Marcos 11
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI
1 ⸤Yesusi kinie yu lombili andolime kinie⸥ eno kolea awili Jerusalleme nondoko ongo, ma pangi te ‘Ma Pangi Unjo Ollipi Ponie’ nili akune lemo kolea kanga talo, Betepasi kinie Betaniselonga oringi. Kanu kinie Yesusini yu lombili andoli ye talo lipe mundupelie,
1 Hina Jerusalem ana aiyom hibai, bar merar Bethage naatu Bethany sisibin oyaw Olive imaim Jesu ana bai’ufununayah rou’ab aunan iyafarih,
2 elondo nimbendo: “Ne kolea kanga kanokombelena pukululie kongi dongi walo te, yembo te yunge bulu mingine walsikele kepe naa molopa andorumumu ka teko panjingemo ne sukundu molomba kanongele, kanumu puku posiku yando mengo wangili pale.
2 naatu eobaimanih eo, “Kwan bar merar nati namaim donkey orot boubun biyan numin imaim hi’utan ebatabat boro kwanatita’ur, kwanarufam kwanab kwanan.
3 Posingele teko molongele kinie yembo tene elondo “Aku nambemune tekembeleye?” nimu liemo elone i siku niengili: “Awilimuyu ‘Dongimuni mepili.’ nimu-ne ombo likimbulu. Yu dongi walomo altopa nondopa yando lipe mundumbe.” niengili.” nimbe elo lipe mundorumu.
3 Naatu yait ta nati’imaim nibatiyi. ’Aisim iti na’atube kwasisinaf?’ Ana tur kwana’owen Regah ekokok naatu boro’omo niyafar nan maiye.”
4 Lipe mundorumu yeselo pukulu, kongi dongi walo te, ulke kerepulune ka teko panjeringimu kanokololie kongi kanumu puku poseringili. Aku siku tengele teringili kanokolie
4 Basit bai’ufununayah orot rou’ab hairi hin bar ef awan imaim bobaituw wabin donkey etawan awan hi’utan batabat hi’itin hirun murab hirurufam,
5 akune angilieringi yembo marene elondo “Kongi dongi walomo nambemune posikimbiliye?” ningu walsiku pilieringi kinie
5 basit sabuw afa nati’imaim hibatabat hibatiyih, “Abistan kwasisinaf? Aisim bobaituw kwarurufam?”
6 elone, Yesusini ‘i siku i siku niengili.’ nirimu mele niringili kinie “Kapola, ⸤dongi walomo⸥ mengo pangili.” niringi.
6 Jesu iu’uwih na’atube sabuw hai tur hi’owen naatu sabuw bai’ufununayah hihamiyih hibai hin,
7 Kanu kinie elone kongi dongi walomo Yesusi molorumune mengo ongololie, enone enonga mulumbalema kulku dongimunge bulu mingine ola pauwe toringi kinie Yesusi kanune ola molorumu.
7 Bobaituw hibai hin Jesu biyan hitit, hai faifuw tafah hibosaisiren bobaituw tafan hiyabar naatu Jesu yen mara’at.
8 Yembo awisilini enonga mulumbalema kulku yu ombá aulkena pauwe toliku puku, marene unjo kipiyala poniena puku kipiyala gomo langoko liku yu ombá aulkena pauwe toliku puringi.
8 Naatu sabuw moumurih maiyow hai faifuw tafah hibosairen ef yan hiyabaren naatu afa ai rourih hi’afuw ef yan hituyabayabar.
9 Kumbi leko puringi yembomane kepe akiliku puringi yembomane kepe naka leko unjo ambololiku pukulie ningendo:
9 Sabuw wan hibi’iyon naatu ufununane hibi’ufunun fanah sib hiwow hio,
10 Olionga anda kolepa ye nomi kingi Depisi⸤niniliku puringi.
10 “Ata agir David ana aiwob enan isan taniyasisir.”
11 Kanu kinie Yesusi Jerusalleme suku pupelie Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembelena pupe akune suku ⸤teko moloringi ulume⸥ pali kanorumu, nalo kolea ipu lierimu-ne kanopalie ⸤‘Isili-ou ulu te naa teambo.’ nimbe⸥ yu lombili andoli ye engaki rurepo kinie ⸤Jerusalleme⸥ ulsukundu puku, kolea kanga Betani ⸤pengé⸥ puringi.
11 Jesu na Jerusalem run naatu in Tafaror Baremaim tit bat remor sawar etei itah, baise nati i veya re’er imih ana bai’ufununayah nah 12 bairi hitit hin Bethany.
12 Ipulueli-ou ⸤Jerusalleme nondopa lierimu⸥ kolea kanga Betani munduku siye kolkolie ⸤kelko Jerusalleme punge puringi kinie⸥ Yesusi yu engele terimu.
12 Mar to Bethany ine himatabir maiye au Jerusalem hinan Jesu aamorob.
13 Kanu kinie yu unjo piki te gomo tepa angilierimumu sulu tepa kanopalie ‘Mongo te tomunje.’ nimbe nondopa pupe kanorumu nalo, piki mongo torumu walemo ou wendo naa orumumunge unjo mongo topa te naa perimu, gomoma mindi terimu kanorumu.
13 Ef yokaika nuw ai fafou raurin sabibin itin, naatu na iyubin ro’on ta tama’am na’at bain anin isan. Baise na ai biyan titit raurinawat batabat itin, yabin nati i men ai ana baiw ana veya.
14 ⸤Gomo mindi terimu kulu⸥ kanopalie “Nu altoko yembomane nonge mongo te naa tani!” nirimu. Aku nirimumu yu lombili andolimene pilieringi.
14 Naatu Jesu ai isan eo, “O boro men yait ta ro’o nab na’aan!” Iti na’at eo’o ana bai’ufununayah i hinowar.
15 Jerusalleme kamu oringi kinie Yesusi yu Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembelena ⸤“Juda yembo naa molemele yemboma ‘Pulu Yemo popo tamili.’ ningu maku tolemele kolea” niringi akune⸥ suku pupe kanopalie akune melema makete teko moloringi yemboma kinie, melema topo toko liku moloringi yemboma kinie, akume kanopalie eno pali topa makoropa, kou mone lupe lupema alowa teko anjo siringi yembomanga poloma kinie, kera waembono makete teko manie moloringi poloma kinie, lipe topele topa, topa bulu-balu sipelie,
15 Hin Jerusalem hitit naatu Jesu in Tafaror Bar run sabuw imaim hima hitotobon rouw nunih hitit, kabay bosemorayah hai gem bow eabatabiren hisuwa naatu ura ma’ama afe’en hima mamu hitotobon bow isrowen ufun hitit.
16 yembomando nimbendo: “Yemboma kou mone linge makete tenge melema kolea tenga lupe makete tenge pungendo ulke tembele palana naa pangi. ⸤Anekale teko pangi.⸥” nirimu.
16 Naatu Jesu men ibasit sabuw boro sawar hita’abar Tafaror Bar ana efanamaim hitatit hitan.
17 Eno mane sipelie nimbendo: “Pulu Yemonga bokune ungu te isipe nilimo:kanumu eno naa pilimeleye? Ungu aku sipe molemo nalo enone iulkemoningu pilkulie aku siku telemele.” nirimu.
17 Naatu Jesu ma sabuw bi’obaiyih eo, “Buk Atamaninamaim hikikirum God iti na’atube eo,
18 Yesusini aku nirimu kulu pilkulie Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie,eno yu toko kondonge aulke te kororingi. We yemboma yuni mane sirimu mele pilkulie mini-wale mundoringi kulu kanokolie kanu Juda yembomanga ye awilimene yu pipili kolko yu toko kondonge aulke te kororingi.
18 Firis gagamih naatu Ofafar bai’obaiyenayah iti tur hinonowar yah so’ar Jesu bai asabunin isan ana ef hinuwet, baise hibir anayabin sabuw moumurih maiyow ana bai’obaiyen isan hibifofofor.
19 Pe ipupene, kolea kala tomba terimu kinie ⸤Jerusalleme⸥ ulsu pupe ⸤tengape-porumu⸥.
19 Veya re birabirab Jesu ana bai’ufununayah bairi Jerusalem hihamiy hitit hin.
20 Ipulueli-ou, ⸤unjo piki angilierimu koleana⸥ ongo pukulie kanu unjo pikimu kamu pulu pali kolorumu kanoringi.
20 Mar auman Jesu ana bai’ufununayah bairi efamaim hiremor hinan, ai fafou wairoronika fenem batabat hi’itin.
21 Aku sipe terimu mele Pitane kanopalie ⸤Yesusini unjomondo oleangakondo nirimu mele⸥ kelepa pilipelie yundu nimbendo: “Rapai,kána! Iunjo piki nuni ⸤oleanga⸥ iri tonumu ⸤walsikele⸥ kolomu.” nirimu.
21 Naatu Peter nuhin taseb Jesu isan eo, “Bai’obaiyenayan ai fafou kwi’itin, irarafiban fenem ebatabat!”
22 Yesusini topondopa nimbendo: “Pulu Yemone nanga ungumu sike pilimbe⸤monga nimbo mele ‘Paa sike wendo ombá.’ ningu⸥ tondolo munduku piliengi!
22 Jesu iya’afut eo, “A baitumatum God isan nama’am na’at.
23 Nane eno paa sike nimbu sikirumu: Yembo tene ‘nane nimbo mele paa sike wendo ombá.’ nimbe konopu talo tepa naa pepili ne ma pangimundu “Ungú toko nomu kusana sukundu pu!” nimbé kinie yu nimbé mele paa sike wendo ombá.
23 Anababatun a tur ao’owen o yait oyaw iti isan inao, Ku’uy ra’ah kwen riy yan kure kubat, naatu dogoromaim men erekasiy, auman ina’omih. Baise initumatum abistan God isan kubifefeyan boro nasinaf namatar.
24 Akumunge eno isipu nimbu siembo: ‘Olio ⸤Pulu Yemone paa sike lipe tapondombamonga ‘Teamili.’ nimolo mele sike manda aku sipu temolo.’ molo ‘Nimolo kinie sike aku sipe wendo ombá.’ ningu⸥ tondolo munduku pilkulie Pulu Yemo kinie ungu ningu mawa tenge mele pali Pulu Yemone sike tendembamonga kanu ulume sike wendo ombá.” nirimu.
24 Isan imih iti isan a tur ao’owen God isan inayoyoyoban sawar ta baitimih, initumatum abisa isan kubifefeyan boro nit.
25 “‘Ulu pulu keri temulume olionga Lapa, mulu koleana molemomone ‘We manie pupili, siye kolambo.’ nipili.’ ningu, Pulu Yemo kinie ungu ningu angilkulie yembomane eno teko kenjingemonga konopu keri panjiku molonge ulume ‘We manie pupili. Siye kolamili.’ niengila.
25 Naatu inabat inayoyoban ana veya, sabuw afa hai kakafih isa nama’am na’at inanotawiyen, saise Tamat maramaim ema’am boro obo a kakafih nanotawiyen.
26 (Nalo yembomane eno teko kenjinge ulume ‘We manie pupili.’ ningu siye naa kolongi liemo enonga Lapa, mulu koleana molemomone kepe enone ulu pulu keri tengema ‘Manie pupili.’ naa lanimbe siye naa lakolomba.)”nirimu.
26 O sabuw hai kakafih men inanotanotawiyen na’at, Tamat maramaim ema’am obo a kakafih boro men nanotawiyen a yoyoban nanowar.”
27 Jerusalleme altoko oringi kinie Yesusi yu ulke tembelena suku andorumu kinie ye mare, Pulu Yemo popo tondoringi ye awilime kinie, Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku mane siringi yema kinie, Juda yembomanga tapu yema kinie,
27 Jesu ana bai’ufununayah bairi himatabir maiye hina Jerusalem hitit. Jesu Tafaror Bar awanamaim bat reremor basit Firis ukwarin naatu Ofafar bai’obaiyenayah, regaregah ai’in hina Jesu biyan hitit,
28 eno ongo yu walsiku pilkulie ningendo: “Nu namba nambolka nambamo likulie ikongonomo telenoye? Nawene ikongonomo ‘Te-pou.’ nimbe nu nambamo sipe lipe mundorumuye?” niringi.
28 hibatiy, “O fair menane ibai iti sawar kusisinaf? Naatu fair yait it iti sawar sinaf isan?”
29 Yesusini enondo topondopa nimbendo: “Nane eno ungu te walsipu piliembola. Pe nane eno walsimbo mele na sumbi siku topondoko ningi liemo ‘Na ikongonomo teambo.’ nimbe namba sirimumunge pulumu eno nimbu simbola.
29 Jesu iyafutih eo, “Ayu au baibat ta’imon ana bibatiyi kwaniyafutu boro ayu’ubo anao kwananowar. Ayu au fair menane abai iti sawar asisinaf,
30 ⸤Nane isipu eno walsipu pilkiru:⸥ Ou ⸤No Lindeli⸥ Jono omba yemboma no linderimu kinie yu mulu koleana molemo yemonga kongonomo tendembando yemboma no linderimu molo ya mana yembomanga kongonomo tendembando yemboma no linderimuye? ⸤Nawene “Tei.” nirimu-ne terimuye?⸥ Ningu siee.” nirimu.
30 kwao anowar, John ana fair menane bai bapataito isan, Godane bai ai orot biyanane bai?”
31 ⸤Yuni aku sipe walserimu mele pilkulie⸥ enone enono kerepale ningulie ningendo: “Yuni walsikimu mele olione topondopo, ‘⸤Jono⸥ yu mulu koleana ⸤molemo yemonga kongono tendembando yemboma no linderimu⸥.’ nimulu liemo yuni oliondo nimbendo: ‘Aku liemo eno Jonone nirimu ungumu nambemune ‘Iungumu sike.’ ningu naa pilku lsingiye?’ nimbé.
31 Hibusuruf taiyuwih hibabatiyih hio, “Boro mi’itube tanao, Godane tanao i boro nao bo aisim John men kwabitumitum?
32 Molo olione nimolondo: ‘Yu mana yembomanga ⸤kongono tendembando yemboma no linderimu⸥.’ nimulu liemo “We yembomane olio tongenje.” ningu aku siku ningendo pipili koloringi. We yembomane ‘⸤No Lindeli⸥ Jono yu paa sike Pulu Yemone ungu umbu tondorumumu pilipe yemboma nimbe sirimu ye te molorumu.’ningu pilimele kene olio nambe-emolonje?” ningu enono aku siku kerepale niringi.
32 Naatu it tanao orotone.” Baise sabuw isah hibir yabin sabuw etei hibitumatum John i dinab orot ta.
33 ⸤Enono aku siku anjo yando kerepale ningulie⸥, Yesusindu topondoko ningendo: “⸤Nuni walsikinu mele⸥ olio naa pilkimulu.” niringi. Aku siku niringi kinie pilipelie Yesusini enondo nimbendo: “Kapola. ⸤Nane eno walsikiru ungumunge ungu te topondoko naa nikimilimunge⸥ enone na walsikimili ungumunge ungu te topondopo, nando ikongonomo ‘Te-pou.’ nimbe na lipe mundupe namba sirimu yemonga imbimu eno naa nimbu simbola.” nirimu.
33 Imih Jesu isan hio, “Aki men aso’ob.” Basit Jesu iyafutih eo, “Ayu auman boro men anao kwananowar ayu au fair menane abai iti sawar asisinaf.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 11, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.