Lucas 7

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Yemboma piliengi kanu ungume nimbe pora sipelie Yesusi Kapeniame taonona sukundu purumu.
1 Jesu tur etei eo binan sabuw hinowar in sasawar ufunamaim na Capernaum tit.
2 Akune Romo yembomanga ami ye wane anderete nokorumu ye tenga kendemande te yu paa konopu mondorumumu kuru awili tepa topalie yu kolomba tepa lierimu.
2 Nati’imaim Roman baiyowayan orot ukwarin ana akirwairafin isan biyabow kwanekwan i sawow gagamin bai morobomih biwa’an.
3 Kanu ami ye nomimuni Yesusi orumu pilipelie yuni Juda tapu ye marelipe Yesusi molorumune mundupelie nimbendo: “Nanga kendemandemo ⸤kuru awili tepa tomu kene⸥ ongo teko konde li.” nirimu.
3 Baise Jesu na nati’imaim titit ana tur nonowar ana maramaim, Jew hai orot gagamih iyunih hin Jesu biyan hitit ana akir wairafin baiyawasin isan Jesu hifefeyan.
4 Kanu Juda tapu yemane Yesusi molorumune ongo aku siku ningu, yunge ningu tondolo munduku mawa tendekolie ningendo: “I kendemande kolkomomonga ami ye nomimu yu paapeanga. ⸤Yu Juda ye te molo⸥ nalo olio Juda yemboma konopu mondopa, olio maku topo Pulu Yemonga ungumu pilimolo ulkemo yuni takondorumu kene nuni yu liku tapondonu liemo papu.” niringi.
4 Basit Jew hai orot gagamih hina Jesu biyan hitit turobe’emaim hifefeyan hio, “Iti orot ana yababan i ekokok kwanekwan o baibais initin ana akir wairafin iniyawas.
5 — ausente —
5 Anayabin ata sabuw isah i yabow, aki ai Kou’ay Bar wowab.”
6 Aku niringi pilipelie Yesusi eno kinie kanu yemonga ulkena pumbe purumu. Kanu ulkemonga nondopa orumu kinie kanu ami ye nomimuni yunge pulu lemo yembo mare Yesusi orumune lipe mundorumu ongolie yundu ningendo: “Ami ye nomimuni isipe nikimu: “Awilimu,na ye kerimu mele molio, nu nanga ulkena oni kinie kapola naa temba kene nu mindili siku ya naa wani.
6 Basit bairi hin, naatu hina bar hibiyubin auman, baiyowayan orot ana ofonah afa iyunih hin Jesu biyan hitit hio, “Regah aki ai of iti na’atube eo, Aisim inan a nababan, anayabin ayu men orot gagamu boro inan au bar inatit.
7 Nu molenona na ye kerimu manda naa ombóla konopu liendu. Na ye tene kepe nokopa molemo, yunge ungumu pilipu lipu telio. Nane kepe ami ye mare nokopo molio. Kanu yemanga tendo “Pu.” nilio kinie yu pulimo. Molo tendo “Ou.” nilio kinie yu olemo. Molo nanga kongono tendeli kendemande yembo tendo “I siku tei.” nilio kinie yu aku sipe telemo kanumu. Aku sipela, nuni ungu te we nini kinie nanga kendemande ⸤yemo⸥ we konde pumbe kene nu we ni.” nikimu.” niringi.
7 Na’atube ayu auman taiyuwu ai’itu ayu men orot gewasu boro anan nanamaim anatit, baise akokok turawat nao au akir wairafin boro nayawas.
8 — ausente —
8 Anayabin ayu auman baiyowayah orot isah, au fair ema’am, orot ta aniyun anao, ‘Ni’imaim kwen.’ I boro nan, naatu orot ta isan anao, ‘Iti’imaim kuna.’ I boro nan, naatu au akir wairafin orot ta isan anao, ‘Iti kusinaf.’ I boro nasinaf.”
9 Yesusini Romo ami ye nomimuni nimbe mundorumu mele pilipelie yu konopu awisili lipe mundupelie yu lombili oringi yembomando nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: I Isirele yembomanga talapena ulsu mololi yemone na ungumuni mindi manda temba mele nimbe tondolo mundupe pilimo mele koleamanga pali, Isirele koleana sukundu kepe, yembo telurini kepe aku siku pilieringi mele paa naa kanorundu.” nirimu.
9 Jesu iti orot ana tur nonowar ifofofor men kafaita, naatu tatabir sabuw hi’ufunun bairi hinan iuwih eo, “Anababatun a tur ao’owen Israel wanawananamaim ama areremor, men kafa’imo orot ta ana baitumatum iti na’atube aitinimih.”
10 Aku nirimu pilkulie ami ye nomimuni Yesusi molorumune mundorumu yema kanu ami yemonga ulkena yando ongolie kendemandemo konde purumu kanoringi.
10 Imaibo orot kob nayah himatabir maiye hin bar hititit, akir wairafin yawas ma’am hi’itin.
11 Yesusi Nene taonondo purumu, yu lombili andolime kinie yembo mare awisili kinie pea puringi.
11 Nati ufunamaim sabuw rau’ay gagamin na’in, naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi hin bar merar wabin Nain imaim hitit.
12 Yu taono pala kerepulune nondopa purumu kinie Nene ye te kolorumumu ono tengendo taropola teko mengo ulsu punge oringi. Kanu kolorumu yemo yunge anumu lapaselone yu komolayemo meringili kinie pe te lupe naa meangili lapa kolorumu. Pe yunge anumu ambo wayemo molopili yu kolorumula. Kango kanumu ono tengendo yembo awisili anumu kinie tapu toko puringi.
12 Jesu na bar merar ana fur awan titit auman, kwafur babin natun orot ta’imonamo morob, sabuw rau’ay gagamin na’in kwafur babin hibai hirerey auman natun hi’abar hititit bairi hitar.
13 Awilimuni ambomo kanopalie paa kondo kolopa yundu “Kola naa tei.” nirimu.
13 Jesu nuw kwafur babin i’itin ana maramaim dogoron wanawanan yababan awankaratan naatu kwafur isan eo, “Babin men inarerey.”
14 Kanu kinie yu yembo taropolamonga nondopa omba taropolamo omba ambolopalie, meringi yema we mengo angiliengi yuni nimbendo: “Kango yemo, ola molou.” nirimu.
14 Imaibo na sabuw biyah tit eof ir sum butubun, sabuw orot hi’abar hinan hinutanub hibat, Jesu orot murubin isan eo, “Orot boubun kumisirimih ayu ao!”
15 Kanu kinie kolorumu yemo ola molopa yu ungu nirimu. Kanu kinie Yesusini ye kolorumumu lipe yemo yunge anumu yuyu sirimu.
15 Orot murubin inu’in yawas misir mare ma tur eo. Jesu nawiy hairi hin hinah itin.
16 Yesusini aku terimu-ne yembomane pipili kolkolie ningendo: “Pulu Yemonga ungu umbu tondolime pilipe yemboma nimbe sili ye awili te olio molemolona wendo omu lepamo.” ningu Pulu Yemo yunge imbi liku ola mundundukulie ningendo: “Pulu Yemo yunge yemboma molemelena omba lipe tapondomu.” niringi.
16 Sabuw etei orot murubin yawas mimisir hi’itin hai bir ra’at baise God ana merar hiyi wabin hibora’ara’ah hio, “Dinab orot fairin anababatun wanawanatamaim tit! God ana sabuw baiyawasih isan na!”
17 I Yesusini terimumunge temanemo kolea Judia disiriki pali kinie Judia ulsu kolea lupe lupema pali kinie anjo anjo purumu pilieringi.
17 Jesu iti sisinaf ana tur ra’at tafaram Judea wanawanan hima’am etei hinowar na’atube tafaram nati sisibinamaim hima’am auman hinowar.
18 Yesusini terimu mele Jono yu lombili andolimene yundu ningu siringi kinie yuni yu lombili andolimenga talo “Yando wale.” nimbelie Yesusi molorumune elo lipe mundupelie nimbendo:
18 — ausente —
19 “⸤Pulu Yemone olio nokopa kondomba yere⸥ “Lipu mundumbo.” nimbe, nimbe panjerimu yemo ‘Ombá.’ nimbu nokopo molemolo kanumu nu molo te lupe ombámo nokopo molamiliye?” nirimu.
19 — ausente —
20 Kanu yeselone Yesusi molorumune ongolo yundu ningelendo: “No Lindeli Jonone olto lipe mundupelie nimbendo: “⸤Pulu Yemone olio nokopa kondomba yere⸥ “Lipu mundumbo.” nimbe, nimbe panjerimu yemo ‘Ombá.’ nimbu nokopo molemolo kanumu nu molo te lupe ombá nokopo molamiliye?” nimu.” niringili.
20 Iti na’atube eo imaibo hina Jesu biyan hitit ana tur hi’owen hio, “Aki John Baptist o baibatiyimih iyafari ana, imih akokok inao ananowar, John o isa eo anonowar o iti ina, o aki boro orot ta isan anama anakaif.”
21 Aku siku walsiku pilkululie niringilimuni, ena tenga ⸤we kanoko angiliengili⸥ Yesusini kuru lupe-lupe torumu yemboma kinie, konopune kuru molorumu yemboma kinie, mongo keri lierimu yembo awisili kinie, tepa konde lipe molorumu kanoringili.
21 Nati ana veya’amaim Jesu sabuw maumurih na’in hai sawow yumatah ta ta, naatu demon kauh hiyen hima hibiwawa’anih etei biyawasih. Naatu sabuw moumurih na’in matah fim iwa’an matah higewasin hinuwanuw.
22 Pe Yesusini elondo topondopa nimbendo: “Elone yakanokombele mele kepe pilkimbili mele kepe Jono ningu si-pele. Mongo keri lieli yemboma mongone kanoko, kimbu keri lieli yemboma kapola andoko, kuru laká nolime umbu kangi angilipe, komu silime komuni pilku, kolopa lielime ola molemele kepe, koropa pulime temane peangamo topo silio pilimelela kanumu.Aku siku Jonondo ningu siele.
22 Imih Jesu John ana bai’ufununayah iyafutih eo, “Kwamatabir kwan abisa kwa’i’itah John ana tur kwa’owen. Sabuw matah fim higewasin tinuwanuw, ah kafikafirih higewasin hibat tereremor, kokom ani’anih biyah igewasin, tainih gugurih higewasin tur tenonowar, naatu sabuw morobone abiyawasih, tur gewasin i yababan sabuw isah abibinan.
23 Na kanokolie ‘Yu sike kanu yemo molemo.’ ningu tondolo munduku pilkulie, altoko konopu talo naa panjiku molonge yemboma eno malo.” nirimu.
23 Sabuw iyab erekasiy auman ayu tibitutumu i boro men baigegewasin hinab!”
24 Jonone mundorumu yeselo kelko nendo puringili kinie Yesusini kelepa yembo awisili maku toko moloringimendo Jonondo nimbendo: “⸤Kolea ku lieline Jono no lindipe molorumu kinie⸥ eno kanu kolea ku lieline nambolka kanonge puringiye? ⸤Molo⸥ lkepanie mele poporomene lope-lope tendepa molorumu te kanonge puringiye? ⸤Jono yu aku sipe mele molo kanumu.⸥
24 Kob nayah himatabir John isan hinan ufut, Jesu tatabir sabuw rau’ay gagamin hina hima’am ibatiyih eo, “Arar yan John abisa sisinaf itinamih kwatit kwan? Kotar wadar bi’inuwas itinamih kwan?
25 ⸤Alieli kanolemele mele kanonge naa puringi liemo⸥ ulu nambolkare kanongendo puringiye? Ye te mulumbale paa peangama pakopa molorumu kanonge puringiye? Akumu molola. Yembo kamako molko, mele awisili nosiku, mulumbale paa peangama pakolemelema ye nomi kingimenga ulkena manjiku molemele kanumu.
25 Abisa itinamih kwatit kwan? Orot sawar wairafin e’abur gewas ma’am itinamih kwan? En anayabin sabuw hai abur gewasin i bar gewasihimaim tema’am.
26 “⸤Aku sili te kanonge naa puringi liemo⸥ Pulu Yemone ungu umbu tondolemoma pilipe yemboma nimbe sili ye te kanonge puringiye? Akumu sike nalo nane enondo nimbu sikiru. Jono yu sike Pulu Yemonga ungu umbu tondorumume pilipe nimbe sili ye te nalo yu Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe nimbe sili ye we te molo.
26 Imih kwao anowar. Abisa itinamih kwan? Dinab orot? Turobe, baise a tur ana’owen, iti orot i dinab oro’orot etei tafahimaim.
27 Yuni Pulu Yemone ou “Lipu mundumbo.” nirimu yemongaaulkemo tepa mimi temu kanumu.Kanu yemondo Pulu Yemonga bokune sukundu molemo ungu te isipe: ‘⸤Pulu Yemone yunge Malondo nimbendo:⸥kanu ungumu bokune molemo.
27 Anayabin John isan, God iti na’atube eo Buk Atamaninamaim hikirum,
28 Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Ou mana moloringi yembomanga te ⸤No Lindeli⸥ Jono kinie manda molo. Jono olandopa mele. Nalo kinié wale kondemo wendo okomo. Kanu walemo Pulu Yemo ye nomi kingi molopa nokolemo yembomangate paa imbi naa molopa paa koropa puli yembomo olandopa; Jono yu maniendopa. ⸤Ou moloringi yemboma manie mele; kinié na ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilingemonga konopu peanga pemba yemboma olandopa.⸥” nirimu.
28 Jesu iban eo maiye, “‘Tur anababatun a tur ao’owen, baibin hitatoub wanawanahimaim, orot men yait ta John natabirimih. Baise orot ta God ana aiwobomaim taiyuwin bikafai i John natabir.”
29 Yesusini aku sipe nirimu pilkulie we yemboma kinie kou takisi lsingi yema kinie Yesusini Jonondo nirimu ungumu pilku peanga pilku Pulu Yemo kapi niringi. Kanu yembomane ou ⸤No Lindeli⸥ Jonone nirimu ungumu pilku peanga pilkulie eno ulu pulu keri teringime bulu siku, konopu alowa teko ‘Olio Jonone no lindepili.’ ningu no lsingi.
29 Sabuw etei, kabay o’onayah auman tur hinonowar ana maramaim, hiorereb God ana ef i turobe mutufurin, anayabin iti sabuw etei’imak i John bapataito itih.
30 Nalo Parisi yema kinie,Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilku kondoringi yema kinie, enone ‘Pulu Yemone Jono naa mundorumu.’ ningu pilkulie, Pulu Yemone “Yembomanga lipu tapondopo tendembo.” nirimu ungumu pilku keri pilku bulu sikulie pe ‘Jonone olio no naa lindepili.’ ningu no naa lsingi.
30 Baise Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah God abisa sinafumih kokok i hikwahir men hisinaf naatu John ana bapataito hikwahir.
31 Kanu kinie Yesusini ungu te pea nimbendo: “Kinié mana molemele yemboma nambolka melte eno manda manjipu manda nimbonje? ⸤Eno molemele mele isipu nimbu siembo:⸥
31 “Imih sabuw iti boun tema’am hai itin boro abisa’amaim anayai anao? Hai itinin i mi’itube?
32 Eno yemboma maku tolemele koleana ambolangoma pepe pereko molemele mele.Kanu ambolangomanga marene ne anjo molemele ambolango mare ⸤pea pepe pereko molonge aulke te koroko kelkolie⸥ enondo walsikulie ningendo:nilimele. ⸤Kinié molemele yemboma eno kanu ambolangoma mele molemele.⸥
32 Sabuw hai itinin i Kek gidigidih urababan tefafafow na’atube. Kek turih boro turahinah isah hio, ‘Aki tabin ana douduf arabirab baise kwa men kwabenabenamih. Naatu aki morob ana ew atatabor, baise kwa men kwarerereyamih.’
33 ⸤Na kinie No Lindeli Jono kinie oltone nilimbolo ungume enone pilku keri pilimele; telembolo mele kanoko keri kanolemelela⸥. Jono ombalie ga kinie no waene kinie naa nomba molorumu kinie ⸤kanoko keri kanokolie⸥ ningendo: “Yunge konopune kuru te molemo.” niringi.
33 John Baptist nan ana veya’amaim yohar bay, harew fokarih men eaa tomatom, naatu kwa kwao, ‘Iti orot i demon kaun hiyen!’
34 Pe Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo omba ga kinie no waene kinie norumu kinie ⸤kanoko kerila kanokolie⸥ ningendo: “Yu ga awisili nomba keri pilipe, no waene awisili nomba kekelepa topa telemo yemo. Yu kou takisi lili yema kinie,ulu pulu keri telemele yembo wema kinie ‘Yu kinie pulu liepili pea tapu topo molamili.’ nimbe telemo.” nilimelela. ⸤Enone aku siku Jono kanoko kerila kanolemele. Na kanoko kerila kanolemele.⸥
34 Baise Orot Natun na bay harew eaa tomatom kwa kwao, ‘Iti orot i ana bay aa naatu ana harew tom kakafin, kabay o’onayah naatu sabuw bowabow kakafih sinafuyah hai begon!’
35 Nalo pilipe konginjeli ulu pulumu Pulu Yemo kinie pelemo-na yunge ambolangomane pali yuni telemo melemando ‘Papu telemo.’ ninge.” nirimu.
35 Baise God ana ukwar rerekab i sabuw iyab hikok tebaib isah ebiturobe.”
36 Walse, Parisi ye tene Yesusindu “Langi pea nambili ou.” nirimu kinie yunge ulkena suku pupe akune langi polona nondopa polo tenga manie molorumu kinie
36 Pharisee orot ta wabin Simon Jesu ifefeyan na ana baremaim hairi bay aa isan, basit Jesu na orot ana bar run hairi hima bay hi’aa.
37 kanu koleana molorumu ambo ulu pulu keri teli tene Yesusi yu kanu Parisi yemonga ulkena suku langi nomba molorumu pilipelie, yu kopongo wele paa komindi te mingi pali lipe akune memba pupelie nirimumuni,
37 Babin ta bowabow kakafin wairafin nati bar meraramaim ma’am, Jesu Pharisee ana baremaim ma bay eaa ana tur nowar, basit re kibub wabin alabaster kabayamaim hikwak biya rarouw yamurin gewasin hisuwai batabat bai na
38 Yesusi molorumune bulkundu kimbune nondopa kola tepa angilipelie, pe Yesusi yunge kimbuselo kola mongone kulumiye tondopa, pe ambomo yunge penge lapisemo lipe kanu kimbuselo kulu tondopa, kimbuselo kangulupe, kopongo wele memba orumu kanumuni kimbune ape kandondorumu.
38 Jesu ufunane bat, anamaim rerey maturin re an hihuruf, naatu kwafure aribunamaim Jesu an sasam naatu an mamay. Imaibo raiy bai Jesu anamaim isuwai re.
39 Kanu ulke pulu ye Parisi ⸤Saimono⸥ yuni ambomone aku terimu kanopalie yuyu konopuni pilipelie ‘Iyemo paa sike Pulu Yemone ungu umbu tondolemo pilimo ye temolkanje i ambo yu ambolkomomo molemo mele kinie ulu keri telemo mele kinie manda pilipelie “Na naa ambolko, ongo wendo pu.” nilke.’ konopu lierimu.
39 Iti na’atube sisinaf Pharisee orot i’itin ana maramaim, nuhinamaim not eo, “Iti orot dinab mowan na’at iti babin ebubutubun boro taso’ob, naatu boro taso’ob iti babin i yait, anayabin iti babin i bowabow kakafin wairafin!”
40 Yesusini ⸤Saimono⸥ konopuni pilierimu mele pilipelie yundu nimbendo: “Saimono, nu ungu te niembo.” nirimu kinie Saimonone topondopa nimbendo: “Ungu Mane Silimu, kapola, ni.” nirimu.
40 Naatu Jesu eo, “Simon, ayu tur ta anao inanowar.” “Bo i aisim bai’obaiyenayan. Kuo anowar.”
41 ⸤Aku nirimu kinie Yesusini yundu temane te topa nimbendo:⸥ “Ye tene ye talo kou mone pundu anjipe sirimu. Ye te wane-anderete kina mele sipe, ye te tene kina mele sirimu.
41 Jesu eo, “Orot rou’ab hin orot ta kabay wairafin biyan kabay isan hifefeyan, basit orot 500 kina bai orot ta itin naatu 50 kina bai orot ta itin.
42 Pe elo pea pundu manda naa tondoringili kinie ye pundu anjerimu kanu yemone punduselo we siye kolopa “Uluri molo, yu tepili.” nirimu. Aku nirimumunge yeselonga nawene yu konopu olandopa mondorumu konopu lekenoye?” nimbe Yesusini Parisi yemondo aku nimbe walserimu.
42 Baise ana maramaim orot hairi aurih men karam boro orot kabay wairafin ana kabay wan hitay, imih orot kabay matuwan turan hairi’ika wabih bosairen. Imih orot menatan isan i ana yabow ra’at?”
43 ⸤Kanu Parisi ye⸥ Saimonone yundu topondopa nimbendo: “Pundu awili anjerimu yemo, konopu lekero.” nirimu kinie Yesusini “Paa nikinu.” nirimu.
43 Simon Jesu iya’afut eo, “Anotanot orot nati kabay gagamin baibine.” Imaibo Jesu Simon iu, “Nati kuo i turobe.”
44 Kanu kinie Yesusini topele topa kanu ambomo angilierimune kanopalie Saimonondo nimbendo: “I ambomo kána! Na nunge ulkena sukundu ondu kinie ⸤olio Isirele yembomane ye ponenge kokele olemo kinie telemolo mele⸥ nuni nando aku naa tenu. Nuni “Kimbu kulumiye tou.” ningu no naa sinu nalo i ambomone nanga kimbumu yunge kola mongone kulumiye tondopa, yunge penge lapisemo lipe nanga kimbumu kulu tondomu.
44 Imaibo Jesu tatabir babin isan Simon iu, “Iti babin i’itin? Ayu ana o a bar atit o men au sauwin isan harew iyai’imih, baise iti babin maturinamaim au sauw naatu aribunamaim au sasam.
45 Na ondu kinie nuni na naa kangulonu nalo i ambomone na ondu kinie kepe yandopa kinié kepe nanga kimbumu kangulupe molemo.
45 O men au merar iyi imamayu’umih, baise iti babin a bar aruruka busuruf au mamay men ihamiyimih.
46 Na ondu kinie nuni nanga pengena kopongo wele liku ape naa kandonu nalo i ambomone nanga kimbuselo kopongo wele komindi tene ape kandondomu.
46 O men olive iroro’onamaim aribu isuwei’imih, baise iti babin raiy yamurin gewasin au’umaim isuwai re.
47 Yuni ulu pulu keri awisili terimume manie pumumunge na konopu awili tepa mondopalie aku sipe temu. Nalo ulu pulu keri koltalo mindi telemo yembomo yunge terimu mele ‘Manie pupili, siye kolkoro.’ nimbé yemo konopu laye tepa mondombala.” nirimu.
47 Imih anababatun a tur ao’owen, iti babin ana bowabow kakafin maumurih na’in etei’imak anotanot tawiyen, anayabin ana yabow gagamin na’in ayu itu. Baise orot yait ana bowabow kakafin kikimin anotanotawiyen i ana yabow kikimin.”
48 Ye Saimonondo aku sipe nimbe pora sipelie nirimumuni, ambomondo nimbendo: “Nunge konopune ulu pulu keri terinu pelemoma manie pupili, siye kolkoro.” nirimu.
48 Imaibo Jesu babin isan eo, “A bowabow kakafih etei i anotanotawiyen.”
49 Aku nirimu pilkulie yu-kinie langi nongo moloringime yuni nirimu mele pilku keri pilkulie enone anjo yando ungu mele teko ningendo: “Yembomane ulu pulu keri telemelema iyemone “Manie pupili, siye kolkoro.” nikimu yemo yu naweye? ⸤‘Na Pulu Yemo.’ konopu lepalie nikimunje?⸥” niringi.
49 Sabuw afa bairi hima bay hi’aau, hibusuruf taiyuwih hibabatiyih, “Iti i abi’orot bowabow kakafih notawiyenayan.”
50 Kanu kinie Yesusini ambomondo kamu nimbendo: “Nane nu ulu pulu keri terinu mele “Omba wendo pupili.’ manda nimbo.’ ningu pilku onumunge na sike aku sipu manda lipu tapondokoro kene nu konopu pe nipili mololiku pani.” nirimu.
50 Baise Jesu babin isan eo, “O a baitumatumamaim iyawasi tufuwamaim inatit inan.”

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.