Lucas 7

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Yemboma piliengi kanu ungume nimbe pora sipelie Yesusi Kapeniame taonona sukundu purumu.
1 Quando Jesus acabou de dizer essas coisas ao povo, foi para a cidade de Cafarnaum.
2 Akune Romo yembomanga ami ye wane anderete nokorumu ye tenga kendemande te yu paa konopu mondorumumu kuru awili tepa topalie yu kolomba tepa lierimu.
2 Havia ali um oficial romano que tinha um empregado a quem estimava muito. O empregado estava gravemente doente, quase morto.
3 Kanu ami ye nomimuni Yesusi orumu pilipelie yuni Juda tapu ye marelipe Yesusi molorumune mundupelie nimbendo: “Nanga kendemandemo ⸤kuru awili tepa tomu kene⸥ ongo teko konde li.” nirimu.
3 Quando o oficial ouviu falar de Jesus, enviou alguns líderes judeus para pedirem a ele que viesse curar o seu empregado.
4 Kanu Juda tapu yemane Yesusi molorumune ongo aku siku ningu, yunge ningu tondolo munduku mawa tendekolie ningendo: “I kendemande kolkomomonga ami ye nomimu yu paapeanga. ⸤Yu Juda ye te molo⸥ nalo olio Juda yemboma konopu mondopa, olio maku topo Pulu Yemonga ungumu pilimolo ulkemo yuni takondorumu kene nuni yu liku tapondonu liemo papu.” niringi.
4 Eles foram falar com Jesus e lhe pediram com insistência: — Esse homem merece, de fato, a sua ajuda,
5 — ausente —
5 pois estima muito o nosso povo e até construiu uma sinagoga para nós.
6 Aku niringi pilipelie Yesusi eno kinie kanu yemonga ulkena pumbe purumu. Kanu ulkemonga nondopa orumu kinie kanu ami ye nomimuni yunge pulu lemo yembo mare Yesusi orumune lipe mundorumu ongolie yundu ningendo: “Ami ye nomimuni isipe nikimu: “Awilimu,na ye kerimu mele molio, nu nanga ulkena oni kinie kapola naa temba kene nu mindili siku ya naa wani.
6 Então Jesus foi com eles. Porém, quando já estava perto da casa, o oficial romano mandou alguns amigos dizerem a Jesus: — Senhor, não se incomode, pois eu não mereço que entre na minha casa.
7 Nu molenona na ye kerimu manda naa ombóla konopu liendu. Na ye tene kepe nokopa molemo, yunge ungumu pilipu lipu telio. Nane kepe ami ye mare nokopo molio. Kanu yemanga tendo “Pu.” nilio kinie yu pulimo. Molo tendo “Ou.” nilio kinie yu olemo. Molo nanga kongono tendeli kendemande yembo tendo “I siku tei.” nilio kinie yu aku sipe telemo kanumu. Aku sipela, nuni ungu te we nini kinie nanga kendemande ⸤yemo⸥ we konde pumbe kene nu we ni.” nikimu.” niringi.
7 E acho também que não mereço a honra de falar pessoalmente com o senhor. Dê somente uma ordem, e o meu empregado ficará bom.
8 — ausente —
8 Eu também estou debaixo da autoridade de oficiais superiores e tenho soldados que obedecem às minhas ordens. Digo para um: “Vá lá”, e ele vai. Digo para outro: “Venha cá”, e ele vem. E digo também para o meu empregado: “Faça isto”, e ele faz.
9 Yesusini Romo ami ye nomimuni nimbe mundorumu mele pilipelie yu konopu awisili lipe mundupelie yu lombili oringi yembomando nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: I Isirele yembomanga talapena ulsu mololi yemone na ungumuni mindi manda temba mele nimbe tondolo mundupe pilimo mele koleamanga pali, Isirele koleana sukundu kepe, yembo telurini kepe aku siku pilieringi mele paa naa kanorundu.” nirimu.
9 Jesus ficou muito admirado quando ouviu isso. Então virou-se e disse para a multidão que o seguia:
10 Aku nirimu pilkulie ami ye nomimuni Yesusi molorumune mundorumu yema kanu ami yemonga ulkena yando ongolie kendemandemo konde purumu kanoringi.
10 Aí os amigos do oficial voltaram para a casa dele e encontraram o empregado curado.
11 Yesusi Nene taonondo purumu, yu lombili andolime kinie yembo mare awisili kinie pea puringi.
11 Pouco tempo depois Jesus foi para uma cidade chamada Naim. Os seus discípulos e uma grande multidão foram com ele.
12 Yu taono pala kerepulune nondopa purumu kinie Nene ye te kolorumumu ono tengendo taropola teko mengo ulsu punge oringi. Kanu kolorumu yemo yunge anumu lapaselone yu komolayemo meringili kinie pe te lupe naa meangili lapa kolorumu. Pe yunge anumu ambo wayemo molopili yu kolorumula. Kango kanumu ono tengendo yembo awisili anumu kinie tapu toko puringi.
12 Quando ele estava chegando perto do portão da cidade, ia saindo um enterro. O defunto era filho único de uma viúva, e muita gente da cidade ia com ela.
13 Awilimuni ambomo kanopalie paa kondo kolopa yundu “Kola naa tei.” nirimu.
13 Quando o Senhor a viu, ficou com muita pena dela e disse:
14 Kanu kinie yu yembo taropolamonga nondopa omba taropolamo omba ambolopalie, meringi yema we mengo angiliengi yuni nimbendo: “Kango yemo, ola molou.” nirimu.
14 Então ele chegou mais perto e tocou no caixão. E os que o estavam carregando pararam. Então Jesus disse:
15 Kanu kinie kolorumu yemo ola molopa yu ungu nirimu. Kanu kinie Yesusini ye kolorumumu lipe yemo yunge anumu yuyu sirimu.
15 O moço sentou-se no caixão e começou a falar, e Jesus o entregou à mãe.
16 Yesusini aku terimu-ne yembomane pipili kolkolie ningendo: “Pulu Yemonga ungu umbu tondolime pilipe yemboma nimbe sili ye awili te olio molemolona wendo omu lepamo.” ningu Pulu Yemo yunge imbi liku ola mundundukulie ningendo: “Pulu Yemo yunge yemboma molemelena omba lipe tapondomu.” niringi.
16 Todos ficaram com muito medo e louvavam a Deus, dizendo: — Que grande
17 I Yesusini terimumunge temanemo kolea Judia disiriki pali kinie Judia ulsu kolea lupe lupema pali kinie anjo anjo purumu pilieringi.
17 Essas notícias a respeito de Jesus se espalharam por todo o país e pelas regiões vizinhas.
18 Yesusini terimu mele Jono yu lombili andolimene yundu ningu siringi kinie yuni yu lombili andolimenga talo “Yando wale.” nimbelie Yesusi molorumune elo lipe mundupelie nimbendo:
18 Os discípulos de João Batista contaram tudo isso a ele. Aí João chamou dois deles
19 “⸤Pulu Yemone olio nokopa kondomba yere⸥ “Lipu mundumbo.” nimbe, nimbe panjerimu yemo ‘Ombá.’ nimbu nokopo molemolo kanumu nu molo te lupe ombámo nokopo molamiliye?” nirimu.
19 e os enviou ao Senhor Jesus para perguntarem: “O senhor é aquele que ia chegar ou devemos esperar outro?”
20 Kanu yeselone Yesusi molorumune ongolo yundu ningelendo: “No Lindeli Jonone olto lipe mundupelie nimbendo: “⸤Pulu Yemone olio nokopa kondomba yere⸥ “Lipu mundumbo.” nimbe, nimbe panjerimu yemo ‘Ombá.’ nimbu nokopo molemolo kanumu nu molo te lupe ombá nokopo molamiliye?” nimu.” niringili.
20 Então eles foram até o lugar onde Jesus estava e disseram: — João Batista nos mandou perguntar o seguinte: o senhor é aquele que ia chegar ou devemos esperar outro?
21 Aku siku walsiku pilkululie niringilimuni, ena tenga ⸤we kanoko angiliengili⸥ Yesusini kuru lupe-lupe torumu yemboma kinie, konopune kuru molorumu yemboma kinie, mongo keri lierimu yembo awisili kinie, tepa konde lipe molorumu kanoringili.
21 Naquele momento Jesus curou muitas pessoas das suas doenças e dos seus sofrimentos, expulsou espíritos maus e também curou muitos cegos.
22 Pe Yesusini elondo topondopa nimbendo: “Elone yakanokombele mele kepe pilkimbili mele kepe Jono ningu si-pele. Mongo keri lieli yemboma mongone kanoko, kimbu keri lieli yemboma kapola andoko, kuru laká nolime umbu kangi angilipe, komu silime komuni pilku, kolopa lielime ola molemele kepe, koropa pulime temane peangamo topo silio pilimelela kanumu.Aku siku Jonondo ningu siele.
22 Depois respondeu aos discípulos de João:
23 Na kanokolie ‘Yu sike kanu yemo molemo.’ ningu tondolo munduku pilkulie, altoko konopu talo naa panjiku molonge yemboma eno malo.” nirimu.
23 E felizes são as pessoas que não duvidam de mim!
24 Jonone mundorumu yeselo kelko nendo puringili kinie Yesusini kelepa yembo awisili maku toko moloringimendo Jonondo nimbendo: “⸤Kolea ku lieline Jono no lindipe molorumu kinie⸥ eno kanu kolea ku lieline nambolka kanonge puringiye? ⸤Molo⸥ lkepanie mele poporomene lope-lope tendepa molorumu te kanonge puringiye? ⸤Jono yu aku sipe mele molo kanumu.⸥
24 Quando os discípulos de João foram embora, Jesus começou a dizer ao povo o seguinte a respeito de João:
25 ⸤Alieli kanolemele mele kanonge naa puringi liemo⸥ ulu nambolkare kanongendo puringiye? Ye te mulumbale paa peangama pakopa molorumu kanonge puringiye? Akumu molola. Yembo kamako molko, mele awisili nosiku, mulumbale paa peangama pakolemelema ye nomi kingimenga ulkena manjiku molemele kanumu.
25 O que foram ver? Um homem bem-vestido? Ora, os que se vestem bem e vivem no luxo moram nos palácios!
26 “⸤Aku sili te kanonge naa puringi liemo⸥ Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilipe yemboma nimbe sili ye te kanonge puringiye? Akumu sike nalo nane enondo nimbu sikiru. Jono yu sike Pulu Yemonga ungu umbu tondorumume pilipe nimbe sili ye te nalo yu Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe nimbe sili ye we te molo.
26 Então me digam: o que foram ver? Um
27 Yuni Pulu Yemone ou “Lipu mundumbo.” nirimu yemongaaulkemo tepa mimi temu kanumu.Kanu yemondo Pulu Yemonga bokune sukundu molemo ungu te isipe: ‘⸤Pulu Yemone yunge Malondo nimbendo:⸥kanu ungumu bokune molemo.
27 Porque João é aquele a respeito de quem as
28 Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Ou mana moloringi yembomanga te ⸤No Lindeli⸥ Jono kinie manda molo. Jono olandopa mele. Nalo kinié wale kondemo wendo okomo. Kanu walemo Pulu Yemo ye nomi kingi molopa nokolemo yembomangate paa imbi naa molopa paa koropa puli yembomo olandopa; Jono yu maniendopa. ⸤Ou moloringi yemboma manie mele; kinié na ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilingemonga konopu peanga pemba yemboma olandopa.⸥” nirimu.
28 — Eu digo a vocês que de todos os homens que já nasceram João é o maior. Porém quem é o menor no
29 Yesusini aku sipe nirimu pilkulie we yemboma kinie kou takisi lsingi yema kinie Yesusini Jonondo nirimu ungumu pilku peanga pilku Pulu Yemo kapi niringi. Kanu yembomane ou ⸤No Lindeli⸥ Jonone nirimu ungumu pilku peanga pilkulie eno ulu pulu keri teringime bulu siku, konopu alowa teko ‘Olio Jonone no lindepili.’ ningu no lsingi.
29 Os cobradores de impostos e todo o povo ouviram isso. Eles eram aqueles que haviam obedecido às ordens justas de Deus e tinham sido batizados por João.
30 Nalo Parisi yema kinie,Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku kondoringi yema kinie, enone ‘Pulu Yemone Jono naa mundorumu.’ ningu pilkulie, Pulu Yemone “Yembomanga lipu tapondopo tendembo.” nirimu ungumu pilku keri pilku bulu sikulie pe ‘Jonone olio no naa lindepili.’ ningu no naa lsingi.
30 Mas os fariseus e os mestres da Lei não quiseram ser batizados por João e assim rejeitaram o plano de Deus para eles.
31 Kanu kinie Yesusini ungu te pea nimbendo: “Kinié mana molemele yemboma nambolka melte eno manda manjipu manda nimbonje? ⸤Eno molemele mele isipu nimbu siembo:⸥
31 E Jesus terminou, dizendo:
32 Eno yemboma maku tolemele koleana ambolangoma pepe pereko molemele mele.Kanu ambolangomanga marene ne anjo molemele ambolango mare ⸤pea pepe pereko molonge aulke te koroko kelkolie⸥ enondo walsikulie ningendo:nilimele. ⸤Kinié molemele yemboma eno kanu ambolangoma mele molemele.⸥
32 Elas são como crianças sentadas na praça. Um grupo grita para o outro:
33 ⸤Na kinie No Lindeli Jono kinie oltone nilimbolo ungume enone pilku keri pilimele; telembolo mele kanoko keri kanolemelela⸥. Jono ombalie ga kinie no waene kinie naa nomba molorumu kinie ⸤kanoko keri kanokolie⸥ ningendo: “Yunge konopune kuru te molemo.” niringi.
33 João Batista jejua e não bebe vinho, e vocês dizem: “Ele está dominado por um demônio.”
34 Pe Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo omba ga kinie no waene kinie norumu kinie ⸤kanoko kerila kanokolie⸥ ningendo: “Yu ga awisili nomba keri pilipe, no waene awisili nomba kekelepa topa telemo yemo. Yu kou takisi lili yema kinie,ulu pulu keri telemele yembo wema kinie ‘Yu kinie pulu liepili pea tapu topo molamili.’ nimbe telemo.” nilimelela. ⸤Enone aku siku Jono kanoko kerila kanolemele. Na kanoko kerila kanolemele.⸥
34 O
35 Nalo pilipe konginjeli ulu pulumu Pulu Yemo kinie pelemo-na yunge ambolangomane pali yuni telemo melemando ‘Papu telemo.’ ninge.” nirimu.
35 Mas aqueles que aceitam a sabedoria de Deus mostram que ela é verdadeira.
36 Walse, Parisi ye tene Yesusindu “Langi pea nambili ou.” nirimu kinie yunge ulkena suku pupe akune langi polona nondopa polo tenga manie molorumu kinie
36 Um fariseu convidou Jesus para jantar. Jesus foi até a casa dele e sentou-se para comer.
37 kanu koleana molorumu ambo ulu pulu keri teli tene Yesusi yu kanu Parisi yemonga ulkena suku langi nomba molorumu pilipelie, yu kopongo wele paa komindi te mingi pali lipe akune memba pupelie nirimumuni,
37 Naquela cidade morava uma mulher de má fama. Ela soube que Jesus estava jantando na casa do fariseu. Então pegou um frasco feito de alabastro , cheio de perfume,
38 Yesusi molorumune bulkundu kimbune nondopa kola tepa angilipelie, pe Yesusi yunge kimbuselo kola mongone kulumiye tondopa, pe ambomo yunge penge lapisemo lipe kanu kimbuselo kulu tondopa, kimbuselo kangulupe, kopongo wele memba orumu kanumuni kimbune ape kandondorumu.
38 e ficou aos pés de Jesus, por trás. Ela chorava e as suas lágrimas molhavam os pés dele. Então ela os enxugou com os seus próprios cabelos. Ela beijava os pés de Jesus e derramava o perfume neles.
39 Kanu ulke pulu ye Parisi ⸤Saimono⸥ yuni ambomone aku terimu kanopalie yuyu konopuni pilipelie ‘Iyemo paa sike Pulu Yemone ungu umbu tondolemo pilimo ye temolkanje i ambo yu ambolkomomo molemo mele kinie ulu keri telemo mele kinie manda pilipelie “Na naa ambolko, ongo wendo pu.” nilke.’ konopu lierimu.
39 Quando o fariseu viu isso, pensou assim: “Se este homem fosse, de fato, um profeta , saberia quem é esta mulher que está tocando nele e a vida de pecado que ela leva.”
40 Yesusini ⸤Saimono⸥ konopuni pilierimu mele pilipelie yundu nimbendo: “Saimono, nu ungu te niembo.” nirimu kinie Saimonone topondopa nimbendo: “Ungu Mane Silimu, kapola, ni.” nirimu.
40 Jesus então disse ao fariseu: — Fale, Mestre! — respondeu Simão.
41 ⸤Aku nirimu kinie Yesusini yundu temane te topa nimbendo:⸥ “Ye tene ye talo kou mone pundu anjipe sirimu. Ye te wane-anderete kina mele sipe, ye te tene kina mele sirimu.
41 Jesus disse:
42 Pe elo pea pundu manda naa tondoringili kinie ye pundu anjerimu kanu yemone punduselo we siye kolopa “Uluri molo, yu tepili.” nirimu. Aku nirimumunge yeselonga nawene yu konopu olandopa mondorumu konopu lekenoye?” nimbe Yesusini Parisi yemondo aku nimbe walserimu.
42 mas nenhum dos dois podia pagar ao homem que havia emprestado. Então ele perdoou a dívida de cada um. Qual deles vai estimá-lo mais?
43 ⸤Kanu Parisi ye⸥ Saimonone yundu topondopa nimbendo: “Pundu awili anjerimu yemo, konopu lekero.” nirimu kinie Yesusini “Paa nikinu.” nirimu.
43 — Eu acho que é aquele que foi mais perdoado! — respondeu Simão.
44 Kanu kinie Yesusini topele topa kanu ambomo angilierimune kanopalie Saimonondo nimbendo: “I ambomo kána! Na nunge ulkena sukundu ondu kinie ⸤olio Isirele yembomane ye ponenge kokele olemo kinie telemolo mele⸥ nuni nando aku naa tenu. Nuni “Kimbu kulumiye tou.” ningu no naa sinu nalo i ambomone nanga kimbumu yunge kola mongone kulumiye tondopa, yunge penge lapisemo lipe nanga kimbumu kulu tondomu.
44 Então virou-se para a mulher e disse a Simão:
45 Na ondu kinie nuni na naa kangulonu nalo i ambomone na ondu kinie kepe yandopa kinié kepe nanga kimbumu kangulupe molemo.
45 Você não me beijou quando cheguei; ela, porém, não para de beijar os meus pés desde que entrei.
46 Na ondu kinie nuni nanga pengena kopongo wele liku ape naa kandonu nalo i ambomone nanga kimbuselo kopongo wele komindi tene ape kandondomu.
46 Você não pôs azeite perfumado na minha cabeça , porém ela derramou perfume nos meus pés.
47 Yuni ulu pulu keri awisili terimume manie pumumunge na konopu awili tepa mondopalie aku sipe temu. Nalo ulu pulu keri koltalo mindi telemo yembomo yunge terimu mele ‘Manie pupili, siye kolkoro.’ nimbé yemo konopu laye tepa mondombala.” nirimu.
47 Eu afirmo a você, então, que o grande amor que ela mostrou prova que os seus muitos pecados já foram perdoados. Mas onde pouco é perdoado, pouco amor é mostrado.
48 Ye Saimonondo aku sipe nimbe pora sipelie nirimumuni, ambomondo nimbendo: “Nunge konopune ulu pulu keri terinu pelemoma manie pupili, siye kolkoro.” nirimu.
48 Então Jesus disse à mulher:
49 Aku nirimu pilkulie yu-kinie langi nongo moloringime yuni nirimu mele pilku keri pilkulie enone anjo yando ungu mele teko ningendo: “Yembomane ulu pulu keri telemelema iyemone “Manie pupili, siye kolkoro.” nikimu yemo yu naweye? ⸤‘Na Pulu Yemo.’ konopu lepalie nikimunje?⸥” niringi.
49 Os que estavam sentados à mesa começaram a perguntar: — Que homem é esse que até perdoa pecados?
50 Kanu kinie Yesusini ambomondo kamu nimbendo: “Nane nu ulu pulu keri terinu mele “Omba wendo pupili.’ manda nimbo.’ ningu pilku onumunge na sike aku sipu manda lipu tapondokoro kene nu konopu pe nipili mololiku pani.” nirimu.
50 Mas Jesus disse à mulher:

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.