Lucas 24

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 ⸤Juda yembomanga koro moloringi⸥ wale Sambatemopora nimbe, enonga pulu-pulu kongono walemo wendo ombando kolea tangomba muni lierimu kinie amboma kopongo mune toli ou teko noseringime liku mengo puku, ⸤Yesusinge⸥ onomo noseringi kou kandena meli puringi.
1 Sunday maraumanika baibin raiy hibogaigiwas hi’inu’in hibow hin rah yan hitit.
2 Akune pukulie kou-kande kerepulumu pipi siringi koumu perele-marele pupe welkendo lierimu kanokolie,
2 Naatu hin rah yan hitit ana veya kabay gagamin Jesu ana hub awan hiya’afut inu’in hifururuw tit hub awan asir inu’in hi’itin.
3 suku puringi kinie akune Ye Awili Yesusinge onomo ou lierimune naa lierimu kanoringi.
3 Basit wanawanan hirun hin, baise Regah Jesu biyan men hitita’urimih.
4 Kanu kinie ‘Onomo nambe-emunje?’ ningu konopu liku munduku moloringi kinie ye talo kariapá tepalie patelemo mele teli wale-pakoli pakoringili yeselo eno moloringine angilieringili.
4 Nati’imaim hai kasiy ra’at hibat hibinubunibun naniyan meyemeye orot rou’ab hai bonamanamarin auman sisibihimaim himatar hibat.
5 Kanokolie amboma mini-wale munduku tamalu peringi kinie yeselone enondo ningelendo: “Konde molemomo, ya ono koleana nambemune korokomeleye?
5 Baibin hai bir ra’at nahimaim yumatah au babe me yan hire, baise orot rou’ab hi’uwih hio, “Kwa aisim orot yawasin isan sabuw murubin hai efanamaim kwanunuwih?
6 Yu ya naa lemo. Lomboropa ola molopa wendo pumu.” ⸤niringili.⸥ “Yu ⸤eno kinie⸥ kolea Gallilli molopa enondo nirimu mele pilieyo. Yuni nimbendo:
6 Iti’imaim boro men kwana’itin, i morobone misir maiye! Galilee imaim bairi kwama’am ana veya tur abisa eo i kwanotanot.
7 “⸤Juda yembomanga ye awilimene⸥ Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo liku talape lupe yembo ulu pulu keri telime yu liku singe, enone yu unjo perana kolopili uku toko panjinge kinie kolopalie wale yepoko sipemonga lomboropa ola molomba.” nirimu kanumu.” niringili.
7 ‘Orot Natun i boro hinab sabuw kakafih umahimaim hinayai, hina’onaf, naatu veya tounu ufunamaim morobone nayawas maiye.’”
8 Kanu kinie Yesusini ou aku nirimu mele ambomane altoko pilieringi.
8 Imaibo baibin ana tur eo nuhih taseb hinot.
9 Kou-kandemo munduku siye kolko kelko yando ongolie niringimuni, lombili andoli rureponga yepoko kinie akume pea moloringi yemboma kinie enondo pilku kanoringi mele temane toko siringi.
9 Naatu rahane himatabir maiye hina bar hitit. Sawar abisa’awat hi’i’itah ana bai’ufununayah nah 11 naatu bai’ufununayah afa nati baremaim hima’am auman hai tur hi’owen.
10 Kolea Makatalla ambo Maria keme, ambo Joana keme, Jemisi anumu Maria keme, eno pea puringi amboma keme, kanu ambomane Yesusini ou “Nanga kongonomo tende-paa.” nimbe lipe mundorumu yerureponga yepokoaku temanemo toko siringi.
10 Baibin iyabowat sawar hi’itah hina Jesu ana tur abarayah hai tur hio’owen wabih i Mary Magdalin, Joanna naatu Mary, James hinah naatu baibin afa auman.
11 Nalo ambomane niringi ungumu pilkulie ‘Eno kolo tokomele.’ ningu pilieringi.
11 Baise Jesu ana tur abarayah baibin hio men hitumatum, anayabin hai tur hinonowar naniyan i tamim tao kwanekwan na’atube.
12 Aku ningu pilieringi nalo Pita ola angilipe ono noseringi kou-kandena lkisipe pupelie, wake tepa kanopa Yesusinge onomo kulupi toringi múlume yuyu akune we lierimu kanopalie konopu awisili lipe mundupe ‘Inambolka uluri temunje?’ nimbe pilipe yando orumu.
12 Baise Peter misir nunuw in rah yan tit, hub wanawanan kwaf nuwariy faifuwawat hi’inu’in itah, basit abisa mamatar isan erebainotanot auman matabir in.
13 Yesusi lomboropa ola molorumu aku walemonga ⸤yu lombili andoringimenga⸥ yembo talokolea kanga Emeasi pungele puringili. Aku kolea kangamo kinie kolea awili Jerusalleme kinie aulkemo laye sulu mele, illepene killomita mele.
13 Nati veya ta’imon Jesu ana bai’ufununayah orot rou’ab Jerusalemane hin bar merar ta wabin Emmaus imaim hitit. Jerusalem in Emmaus titit ana fofonin i 11 kilometres na’atube.
14 Elone Yesusi kolorumumundu anjo yando ungu mele teliku puringili.
14 Baise iti orot rou’ab efamaim sawar abisa’awat himamatar isah hairi hio hidudur hinan ana veya,
15 Aulkena aku ulumendo ungu mele teliku pangili Yesusi yuyu elo puringiline omba elo kinie tapu topa purumu,
15 Jesu ufuhine natit botanih bairi hita’imon hiremor hin.
16 nalo Yesusi yu ‘We ye lupere okomo konopu leangili.’ nimbelie terimu, elone yu naa kanoko imbi siringili.
16 Naatu bairi hinan i hi’itin baise men kafa’imo hi’inan.
17 Yuni elo walsipelie nimbendo: “Elo nambolkamondo ungu mele teliku pukumbiliye?” nirimu. Elo Yesusi toringi kolorumumunge nono ningu we angilieringili.
17 Jesu ibatiyih, “Kwa abisa isan tura airi kwaidudur auman kwanan?” Naatu orot rou’ab hinutanub yah rererey yen hibat.
18 Tenga imbi Killopasi,akumuni yundu walsipelie nimbendo: “Jerusalleme sukundu talko ulu wendo orumume nu naa kanorunuye? Yembo awisili akune ongo maku tokolie kanoringi nalo nu pea naa molko kanoringi. Tenga lupe molkolie okono lepamo.” nirimu.
18 Orot ta wabin Cleopas ibatiy eo, “Jerusalem wanawanan o akisimo nanawan orot, imih sawar abisa fai fur wanawanan mamatar o men iso’obamih?”
19 Orumu yemone “Nambolka ulumeye?” nirimu. Elone ningelendo: “Kolea Nasarete ye Yesusinge ulu kanume.” niringili. “Yesusi yu Pulu Yemone ungu umbu tondolime pilipe yando nimbe sili ye temolopalie Pulu Yemo kinie olio mana yemboma kinie kanopo molamili ungu tondoloma nimbe ulu tondoloma terimu.
19 Jesu ibatiyih, “Sawar abistan?”
20 Kanu kinie olionga ningu Pulu Yemo popo tondoli ye awilime kinieolio nokolemele ye awilime kinie ‘Yu kote pilku “Kolopili.” ningu tangi.’ ningu ⸤Romo gapomano yema⸥ anjo siringi enone ‘Yu kolopili.’ ningu unjo perana uku toko panjeringi.
20 Baise aki ai firis ukwarih naatu bonawiyenayah orot ukwarih hibai Roman gawan hitin, morobomih eo ibasit naatu hibai hin hi’onaf morob.
21 Nalo olio pilierimulu, ‘Yu Pulu Yemone lipe mundorumu, ⸤Romo gapomano yembomane olio⸥ Isirele yemboma ⸤tondolo munduku nokolemelemonga⸥ mindili nombo umbune tepili molemolomonga olio lipe tapondopa ⸤enonga kíne⸥ wendo lipe ‘Molko kondangi.’ nimbe ⸤kolo wangopa⸥ olionga ye nomi kingimu molopa olio nokopa kondomba.’nimbu pilipu konopu sipu molorumulu nalo yu toringi. Akumunge ungu te pea i-sipe: Talko toringi, kinié wale yepoko sipe mele omba pukumu.
21 Aki anotanot iti orot boro Israel sabuw baiyawasih arouw nuhifot ama’am, baise iti orot hirab momorob i veya boun tounu sawar.
22 “Pe kinié ulu te lupe wendo omula. Yu lombili andorumulumenga ambo pokore kinié ongo ningi mele pilipulie mini-wale mundomulu. Kinié paa ipulueli-ou kanu amboma yu ono teringi kou-kandena puku kanongi nalo yunge onomo naa liemu. Eno ongo oliondo ningendo: “Mulu koleana angello talo kanomulu, elone “Yu wemolemo.” ningili.” ningi.
22 Naatu baibin afa aki ai kou’ayomaim boun maraumanika hin rah yan hititit biyan hiboyouw
23 — ausente —
23 naatu himatabir hina hio, ‘Aki tounamatar ai’itih, naatu tounamatar ai tur hi’owen Jesu i morobone misir maiye.’ Iti na’at hio aki aoror sa’iri ai kasiy ra’at.
24 Kanu kinie olio pea molomulu ye talo ono kou-kandena pukululie ambomane ningi mele kanongili, nalo yu naa kanongili.” niringili.
24 Basit ai kou’ayomaim sabuw afa hin rah yan hit abisa baibin hio hinowar na’atube hi’itah, baise Jesu men hi’itinimih.”
25 Aku niringili kinie elo lombili akilipe orumu yemoneelondo nimbendo: “Elo aroma topambele. Elo konopu naa pelemomonga ou Pulu Yemone ungu umbu tondoringime pilku yemboma ningu siringi yemane yundu niringi bokune molemo mele mongone kanoko komuni pilkululie konopune liku mengo andolembelanje ⸤Yesusi kinie talko teringi mele kinie yuni terimu tekemo mele kinie⸥ kamu-kumu pilimbelá lemo.
25 Imaibo Jesu iuwih eo, “Kwa i kwabikoko’aw, aisim dinab oro’orot abisa hio hikikirum men fudir rerekab kwabitumatumamih!
26 Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu manie ombalie, ya ye nikimbilimu talko mindili norumu mele mindili nomba mulu koleana ye nomi awili pupe molomba mele ou ningu naa siringiye? Ningu siringi kanumu. Pe kinié ou ningu siringi mele yu aku temu.” nirimu.
26 Keriso iti sawar etei isah ni’akir biyan nababan saise ana aiwob maramaim narun nabi’aiwob isan men kwaso’ob?”
27 Aku nimbelie Mosisini Yesusi yu yuyu temba mele ou boku marenga topa nirimu mele pulu polopa nimbe sipe, yandopa yandopa Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane yu temba mele ou boku marenga toko niringi mele nimbe sipe, aku Pulu Yemonga bokumuni nilimo mele palinimbe silipe yemboselo kinie aulkena purumu.
27 Imaibo Jesu taiyuwin isan aneika Moses ana Buk kikirum imaim busuruf idudur rena God ana dinab oro’orot hai Buk hikikirum imaim tit.
28 Yemboselo puringili koleamo nondoko wendo oringi kinie Yesusi we sumbi sipe tenga lupe pumbe terimu.
28 Naatu bar merar hinuh hinanamaim hititit auman, Jesu bar merar ta namihibe iwa’an hi’itin.
29 Nalo elone karaye tekolie ningelendo: “Molo. Ena pupe ipu nondopa lemba kene pea peamili.” niringili kulu yu elo-kinie pupe molorumu.
29 Baise hi’otan hio, “Veya sawar naatu mar efof imih tarun bairit ta’in.” Iti na’at hio itin, basit bairi inumih hirun.
30 Kanu kinie elo pea kere nongo moloringi kinie yuni pillawa kaloli te lipe Pulu Yemo “Ange.” nimbe, ambolopa pike lepa elo sirimu.
30 Bay aa isan Jesu bairi himare, eof rafiy bai God ana merar yi sawar imasib itih.
31 Aku terimu kinie elo yu kanokolo elonga Awili Yesusi ningu kanoringili kinie tepa nema lsimu altoko naa kanoringili.
31 Imaibo hairi matah to iwa’an hi’inan, baise marta’imon na’am sa’iwa’an.
32 Kanu kinie elo elolo anjo yando kerepale ningulu ningelendo: “Aulkena olto kinie omba ungu nimbe Pulu Yemonga bokumuni nilimo mele ungu pulumu nimbe silipe omu kinie olto kamele kongulu topili ombulu kanumu. Awili Yesusi kinie ombulumunge aku temu lepamo.” niringili.
32 Hairi himisir hio, “Efamaim tanan Buk Atamaninamaim bidudur dogorot ahayabe yiy naniyan itatam?”
33 Kanu kinie elo ola angilku kelko sumbi siku Jerusalleme yando ongolo, lombili andoli ye rureponga yepoko kinie eno pea maku toko moloringi yembo lupema kinie moloringine puringili.
33 Basit himisir himatabir maiye hin Jerusalem hitit, nati’imaim bai’ufununayah nah 11 naatu afa auman hiru’ay hima’am hi’itih,
34 Suku puringili kinie enone elondo ningendo: “Awilimupaa sike lomboropa ola molomu lemo. Yu yuyu Saimono molomune pupe mona angiliemu.” niringi.
34 hai tur hi’owen hio, “Tur anababatun Regah i morobone misir maiye Simon isan irerereb.
35 Kanu kinie yemboselone aulkena puringili kinie ye te omba nirimu mele kepe kanu yemone pillawa kaloli te ambolopa pike lierimu kinie kanokolo ‘Yu Yesusi.’ ningu kanoringili mele kepe enondo temane toko siringili.
35 Orot rou’ab efamaim abisa mamatar naatu mi’itube rafiy imasib bitih ana veya’amaim matah to iwa’an hi’i’inan etei hidudur turahinah hinowar.
36 ⸤Yesusi lombili andoli⸥ yembomane ⸤Yesusi yu lomboropa ola molorumu kanoringimundu⸥ ungu mele teko molangi Yesusi yu omba eno moloringine sumbi sipe angilipelie “Eno konopu pe nipili molaa.” nirimu.
36 Orot rou’ab iti na’atube hima hio hinonowar auman naniyan meyemeye Regah nah yan foun matar bat iuwih eo, “Tufuw isa nama.”
37 Eno ‘Yembo kololi tenga minimu kanokomolo.’ konopu lekolie pungu-pungu ningu pipili koloringi.
37 Etei hi’oror, hai bir ra’at, hinotanot i yoyom mowan itinin hirouw.
38 Yunienondo nimbendo: “Mini wale munduku konopu talo panjiku nambemune molemeleye?” ⸤nirimu.⸥
38 Baise Jesu iuwih eo, “Aisim kwabirubir naatu aisim a not boro’ika tekakasiy?
39 “Nanga kiselo kinie kimbume kanoko ‘Imu na nanu.’ ningu kanayo. Ambolko pilieme. Nanga kangi kinie ombele kinie angilkimu mele minimenga aku sipe angilimoye? ⸤Aku sipe naa angilimo kanumu.⸥” nirimu.
39 Au umau kwa’itah, naatu biyau kwabutubun finimu au rakit naniyan kwatatam, saise kwanaso’ob iti i anababatun ayu, anayabin yoyom i aurih finimih en.”
40 Aku nimbelie yunge kimbu-ki pirimu toringime eno lipe ora sirimu.
40 Iti ra’at eo sawar basit an uman i’obaiyih hi’itan.
41 Kanu kinie eno yu kanokolie pondeanga konopu siku paakonopu liku mundoringi nalo ‘Sikenje molo nambolkare kanokomolonje?’ ningu konopu talo panjiku we moloringi kulu yuni eno mawa tepalie nimbendo: “Langi nombó te ya lemoye? Siee.” nirimu.
41 Baise men kafa’imo hitumatumamih, hai kawasa ra’at hikasiy auman, basit Jesu ibatiyih, “Kwa bay urey ta kwayai inu’in?”
42 Enone yu oma kaloli te liku siringi,
42 Siy baibitab finimin reban hibai hitin
43 akumu lipe eno kanoko molangi norumu. ⸤‘Minimu naa molopo yembomo molkoro kanangi.’ nimbe aku terimu.⸥
43 naatu nahimaim bat eaan hi’itin.
44 Yuni enondo nimbendo: “Na ou naa kolopo eno kinie molopolie eno ulu wendo ombá mele nimbu sirindu kanu ulumu iwendo okomo. “Mosisi kinie Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yema kinie enone nando ningu boku marenga toringi ulume kinie, Pulu Yemonga konana niringi bokune molemo konanamane nando nilimo ulume kinie,kanu ulume sike wendo ombá.” nirindu kanumu.” nirimu.
44 Imaibo hai tur eowen eo, “Ayu i sawar iti isah bairit tama’ama ana veya a tur aowen. Sawar abisa ayu isau mataramih Moses ana Bukamaim, dinab hai Bukamaim na’atube Psalms imaim hio hikikirum hina hiturobe.”
45 Aku nimbelie ‘Pulu Yemonga bokumuni nilimo mele pilku kondangi.’ nimbe yuni ungu pulumu eno nimbe sipelie nimbendo: “Bokune toringi molemo mele isipe: ‘Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” ou nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu mindili nomba kolopalie wale yepoko sipemonga ono koleana lomboropa ola molomba.
45 Imaibo hai not botawiy Buk Atamaninamaim abisa isan hio hikikirum naniyan hibai.
46 — ausente —
46 Naatu iuwih eo, “Abisa hio hikikirum anayabin i iti, Keriso i ni’akir biyan nababan namorob, naatu veya tounu ufunamaim boro nayawas maiye namisir.
47 Aku temba kinie kanu ye Kirasimu yunge talape yembomane yunge tondolomone yemboma ulu pulu keri tengema pilku keri pilku konopu alowa tenge mele kinie, ulu pulu keri tengema Pulu Yemone siye kolopa altopa naa pilipe mongo naa simbe mele kinie,ningu singendo Isirele yembomanga kolea awili Jerusalleme pulu polko ningu siku koleamanga pali pukulie ningu siliku andonge.’,
47 Saise i wabinamaim ya baikitabir naatu notawiyen ana tur Jerusalemamaim an hinayai hinabinan hinatit hinan tafaram tutufin etei hinanowar.
48 aku mele nando ou ningu boku toringi.“Pe kinié nane terindu ulume kinie na kinie teringi ulume kinie kanoringi teringi kanokomelemonga yemboma manda ningu singe.
48 Imih kwa abisa matamaim kwa’i’itin i kwanakubuna sabuw etei hai tur kwana’owen hinanowar.
49 Nalo we naa teangi. Pulu Yemone “Simbo.” nimbe nimbe panjerimu Minimu nane olando pupulie lipu mundumbo kene aku Mini Tondolomo yu mulu koleana manie omba ‘Eno tondolo pupili molangi.’ nimbe eno kinie molomba kene ou tenga lupe naa puku Jerusalleme suku we nokoko molaa.” nirimu.
49 Jerusalemamaim kwanama ayu Tamai abisa baitimih eo’omatani marane aniyafar nare a fair kwanab.”
50 Yesusi yu lombili andoringi yemboma kolea kanga Betani lierimune nondopana memba pupelie nirimumuni, ‘Pulu Yemone eno sewe anjepili.’ nimbe yunge kiselo ola mundupe, “Pulu Yemone eno nokopa kondopa ‘Eno konopu enge nipili molangi.’ nipili.” nirimu.
50 Imaibo nawiyih bairi Jerusalem hihamiy hitit hin Bethany hitit, nati’imaim uman bora’ah isah yoyoban igegewasinih.
51 Enondo aku sipe nimbe molopili ⸤Pulu Yemone⸥ yu mulu koleana olando lsimu kinie eno mundupe siye kolopa mulu koleana olando purumu.
51 Bigegewasinih auman ihamiyih earura’ah yen in mar wanawanan run.
52 Kanu kinie enone ⸤Yesusi⸥ yu kapi ningu imbi liku ola mundundukulie kamele paa akoliku, Jerusallemendo kelko yando oringi.
52 Hibora’ara’ah yasisir yah awan karatan auman himatabir maiye hin Jerusalem hitit.
53 Akune pukulie ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena taki-teki molko, Pulu Yemone terimumunge “Ange.” ningu yu kapi ningu yunge imbi liku ola mundundoringi. ⸤Yesusinge temane peanga ekendo topo pora sikiru.⸥
53 Nati’imaim mar etei hin Tafaror Baremaim God ana merar hiyiy naatu hibobora’ara’ah.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.