Marcos 5
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI
1 Kanu kinie, ⸤Yesusi kinie yu lombili andoli yema kinie⸥ eno ⸤nona andoli sipine⸥ nomu nekendo puku kolea Gerasa puringi.
1 Jesu ana bai’ufununayah bairi harew Galilee hirabon hina tafaram Gerasa imaim hitit.
2 Akune oringi kinie Yesusi sipine wendo orumu kinie konopune kuru molorumu ye te, yembo ono koleana pelipe andorumumu tamburumbu wendo omba yu molorumune orumu.
2 Jesu wa wanawanan tit bisure auman, mar ta’imonamo orot ta afiy kakafih hitounbubur ma’am rahane tit na biyan tit.
3 Kanu yemo, yembo ono koleana yunge perimu koleamo lierimu. ⸤Kurumu yunge konopune molorumumunge yu paa enge nirimu kulu⸥ yembomane yu taki-teki ka wemane kinie, ka senene kinie kepe yu kimbu kime ka toringi ka senema yu sungu sipe, kimbuselo anakapa panjeringimu elke-malke tondorumu. Ye teluri kepe enge te perimu-ne ‘Yu taka lipe molopili.’ nimbe manda ambolopa nokomba ye te paa naa molorumu.
3 Iti orot i rahamaim in ma reremor, naatu sabuw murab fokarih anababatun hifafatum men karam.
4 — ausente —
4 Anayabin mar etei an uman murab fokarihimaim tefafatumen, baise eyi erab an uman murab tetoro’oro’omen naatu aur tetatafofor, fair kwanekwan men karam boro hitarouh.
5 Alieli, ipulueli kepe tangoli kepe, yembo ono koleana kinie ma pangimenga kinie kalle nilipe andopa, yunge kangimu yu yuyu kou ⸤nee angilieli⸥ marene kopisilipe andopa molorumu.
5 Fai mar rahamaim naatu oyawemaim in ma itar koukuw taiyuwin biyan agimamaim bobeyabeyaten reremor.
6 Kanu yemone sulu tepa molopa Yesusi kanopalie yumolorumune lkisipe orumu. ⸤Orumu kinie⸥ Yesusini nimbendo: “Kurumu, iyemonga konopune ongo wendo pu!” nirimu mele pilipelie yemone yunge kumbikerena koporongo langopa tamalu pepa yundu tondolo ru nimbelie nimbendo: “Yesusi, Pulu Ye Paa Olandopa Awilimunge Malo,na-kinie ulu nambolka uluri tenindu onuye? ‘Pulu Yemonga imbimu leko mi leko “Paa sike nikiru. Namindili paa naa lipu simbo.” ni!’ nimbu mawa tekero.” nirimu.
6 Jesu no ef yokaika nan itin, nunuw in nanamaim ra’iy sun yowen. Demon mowan Jesu nanamaim sun eyoyowen|alt="demoniac kneel b4 Jesus" src="CN01710B.TIF" size="col" loc="Mrk 5.6" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="5.6"
7 — ausente —
7 Naatu fanan aumetawat na’in iwow eo, “O ayu biyau’umaim abisa kukokok, Jesu God auyom ma’ama’anin Natun? God wabinamaim abifefeyan men biyababan initu’umih!”
8 — ausente —
8 Anayabin Jesu iu, “O afiy kakafin orot biyanane kutit!”
9 Aku nirimu kinie Yesusini yemondo walsipelie nimbendo: “Nunge imbi naweye?” nirimu kinie yuni nimbendo: “⸤Olio paa awisili kene⸥ nanga imbi Paa-Awisili.” nirimu.
9 Naatu Jesu ibatiy, “O
10 Aku nimbelie wale awisili Yesusi mawa tepalie nimbendo: “Olio ‘ongo wendo pangi.’ ningu toko makorokolie “I koleamo munduku siye kolko kolea luperenga paa.” ni naa ni.” niringi.
10 Naatu Jesu fefeyan kikin men hikok boro tiyafarih hitatit tafaram nati hitihamiy.
11 Akune ma pangi tenga umbu kongi awisili ímu nongo moloringi kanokolie
11 For burut kakafin nati yubin heher ta sisibinamaim hima hi’u’ufar.
12 kurumene Yesusi mawa tekolie ningendo: “Olio ⸤toko makorokolie⸥ “Ne kongime molemelena puku, enonga konopune molo-pangi.” ni.” niringi kinie
12 Afiy kakafih Jesu hifefeyan hio, “Karam boro iti yafari atan for wanawanah atarun?”
13 yuni “Kapola, akune pangi.” nirimu kinie kurume kanu yemonga konopune wendo ongolie kongi akune moloringimenga konopune puku moloringi kinie kanu kongime kekelepa toko lkisiku puku kopona pukue toko nomune suku puku no wangoringi. Kongi kanume ⸤paa awisili,⸥ tausini talo mele.
13 Jesu afiy kakafih baibasit itih, orot biyanane hitit hin for wanawanah hirun, for 2,000 na’atube heher sisibin hinunuw hira’iy harew yan hire hi’ar tomatom himorob.
14 ⸤Ulu akume wendo orumu-ne kanokolie⸥ kongi tapu teko moloringi yema talopa leko pukulie niringimuni, kolea awiline moloringi yemboma kinie, kolea kangamanga moloringi yemboma kinie, ulu akume wendo orumu mele temane toko siliku puringi. Kanu temanemo pilieringi yemboma ‘Ulume wendo orumu mele kanamili.’ ningu wendo puku
14 Orot iyab hima for hibituw hinunuw hin bar merar gagamin naatu bar merar afa hai tur hi’owen. Naatu sabuw abisa mamatar itininamih hitit hina.
15 Yesusi molorumune ongolie ou kuru paa awisili konopune molko ongo wendo puringi yemo mulumbale pakopa, umbu konopu pepili molorumu kanokolie eno pipili koloringi.
15 Hina Jesu biyan hitit hinuwanuw orot afiy kakafih hitounbububur ma’am, i boun ana not rumutufur faifuw gewasin iyoun mare ma’am hi’i’itin ana maramaim hibir.
16 Yesusini terimu mele mongone kanoringi yembomane pe oringi yemboma ningu siringi. Kuru awisili konopune moloringi yemo kinie, kongime-kinie ulume wendo orumu mele temanemo toko siringi.
16 Sabuw iyab matah yan orot afiy hitounbububur ma’am isan mi’itube mamatar, naatu for isah abisa mamatar hi’i’itan sabuw hai tur hi’owen.
17 Kanu kinie yemboma ⸤paa mini-wale mundukulie⸥ Yesusi mawa tekolie ningendo: “Olionga koleana naa mololi kelko pu.” niringi.
17 Naatu sabuw Jesu hifefeyan hai tafaram baihamiyinamih hiu.
18 Aku siku niringi pilipelie Yesusi pumbendo nona andoli sipine suku pumbe purumu kinie kuru awisili konopune ou molko wendo oringi yemone yundu nimbendo: “Pea pambili.” nimbe mawa terimu.
18 Jesu wa afe’en yenamih orot afiy hitounbububur ma’am na Jesu ifefeyan hairi namih.
19 Nalo Yesusini “Molo.” nimbe yundu nimbendo: “Nu lkondo puku Awilimuni nu kondo kolopa ‘Molko kenjenu mele pora nipili.’ nimbe, lakopa tepa kondomu mele nunge pulu lemo yemboma ningu si-pou.” nirimu.
19 Baise Jesu men ibasit, naatu orot iu, “O kwen a bar hinat tamat naatu taituwa, Regah ana gewasin o isa sisinaf naatu ana kabeber bit i hai tur ku’owen.”
20 Yesusini aku nirimu-ne pilipelie ye kanumu pupe yunge kolea, ‘Kolea Awili Rureponga Talo’ niringi koleana andopa Yesusini lakopa tepa kondorumu mele nimbe sirimu. Nimbe sirimu kinie pilkulie yemboma pali paa suru ningu mini-wale mundoringi.
20 Basit orot nati’imaim ihamiyih Bar Merar Etei Umat Roron imaim remor Jesu mi’itube biyawas sabuw hai tur eowen, naatu sabuw hinonowar i hifofofor men kafaita.
21 Yesusi ⸤yu lombili andolime kinie⸥ nona andoli sipine suku pupe nomu yakondo altopa ombalie nomu kélona wendo orumu kinie yembo awisili yu molorumune ongo liku maku toko kakapu teko moloringi. Yu nomu kélo akune molopili
21 Jesu ibanak maiye wa isra’at rabon harew rounane hitit, naatu re riy sisibin bat, imaibo sabuw moumurih na’in hina hi’arbebera’uh.
22 Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulke te nokorumu ye te, yunge imbi Jairasi, Yesusi molorumune orumu. Kanu kinie yu Yesusi kanopalie Yesusi yunge kimbune nondopa omba manie molopa tamalu pepa
22 Naatu Kou’ay bar ana ukwarin orot wabin Jairus na tit, nuw Jesu i’itin ana maramaim na anamaim ra’iy.
23 yundu tondolo mundupe mawa tepalie nimbendo: “Nanga ambola nanamo nondopa kolomba tekemo kene ‘Yu konde pupe kapola molopili.’ ningu ongo yu kimuni ambolou.” nirimu.
23 Naatu fefeyan kikin eo, “Ayu natu babitai i emomorob, akokok inan umamaim au kek biyan inabutun saise nayawas!”
24 Aku nirimu-ne pilipelie Yesusi yu pea puringili. Pungele puringili kinie yembo awisili liku maku toko lombili puku yu kakapu teko ekelepa teko pea puringi.
24 Naatu Jesu orot Jairus hairi hin, sabuw himour kwanekwan hibi’ufunun naatu yaten hiyey.
25 Kanu kinie ambo te molorumu kanumunge pena perimu walema pora naa nirimu. Yu pena mindi pepili ponie engaki rurepo omba purumu.
25 Wanawanahimaim i babin ta, baibin hai sawow bai ma kwamur etei 12 sawar.
26 Yu doketa awisilimenga yunge kurumu ‘Pora nipili.’ nimbe andorumu nalo mindili mindi siringi. Yunge kou mone pali eno sirimu nalo yunge kuru pora naa nirimu. We topa olandopa mindi purumu.
26 I’akir manin na’in, adanafur bowayah ta ta isah run tit kabay gagamin na’in ibaiyanih, baise men yawas ta tita’ur ana sawowone i rara’at sasa.
27 Kanu ambomo Yesusi ulu tondoloma terimu mele temanema pilipelie yemboma maku toko angilieringine sukundu omba Yesusinge bulkundu omba yunge wale pakolimu ambolorumu.
27 Jesu ana tur nowar, naatu sabuw wanawanahimaim inan babin Jesu ufunane tit ana faifuw butubun.
28 ‘Yunge wale pakolimu mindi ambolondu liemo na konde pumbo.’ nimbe pilipelie aku terimu.
28 Anayabin i na’at not, “Ayu ana faifuw ana butubun boro ana yawas.”
29 ⸤Ambolorumu kinie⸥ walsikele yunge kuru torumu kanumu pora nirimu, yunge kalumu ou umbune perimu mele waengo nirimu pilierimu.
29 Naatu bubutubun mar ta’imonamo rara nununuw nutanub naatu biyan wanawanan naniyan tatatam nati bai’akirane yawas.
30 Nalo ⸤yu Yesusinge wale pakolimu ambolorumu kinie⸥ Yesusi yuni yemboma lipe tapondoli tondolo mare yunge kangine omba ulsu purumu sumbi sipe pilipelie topele topa kanopa yembomando walsipe pilipelie, “Nanga wale pakolimu nawene ambolomuye?” nirimu.
30 Jesu fair biyanane titit i naniyan tatam, sabuw wanawanahimaim tatabir ibatiyih, “Yait ayu au faifuw butubun?”
31 Nalo ⸤yuni walserimu mele pilkulie⸥ yu lombili andoli yemane topondoko ningendo: “Yembo awisili nu angilinona nondoko nondoko ongo kakapu teko ekelepa teko angilkimili kanumu. Pe nambemune “Nawene na ambolomuye?” nikinuye?” niringi.
31 Ana bai’ufununayah hiu, “O sabuw moumurih na’in yate teyey, naatu baise o kubibat, yait ayu butubuni?”
32 Nalo Yesusi mongo male-male tepa koropalie “Akumu nawene temuye?” nimbe we angilierimu.
32 Baise Jesu bat inuwanuw menatan sisinaf itininamih.
33 Kanu kinie tondolo tene yunge kangine kurumu pora nirimu pilipelie ambomo paa pipili kolopa kangime puru-puru nipili Yesusi molorumune omba manie molopa tamalu pepalie yu ulu terimume pali nimbe para sirimu.
33 Naatu babin biyanamaim abisa mamatar i so’ob, imih tit Jesu nanamaim ra’iy an uman hi’oror mi’itube isan mamatar etei eorerereb.
34 Yesusini yundu nimbendo: “Ambolamo, ‘Nu manda tepa konde limbe.’ ningu tondolo munduku pilienu kanu ulumuni nu konde pukunu. Nu kuru pora nimbe konopu pe nipili molo-pani.” nirimu.
34 Naatu babin iu, “Natu, o abaitumatumamaim iyawasi, tufuwamaim kwen, a bai’akirane o arufami kutitit.”
35 Yesusini ambomondo aku sipe nimbe molorumu kinie, ye mare, yemboma maku toko Pulu Yemonga pilieringi ulke nokoli ye Jairasinge ulkena molkolie ongo ⸤Jairasindu⸥ ningendo: “Nunge ambolamo kolopa pora simu. Nambemune Ungu Mane Silimu ‘Mindili nopili.’ ningu we mengo oniye?” niringi.
35 Jesu bat eo’o auman, sabuw afa Kou’ay Bar orot ukwarin ana barene hina Jairus hiu, “O natu babitai i morob, Bai’obaiyenayan men inarowenbibibir.”
36 Nalo Yesusini eno niringi ungumu pilipe naa lipelie ulke nokoli yemondo nimbendo: “Mini-wale naa mundoyo. ⸤Nunge ambolamo nane ‘Manda lipe tapondomba.’ ningu⸥ tondolo munduku piliee.” nirimu.
36 Abisa hio Jesu nowar, natu Jairus iu “Men inabir o initumatum.”
37 Kanu kinie yuni maku toringi yembomando “Naa ongo anjo paa.” nimbelie Pita keme Jemisi keme angenu Jono keme akume mindi lipelie “Pea pamolo.” nirimu.
37 Sabuw etei eotanih hima, i Peter, James naatu John akisihimo iuwih bairi hin.
38 Ulke nokoli yemonga ulkena oringi kinie yembo awisili molko kondo kolko kola awili-teko teko moloringi kanorumu.
38 Hina Jairus ana bar hititit ana veya sabuw yababan gagamin na’in buwih fanah aumetawat na’in hima hirererey Jesu nowar.
39 Yu ulke suku pupelie yembo moloringimendo nimbendo: “Eno nambemune kola teko kalle ningu molemeleye? Ambolamo kolou naa kolomu. We uru mindi pelemo.”nirimu.
39 Naatu bar wanawanan run sabuw iuwih, “Kwa aisim kwarererey? Iti kek i men morobomih, i matan fot inu’in.”
40 Nalo aku nirimu kinie enone yu ungu taka tondoko tawe tenderingi.Eno pali makoropa pena-pena tepalie, ambolamonga anumu lapaselo kinie, kanu lombili andoli ye pokore kinie lipe memba ambola onomo lierimu suluminiana purumu.
40 Baise sabuw Jesu eo isan himarib. Naatu Jesu sabuw iuwih ufun hitit, kek hinah tamah naatu ana bai’ufununayah akisihimo hirun hin kek inu’inumaim hitit.
41 Pupelie ambolamonga kimu ambolopa Juda yembomanga ungu lepa yundu “Tallita kumi!” nirimu. (Ungu akumunge pulumu isipe: “ “Ambolamo, nu ola molou.” nikiru.” nirimu.)
41 Kek babitai umanamaim bai naatu iu, “Talitha koum!” Nati anayabin i iti na’atube, “Babitai kafai o au’uwi kumisir!”
42 Aku nirimu kinie ambolamo tamburumbu ola molopalie andorumu. (Ambola kanumu ponie engaki rurepo mele omba pupili yu molopalie kolorumu kinie Yesusini omba tepa konde lsimu.) ⸤Akumu kanokolie⸥ yu kinie moloringi yemboma suru ningu mini-wale awili teko mundoringi.
42 Mar ta’imonamo babitai misir an yan bat remor, babitai ana kwamur 12 iti mamatar i hi’oror sa’ir hai kasiy ra’at hifofofor men kafaita.
43 Kanu kinie Yesusi yuni enondo tondolo mundupe nimbendo: “Ulu itekeromo yembo telurindu kepe anjo puku paa naa ningu siee!” nimbelie ⸤anumundu⸥ nimbendo: “Ambolamo langi mare liku si.” nirimu.
43 Jesu ofafarih uwih eo, “Men sabuw hai tur kwana’owenamih, bay kwabai babitai kwaitin eaan.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.