‘Kotena nambolka unguri nimolonje? Olio ungu te walsiku pilinge kinie nambolka unguri topondopo nimolonje?’ ningu mini-wale naa mundengi. Aku tenge enamonga eno ungu ninge mele pilinge.
19 Baise hinafatum hinabuw baibabatiyimih kwanan men kwaniyababan tur isan, o tur o isan, hinabibatiy ana veya’amaim tur boro imaim natit kwanao.
20 Eno ungu ningema enono pilkulie naa ninge. Enonga ⸤mulu koleana molemo⸥ Lapanga Minimu enonga kerena molopalie nimbe simbe ungume enone anjo ninge kene konopu kimbu naa siku, pilinge mele niengi.
20 Anayabin nati tur i men o a notamaim tit kuo’omih, baise Tamat Anunin o iwani awa rukirir kuo.
21 “⸤Aku walemanga⸥ angenuni yunge angenu ⸤nanga yembo molombamonga⸥ ‘Kolopili toko kondangi.’ nimbe kote tendemba. Lapane yunge ambolangoma akula temba. Ambolangomane kepe enonga anupili lapali-kinie mumindili kolko kotena mengo puku “Toko kondangi.” ningela.
21 “Orot ain boro tain baban nao namorob, regah boro natun nifa’ifa’i baban nao namorob, na’atube kek boro hinah tamah hinifa’ifa’ih babah hinao hinamorob.
22 Nanga yemboma molongemonga yembomane pali eno-kinie konopu keri panjinge, nalo na munduku siye naa kolko walema pora naa nipili tondolo munduku molonge yemboma ⸤Pulu Yemone⸥ lipe tapondopa ‘Mindili nonge koleana naa puku pea molopo kondopo mindi pamili.’ nimbé.
22 Ayu wabu’umaim kwabowabow isan sabuw boro hinifa’ifa’i, baise orot yait nabat kikin nabowabow yomaninamaim boro yawas natita’ur.
23 Kolea tenga yembomane ‘eno mindili nangi.’ ningu teko kenjinge kinie kolea tenga kowa pangi. Nane enondo paa sike nikirumu: Eno kolea Isirele sukundu koleamanga pali andoko nanga kongonomo teko pora naa sindengi Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo⸤kelepa yando⸥ ombá.
23 Bar merar ta’amaim hinarukoukuw kwanabia’akir, kwanabihir kwanan bar merar ta, anababatun a tur ao’owen, Israel wanawanan bar merar etei boro men kwanabow kwanisawaribo Orot Natun namatabir maiye nanamih.
24 “Mane sili ye te lombili puku ungume pilimele yemboma ‘Enonga mane silimu maniendopa, eno olandopa.’ manda naa ninge. Kendemande yembo tene ‘yunge nokoli yemo maniendopa, yu olandopa.’ manda naa lanimbé.
24 “Kirum kek boro men ana bai’obaiyen orot na natabirimih, na’atube akir wairafin boro men ana orot ukwarin na natabirimih.
25 Lombili pupe ungume pilimo yembomo kinie yunge ungu mane silimo yemo kinie kapola kapola molembele akumu manda. Kendemande yembomo kinie yunge nokoli yemo kinie kapola kapola molembele akumu mandala. Ulke pulu yemonga ungu naa pilimele yembomane yu-kinie mumindili kolko iri tongendo ⸤kurumenga nomi Setenenga imbi manda manjiku⸥ “Yu Belsipuli” ningu imbi lemele kanumu.Pe kinié ulke pulu yemondo aku siku ningi liemo yunge ulkena pelemele yembomando pali paa awili teko olandopa ungu kerime ningela.
25 Baise kirum kek na kok ana bai’obaiyen orot na’atube mataramih, basit i ukwarin na rerekab na kirum gewas, na’atube akir wairafin nabow gewas ana orot ukwarin boro nayara’ah ibe namatar, baise bar matuwan orot isan Beelzebul hinarouw hinao na’at, i ana akir wairafin isah boro tur kakafin maiyow hina’uwih wabih hini’a’afiy.
26 “⸤Nanga opa puluemane na teko kenjilimele mele eno na lombili andoli yema sike teko kenjingela⸥ akumunge eno kanu yemboma pipili naa kolayo. Aki tolemo ulumenga telu kepe pe aki naa topa pali mona lemba. Lopi telemo ulumenga telu kepe pe lopi naa temba. Kanu ulume kinie ungume pali yembomane pali pilinge kene pipili naa kolangi.
26 “Baise sabuw isah men kwanabir, anayabin abisa sum wanawanan wa’iwa’irin inu’in boro hina botait nirereb, naatu sawar baibunuwenamaim ti’inu’in etei boro hinatit hinibebeyan sabuw etei hinaso’ob.
27 Nane enondo sumbulu toline nilio ungume pa teline nieyo. Ungu ólo toko ninge enono komune pilinge ungume ulke imune ola angilku ru ningu niengi.
27 Abisa wa’iwa’iramaim ao kwanonowar sabuw etei nahimaim kwanao hinanowar, naatu abisa akisimo ao kwanonowar, kwanayen gem tafahimaim kwanabat kwanabinan sabuw etei hinanowar.
28 “Kangimu mindi toko kondokolie minimu manda toko naa kondonge yemboma pipili naa kolayo. ⸤Pulu Yemo mindi pipili kolayo⸥.. Yuni kangimu kinie minimu kinie peaselo tepe koleana manda topa kondomba kene yu mindi pipili kolaa.
28 Sabuw biya te’a’asabun isan men kwanabirumih, anayabin anun boro men hina’asabunimih, baise God isan i kwanabir, anayabin i boro biya naatu anun hairi’ika na’asbunuwen hinamorob.
29 “Kera kalsindipele paa kangamo molemo, topo toko lingendo kera talo pea tene toya mele mindi pulimo kanumu. Nalo te kolopa we manie naa pulimo. Kanu kerama na lombili andoli yembomanga ⸤mulu koleana molemo⸥ Lapamone kanolemo.
29 Mamu kwikwik rou’ab hai baiyan i one toea’maim boro inatubun, baise mamu ta boro men Tamat so’oba’e namorob haw nare’emih.
30 Eno ⸤na lombili andolime⸥., enonga penge indime kepe yuni koronga telu telu nimbe pali kambu torumu.
30 Naatu kwa ukwarimaim arib i etei God iyab sawar.
31 Enonga ⸤mulu koleana molemo⸥ Lapamone aku sipe eno molemele mele kanopa mololipe pulimo kene ⸤‘Yembomane olio teko kenjinge.’ ningu⸥ pipili naa kolayo. Kera kalsindipele yu kou paa koltalo mele pulimo nalo kanu keramo Pulu Yemone kanopa molemo. Eno yemboma paa olandopa awilime kanopalie eno paa nokopa kondopa molomba.
31 Imih men kwanabir, Tamat ana yabow kwa isa i ra’at men mamu kwikwik na’atube’emih.
32 “Yembo tene yembomanga kumbikerena ola angilipe “Na Yesusinge yembomo molio.” nimbé kinie nane Tata mulu koleana molemomonga kumbikerena ola angilipu “Kanu yembomo nanga yembomo.” nimbola.
32 “Orot yait sabuw etei nahimaim ayu isou eo’orereb, ayu auman boro maramaim na’atube ana sinaf Tamai nanamaim.
33 Nalo yembomanga kumbikerena “Yesusi yu naweye? Yu na naa pilkiru.” aku mele nimbé yembomo yu nane Tata mulu koleana molemomonga kumbikerena “Aku yembomo yu naweye? Yu na naa pilkiru.” nimbola.
33 Baise orot babin yait sabuw etei nahimaim ayu ekwakwahiru, ayu auman mar Tamai nanamaim boro ibo anakwahir.
34 “‘‘Ya mana yemboma opa naa teko telune kapola kapola molangi.’ nimbu orundu.’ konopu naa leangi. Eno yemboma ‘Taka liku molko kapola kapola molangi.’ nimbondo naa orundu. ‘Mumindili kolko opa teangi.’ nimbondo orundu.
34 “Men kwananot ayu i tufuw abai tafaramamaim anan, En. Ayu i men tufuw abai ananamih, baise kauseb abai anan.
35 ‘Yembomane teangi.’ nimbondo orundu mele isipe:‘Aku teangi.’ nimbondo orundu.
35 Ayu anan anayabin
36 — ausente —
36 Imih orot ana kamabiy anababatun i boro i taiyuwin ana rara.’
37 “Yembo tene na olandopa konopu naa mondopa, yunge lapa molo anumu olandopa konopu mondomba yembomo ‘Nanga yembomo molopili.’ nimbo kapola naa temba. Yembo tene na olandopa konopu naa mondopa, yunge malo molo lemenu olandopa konopu mondomba yembomo ‘Nanga yembomo molopili.’ nimbo kapola naa temba.
37 “Orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu hinah tamah isah ebiyabow kwanekwan i men karam boro ni’ufnunu, na’atube orot yait ana yabow ayu isou ikikimin naatu i natun orot naatu babitai isah ebiyabow kwanekwan, i men karam boro ni’ufnunu.
38 Yembo tene ‘Yu lombili pambo.’ nimbelie yemboma unjo perana angilku mindili nongo kolemele mele yuni unjo pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbondo mindili nondu liemo papula; kolondu liemo papula.’ naa nimu liemo ‘Nanga yembomo molopili.’ nimbo kapola naa temba.
38 Naatu orot babin yait ana onaf men na’abar ayu nabi’ufnunu i men karam boro ayu airi ani’of.
39 Yembo te ya ma koleana ‘Na molopo kondopo, nondopo naa kolambo.’ nimbe pilimo yembomo kolopalie kolea kerine mindili nomba molopa mindi pumbe. Nalo yembo te na lombili andopa nanga kongonomo tendembando ‘Ya mana mindili nombo molombo kinie mandala, kolombo kinie mandala.’ nimbé yembomo konde molopa kondopa mindi pumbe.
39 Orot babin yait taiyuwin ana yawas enunuwih boro ana yawas nikasiy, baise orot babin yait ana yawas isou ebi’inuw boro natita’ur.
40 “Eno kolea tenga punge kinie yembo tene ‘Pea molamili waa.’ nimbe lipe tapondolemo yembomo na pea aku sipe lipe tapondolemo. Na ‘Pea molambili ou.’ nilimo yembomone na “Ma koleana pu.” nimbe lipe mundorumu yemo ‘Pea molambili ou.’ nilimola.
40 “Orot yait kwa a merar eyiyi, ayu au merar eyiyi, naatu orot yait ayu au merar eyiyi, i orot yait ayu iyunu anan i ana merar eyiyi.
41 Yembo tene Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilipe yemboma nimbe silimo yembo teolemo kinie ‘Yu Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilipe yemboma nimbe silimo yembo te kene’ nimbe pilipelie “Pea molambili ou.” nimbe lipe tapondolemo yembomo Pulu Yemone yunge ungumu nimbe silimo yembomo mele kalomba mele kanu lipe tapondolemo yembomo kepe telu sipe mele kalombala. Yembo tene Pulu Yemonga ungumu pilipe lipe konopu sumbi nipili molemo yembo te olemo kinie ‘Yu Pulu Yemonga ungumu pilipe lipe konopu sumbi nipili molemo yembo te kene.’ nimbe pilipelie ‘Pea molambili ou.’ nimbe lipe tapondolemo yembomo ⸤Pulu Yemone⸥ kanu yembo sumbi nilimu mele kalomba kinie yu lipe tapondolemo yembomo kepe telu sipe mele kalombala.
41 Orot babin yait dinab orot ana merar eyiyi, anayabin i dinab orot, nati orot boro dinab orot ana baiyan turin nab. Naatu orot yait, orot ana yawas mutufurin ana merar eyiy, anayabin i orot ana yawas mutufurin boro orot ana yawas mutufurin ana baiyan turin nab.
42 Yembo tene eno nanga lombili andoli yembo imbi naa mololi yembo tekanopa ‘yu nanga lombili andoli yembo te kene’ nimbe kanopalie yu lipe tapondopa we no kepe kolopa simu liemo nane eno paa sike nimbu sikirumu, kanu yembomo paa sike mele kalolimu limbe.” nirimu.
42 Naatu orot babin yait kek kikimin harewawat hun itin etomatom, anayabin i ayu au bai’ufununayan, anababatun a tur ao’owen i ana baiyan boro nab.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.