Marcos 5
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs ARIB
1 Kanu kinie, ⸤Yesusi kinie yu lombili andoli yema kinie⸥ eno ⸤nona andoli sipine⸥ nomu nekendo puku kolea Gerasa puringi.
1 Chegaram então ao outro lado do mar, à terra dos gerasenos.
2 Akune oringi kinie Yesusi sipine wendo orumu kinie konopune kuru molorumu ye te, yembo ono koleana pelipe andorumumu tamburumbu wendo omba yu molorumune orumu.
2 E, logo que Jesus saíra do barco, lhe veio ao encontro, dos sepulcros, um homem com espírito imundo,
3 Kanu yemo, yembo ono koleana yunge perimu koleamo lierimu. ⸤Kurumu yunge konopune molorumumunge yu paa enge nirimu kulu⸥ yembomane yu taki-teki ka wemane kinie, ka senene kinie kepe yu kimbu kime ka toringi ka senema yu sungu sipe, kimbuselo anakapa panjeringimu elke-malke tondorumu. Ye teluri kepe enge te perimu-ne ‘Yu taka lipe molopili.’ nimbe manda ambolopa nokomba ye te paa naa molorumu.
3 o qual tinha a sua morada nos sepulcros; e nem ainda com cadeias podia alguém prendê-lo;
4 — ausente —
4 porque, tendo sido muitas vezes preso com grilhões e cadeias, as cadeias foram por ele feitas em pedaços, e os grilhões em migalhas; e ninguém o podia domar;
5 Alieli, ipulueli kepe tangoli kepe, yembo ono koleana kinie ma pangimenga kinie kalle nilipe andopa, yunge kangimu yu yuyu kou ⸤nee angilieli⸥ marene kopisilipe andopa molorumu.
5 e sempre, de dia e de noite, andava pelos sepulcros e pelos montes, gritando, e ferindo-se com pedras,
6 Kanu yemone sulu tepa molopa Yesusi kanopalie yumolorumune lkisipe orumu. ⸤Orumu kinie⸥ Yesusini nimbendo: “Kurumu, iyemonga konopune ongo wendo pu!” nirimu mele pilipelie yemone yunge kumbikerena koporongo langopa tamalu pepa yundu tondolo ru nimbelie nimbendo: “Yesusi, Pulu Ye Paa Olandopa Awilimunge Malo,na-kinie ulu nambolka uluri tenindu onuye? ‘Pulu Yemonga imbimu leko mi leko “Paa sike nikiru. Namindili paa naa lipu simbo.” ni!’ nimbu mawa tekero.” nirimu.
6 Vendo, pois, de longe a Jesus, correu e adorou-o;
7 — ausente —
7 e, clamando com grande voz, disse: Que tenho eu contigo, Jesus, Filho do Deus Altíssimo? conjuro-te por Deus que não me atormentes.
8 — ausente —
8 Pois Jesus lhe dizia: Sai desse homem, espírito imundo.
9 Aku nirimu kinie Yesusini yemondo walsipelie nimbendo: “Nunge imbi naweye?” nirimu kinie yuni nimbendo: “⸤Olio paa awisili kene⸥ nanga imbi Paa-Awisili.” nirimu.
9 E perguntou-lhe: Qual é o teu nome? Respondeu-lhe ele: Legião é o meu nome, porque somos muitos.
10 Aku nimbelie wale awisili Yesusi mawa tepalie nimbendo: “Olio ‘ongo wendo pangi.’ ningu toko makorokolie “I koleamo munduku siye kolko kolea luperenga paa.” ni naa ni.” niringi.
10 E rogava-lhe muito que não os enviasse para fora da região.
11 Akune ma pangi tenga umbu kongi awisili ímu nongo moloringi kanokolie
11 Ora, andava ali pastando no monte uma grande manada de porcos.
12 kurumene Yesusi mawa tekolie ningendo: “Olio ⸤toko makorokolie⸥ “Ne kongime molemelena puku, enonga konopune molo-pangi.” ni.” niringi kinie
12 Rogaram-lhe, pois, os demônios, dizendo: Manda-nos para aqueles porcos, para que entremos neles.
13 yuni “Kapola, akune pangi.” nirimu kinie kurume kanu yemonga konopune wendo ongolie kongi akune moloringimenga konopune puku moloringi kinie kanu kongime kekelepa toko lkisiku puku kopona pukue toko nomune suku puku no wangoringi. Kongi kanume ⸤paa awisili,⸥ tausini talo mele.
13 E ele lho permitiu. Saindo, então, os espíritos imundos, entraram nos porcos; e precipitou-se a manada, que era de uns dois mil, pelo despenhadeiro no mar, onde todos se afogaram.
14 ⸤Ulu akume wendo orumu-ne kanokolie⸥ kongi tapu teko moloringi yema talopa leko pukulie niringimuni, kolea awiline moloringi yemboma kinie, kolea kangamanga moloringi yemboma kinie, ulu akume wendo orumu mele temane toko siliku puringi. Kanu temanemo pilieringi yemboma ‘Ulume wendo orumu mele kanamili.’ ningu wendo puku
14 Nisso fugiram aqueles que os apascentavam, e o anunciaram na cidade e nos campos; e muitos foram ver o que era aquilo que tinha acontecido.
15 Yesusi molorumune ongolie ou kuru paa awisili konopune molko ongo wendo puringi yemo mulumbale pakopa, umbu konopu pepili molorumu kanokolie eno pipili koloringi.
15 Chegando-se a Jesus, viram o endemoninhado, o que tivera a legião, sentado, vestido, e em perfeito juízo; e temeram.
16 Yesusini terimu mele mongone kanoringi yembomane pe oringi yemboma ningu siringi. Kuru awisili konopune moloringi yemo kinie, kongime-kinie ulume wendo orumu mele temanemo toko siringi.
16 E os que tinham visto aquilo contaram-lhes como havia acontecido ao endemoninhado, e acerca dos porcos.
17 Kanu kinie yemboma ⸤paa mini-wale mundukulie⸥ Yesusi mawa tekolie ningendo: “Olionga koleana naa mololi kelko pu.” niringi.
17 Então começaram a rogar-lhe que se retirasse dos seus termos.
18 Aku siku niringi pilipelie Yesusi pumbendo nona andoli sipine suku pumbe purumu kinie kuru awisili konopune ou molko wendo oringi yemone yundu nimbendo: “Pea pambili.” nimbe mawa terimu.
18 E, entrando ele no barco, rogava-lhe o que fora endemoninhado que o deixasse estar com ele.
19 Nalo Yesusini “Molo.” nimbe yundu nimbendo: “Nu lkondo puku Awilimuni nu kondo kolopa ‘Molko kenjenu mele pora nipili.’ nimbe, lakopa tepa kondomu mele nunge pulu lemo yemboma ningu si-pou.” nirimu.
19 Jesus, porém, não lho permitiu, mas disse-lhe: Vai para tua casa, para os teus, e anuncia-lhes o quanto o Senhor te fez, e como teve misericórdia de ti.
20 Yesusini aku nirimu-ne pilipelie ye kanumu pupe yunge kolea, ‘Kolea Awili Rureponga Talo’ niringi koleana andopa Yesusini lakopa tepa kondorumu mele nimbe sirimu. Nimbe sirimu kinie pilkulie yemboma pali paa suru ningu mini-wale mundoringi.
20 Ele se retirou, pois, e começou a publicar em Decápolis tudo quanto lhe fizera Jesus; e todos se admiravam.
21 Yesusi ⸤yu lombili andolime kinie⸥ nona andoli sipine suku pupe nomu yakondo altopa ombalie nomu kélona wendo orumu kinie yembo awisili yu molorumune ongo liku maku toko kakapu teko moloringi. Yu nomu kélo akune molopili
21 Tendo Jesus passado de novo no barco para o outro lado, ajuntou-se a ele uma grande multidão; e ele estava à beira do mar.
22 Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulke te nokorumu ye te, yunge imbi Jairasi, Yesusi molorumune orumu. Kanu kinie yu Yesusi kanopalie Yesusi yunge kimbune nondopa omba manie molopa tamalu pepa
22 Chegou um dos chefes da sinagoga, chamado Jairo e, logo que viu a Jesus, lançou-se-lhe aos pés.
23 yundu tondolo mundupe mawa tepalie nimbendo: “Nanga ambola nanamo nondopa kolomba tekemo kene ‘Yu konde pupe kapola molopili.’ ningu ongo yu kimuni ambolou.” nirimu.
23 e lhe rogava com instância, dizendo: Minha filhinha está nas últimas; rogo-te que venhas e lhe imponhas as mãos para que sare e viva.
24 Aku nirimu-ne pilipelie Yesusi yu pea puringili. Pungele puringili kinie yembo awisili liku maku toko lombili puku yu kakapu teko ekelepa teko pea puringi.
24 Jesus foi com ele, e seguia-o uma grande multidão, que o apertava.
25 Kanu kinie ambo te molorumu kanumunge pena perimu walema pora naa nirimu. Yu pena mindi pepili ponie engaki rurepo omba purumu.
25 Ora, certa mulher, que havia doze anos padecia de uma hemorragia,
26 Yu doketa awisilimenga yunge kurumu ‘Pora nipili.’ nimbe andorumu nalo mindili mindi siringi. Yunge kou mone pali eno sirimu nalo yunge kuru pora naa nirimu. We topa olandopa mindi purumu.
26 e que tinha sofrido bastante às mãos de muitos médicos, e despendido tudo quanto possuía sem nada aproveitar, antes indo a pior,
27 Kanu ambomo Yesusi ulu tondoloma terimu mele temanema pilipelie yemboma maku toko angilieringine sukundu omba Yesusinge bulkundu omba yunge wale pakolimu ambolorumu.
27 tendo ouvido falar a respeito de Jesus, veio por detrás, entre a multidão, e tocou-lhe o manto;
28 ‘Yunge wale pakolimu mindi ambolondu liemo na konde pumbo.’ nimbe pilipelie aku terimu.
28 porque dizia: Se tão-somente tocar-lhe as vestes, ficaria curada.
29 ⸤Ambolorumu kinie⸥ walsikele yunge kuru torumu kanumu pora nirimu, yunge kalumu ou umbune perimu mele waengo nirimu pilierimu.
29 E imediatamente cessou a sua hemorragia; e sentiu no corpo estar já curada do seu mal.
30 Nalo ⸤yu Yesusinge wale pakolimu ambolorumu kinie⸥ Yesusi yuni yemboma lipe tapondoli tondolo mare yunge kangine omba ulsu purumu sumbi sipe pilipelie topele topa kanopa yembomando walsipe pilipelie, “Nanga wale pakolimu nawene ambolomuye?” nirimu.
30 E logo Jesus, percebendo em si mesmo que saíra dele poder, virou-se no meio da multidão e perguntou: Quem me tocou as vestes?
31 Nalo ⸤yuni walserimu mele pilkulie⸥ yu lombili andoli yemane topondoko ningendo: “Yembo awisili nu angilinona nondoko nondoko ongo kakapu teko ekelepa teko angilkimili kanumu. Pe nambemune “Nawene na ambolomuye?” nikinuye?” niringi.
31 Responderam-lhe os seus discípulos: Vês que a multidão te aperta, e perguntas: Quem me tocou?
32 Nalo Yesusi mongo male-male tepa koropalie “Akumu nawene temuye?” nimbe we angilierimu.
32 Mas ele olhava em redor para ver a que isto fizera.
33 Kanu kinie tondolo tene yunge kangine kurumu pora nirimu pilipelie ambomo paa pipili kolopa kangime puru-puru nipili Yesusi molorumune omba manie molopa tamalu pepalie yu ulu terimume pali nimbe para sirimu.
33 Então a mulher, atemorizada e trêmula, cônscia do que nela se havia operado, veio e prostrou-se diante dele, e declarou-lhe toda a verdade.
34 Yesusini yundu nimbendo: “Ambolamo, ‘Nu manda tepa konde limbe.’ ningu tondolo munduku pilienu kanu ulumuni nu konde pukunu. Nu kuru pora nimbe konopu pe nipili molo-pani.” nirimu.
34 Disse-lhe ele: Filha, a tua fé te salvou; vai-te em paz, e fica livre desse teu mal.
35 Yesusini ambomondo aku sipe nimbe molorumu kinie, ye mare, yemboma maku toko Pulu Yemonga pilieringi ulke nokoli ye Jairasinge ulkena molkolie ongo ⸤Jairasindu⸥ ningendo: “Nunge ambolamo kolopa pora simu. Nambemune Ungu Mane Silimu ‘Mindili nopili.’ ningu we mengo oniye?” niringi.
35 Enquanto ele ainda falava, chegaram pessoas da casa do chefe da sinagoga, a quem disseram: A tua filha já morreu; por que ainda incomodas o Mestre?
36 Nalo Yesusini eno niringi ungumu pilipe naa lipelie ulke nokoli yemondo nimbendo: “Mini-wale naa mundoyo. ⸤Nunge ambolamo nane ‘Manda lipe tapondomba.’ ningu⸥ tondolo munduku piliee.” nirimu.
36 O que percebendo Jesus, disse ao chefe da sinagoga: Não temas, crê somente.
37 Kanu kinie yuni maku toringi yembomando “Naa ongo anjo paa.” nimbelie Pita keme Jemisi keme angenu Jono keme akume mindi lipelie “Pea pamolo.” nirimu.
37 E não permitiu que ninguém o acompanhasse, senão Pedro, Tiago, e João, irmão de Tiago.
38 Ulke nokoli yemonga ulkena oringi kinie yembo awisili molko kondo kolko kola awili-teko teko moloringi kanorumu.
38 Quando chegaram a casa do chefe da sinagoga, viu Jesus um alvoroço, e os que choravam e faziam grande pranto.
39 Yu ulke suku pupelie yembo moloringimendo nimbendo: “Eno nambemune kola teko kalle ningu molemeleye? Ambolamo kolou naa kolomu. We uru mindi pelemo.”nirimu.
39 E, entrando, disse-lhes: Por que fazeis alvoroço e chorais? a menina não morreu, mas dorme.
40 Nalo aku nirimu kinie enone yu ungu taka tondoko tawe tenderingi.Eno pali makoropa pena-pena tepalie, ambolamonga anumu lapaselo kinie, kanu lombili andoli ye pokore kinie lipe memba ambola onomo lierimu suluminiana purumu.
40 E riam-se dele; porém ele, tendo feito sair a todos, tomou consigo o pai e a mãe da menina, e os que com ele vieram, e entrou onde a menina estava.
41 Pupelie ambolamonga kimu ambolopa Juda yembomanga ungu lepa yundu “Tallita kumi!” nirimu. (Ungu akumunge pulumu isipe: “ “Ambolamo, nu ola molou.” nikiru.” nirimu.)
41 E, tomando a mão da menina, disse-lhe: Talita cumi, que, traduzido, é: Menina, a ti te digo, levanta-te.
42 Aku nirimu kinie ambolamo tamburumbu ola molopalie andorumu. (Ambola kanumu ponie engaki rurepo mele omba pupili yu molopalie kolorumu kinie Yesusini omba tepa konde lsimu.) ⸤Akumu kanokolie⸥ yu kinie moloringi yemboma suru ningu mini-wale awili teko mundoringi.
42 Imediatamente a menina se levantou, e pôs-se a andar, pois tinha doze anos. E logo foram tomados de grande espanto.
43 Kanu kinie Yesusi yuni enondo tondolo mundupe nimbendo: “Ulu itekeromo yembo telurindu kepe anjo puku paa naa ningu siee!” nimbelie ⸤anumundu⸥ nimbendo: “Ambolamo langi mare liku si.” nirimu.
43 Então ordenou-lhes expressamente que ninguém o soubesse; e mandou que lhe dessem de comer.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.