Lucas 18

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs NVT

Sair da comparação
NVT Nova Versão Transformadora
1 Walse, Yesusini ‘Eno alieli Pulu Yemo kinie ungu ningu siye naa kolangi.’ nimbe yu lombili andolimendo ungu iko te topalie nimbendo:
1 Jesus contou a seus discípulos uma parábola para mostrar-lhes que deviam orar sempre e nunca desanimar.
2 “Walse, kolea tenga kote pilierimu ye te molorumu. Kanu kote pilierimu yemo yu Pulu Yemo kepe mana yemboma kepe, pipili naa kolorumu.
2 Disse ele: “Havia numa cidade um juiz que não temia a Deus nem se importava com as pessoas.
3 Kanu koleana ambo waye te molorumula. Kanu ambomo yuni kote pilieli yemo molorumune alieli omba yundu nimbendo: “Na tepa kenjerimu yemo kote tendambo. Nuni na liku tapondoko kote pilindei.” nimbe mawa te-pou-pou terimu.
3 Uma viúva daquela cidade vinha a ele com frequência e dizia: ‘Faça-me justiça contra meu adversário’.
4 Ambomo ou kokele orumu kinie kote pilieli yemone yundu “Molo, nunge kote naa pilindimbo.” nirimu nalo ambomo yu alieli omba mawa terimumunge kote pilieli yemo pilipe keri pilipelie yu yuyu nimbendo: ‘Na Pulu Yemo pipili naa kolopo, yemboma kondo naa kolopo molio
4 Por algum tempo, o juiz não lhe deu atenção, mas, por fim, disse a si mesmo: ‘Não temo a Deus e não me importo com as pessoas,
5 nalo i ambo wayemo alieli omba walsilimomonga pe altopa omba mawa temba kinie na kamu pilipu keri pilimbo kene yunge kote pilindembo.’ nirimu.” ⸤nimbe Yesusini⸥ nirimu.
5 mas essa viúva está me irritando. Vou lhe fazer justiça, pois assim deixará de me importunar’”.
6 Awili ⸤Yesusini aku ungu ikomo topa pora sipelie⸥ ungu te pea nimbendo: “Kote pilierimu ye kerimuni ambo wayemondo terimu mele pilieyo.
6 Então o Senhor disse: “Aprendam uma lição com o juiz injusto.
7 Aku sipe mele Pulu Yemone yunge yemboma umbune silimele yemboma aku telemelemonga kote pilieli yemo molopalie kote naa tendembaye? Yunge ou mako torumu yembomane ipulueli kepe tangoli kepe alieli “Olionga kote pilindei.” ningu mawa telemele kinie yuni enonga kote naa pilindimbeye? Yuou we molopa pe mele “Eno lipu tapondambo.” nimbe taka lipe ombáye?
7 Acaso Deus não fará justiça a seus escolhidos que clamam a ele dia e noite? Continuará a adiar sua resposta?
8 Yu temba mele nimbu siembo: Pulu Yemo yu welea omba yunge yemboma lipe tapondombando, eno umbune silimele yemboma kote tendepalie mindili simbe. Nalo Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo kelepa wale talo sipe manie ombá kinie “Yembo marene ‘Yuni eno lipe tapondomba.’ ningu yu mawa teko molonge molo molonje?” nimbe omba kanomba.” nirimu.
8 Eu afirmo que ele lhes fará justiça, e rápido! Mas, quando o Filho do Homem voltar, quantas pessoas com fé ele encontrará na terra?”.
9 Yembo mare eno enone pilkulie ‘Na peanga. Na sumbi sipu molio, yembo lupema molko kenjilimele. Eno yembo kerime. Eno kinie tapu topo naa molambo.’ ningu pilku andoko moloringi yembomando Yesusini iungu ikomo topalie nimbendo:
9 Em seguida, Jesus contou a seguinte parábola àqueles que confiavam em sua própria justiça e desprezavam os demais:
10 “Ye talo yu mele mele ‘Pulu Yemo kinie ungu niembili.’ ningulu Pulu Yemo popo toko kaloringi ulke tembelena puringili. Te Parisi ye te, te kou takisi lili ye te.
10 “Dois homens foram ao templo orar. Um deles era fariseu, e o outro, cobrador de impostos.
11 Parisi yemopende tepa ola angilipelie yu yuyu konopuni pilierimu ungume nimbendo: “Pulu Yemo, yembolupe molemele mele na aku sipu naa moliomonga nu “Ange.” nikiru. Eno wa nongo, ulu pulu kerime teko, ambo yema wa ulu kerinele teko, telemele. Ikou takisi lili yemo tepa molemo mele kepe na naa telio.
11 O fariseu, em pé, fazia esta oração: ‘Eu te agradeço, Deus, porque não sou como as demais pessoas: desonestas, pecadoras, adúlteras. E, com certeza, não sou como aquele cobrador de impostos.
12 Na koro tenga tenga wale talo langi mi topo naa nombo,kou mone kinie melema kinie mele tene tene nimbu liomanga telu telu nimbu nu silio.” nirimu.
12 Jejuo duas vezes por semana e dou o dízimo de tudo que ganho’.
13 Nalo kou takisi lili yemo nondopa naa omba anjo tenga lupe ma kanopa angilipe, ‘Na ye paa keri te.’ nimbe pilipelie pipili kolopa ki-lumuni yunge luwine topa angilipelie nimbendo: “Pulu Yemo, na konopune ulu pulu keri peli yemo kondo kolou.” nirimu.” ⸤nimbe Yesusini nirimu.⸥
13 “Mas o cobrador de impostos ficou a distância e não tinha coragem nem de levantar os olhos para o céu enquanto orava. Em vez disso, batia no peito e dizia: ‘Deus, tem misericórdia de mim, pois sou pecador’.
14 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Iyeselonga Pulu Yemone kou takisi lili yemonga ulu pulu kerime siye kolopa, yu ‘ye sumbi nilimu.’ nimbe kanopa molopili lkondo purumu, nalo Parisi yemo yunge ulu pulu kerime konopune we pepili lkondo purumu.Yembo enono imbi liku ola mundulimele yemboma Pulu Yemone topa manie mundumbe, nalo yembo enono toko manie mundulimele yemboma yuni enonga imbime lipe ola mundundumbe.” nirimu.
14 Eu lhes digo que foi o cobrador de impostos, e não o fariseu, quem voltou para casa justificado diante de Deus. Pois aqueles que se exaltam serão humilhados, e aqueles que se humilham serão exaltados”.
15 Kanu kinie yembomane enonga ambolango kangama ‘Yesusi yunge kimuni ambolopili.’ ningu yu molorumune mengo oringi. Mengo onge oringi kanokolie Yesusi lombili andolimene iri toko ⸤“Naa mengo waa.”⸥ niringi.
15 Certo dia, trouxeram crianças para que Jesus pusesse as mãos sobre elas. Ao ver isso, os discípulos repreenderam aqueles que as traziam.
16 Nalo Yesusini ambolangomando “Waa.” nimbelie ⸤yu lombili andolimendo⸥ nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo yembo talape akumui ambolangoma mele molemele yemboma enonga yembo talapemo kene enone i ambolangoma na moliona wangi pipi siku “Molo.” naa niee.” ⸤nirimu.⸥
16 Jesus, porém, chamou as crianças para junto de si e disse aos discípulos: “Deixem que as crianças venham a mim. Não as impeçam, pois o reino de Deus pertence aos que são como elas.
17 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Ambolangomane‘Pulu Yemo olionga ye nomi kingimu molopili.’ ningu molemele mele aku siku naa nilimele yemboma yunge koleana suku paa naa punge, molo.” nirimu.
17 Eu lhes digo a verdade: quem não receber o reino de Deus como uma criança de modo algum entrará nele”.
18 ⸤Walse Juda yembomanga⸥ ye nomi te Yesusi molorumune omba yundu walsipe pilipelie nimbendo: “Ungu Mane Sili Peangamo, na nambolka uluri tembo kinie na konde molopa kondopa mindi puli ulu pulumu limboye?” nirimu.
18 Certa vez, um homem de alta posição perguntou a Jesus: “Bom mestre, que devo fazer para herdar a vida eterna?”.
19 Yesusini yundu nimbendo: “Nuni na nambemune “Peangamo.” nikinuye? Yembo peanga te molo. Pulu Yemo mindi peangamo.” ⸤nirimu.⸥
19 “Por que você me chama de bom?”, perguntou Jesus. “Apenas Deus é verdadeiramente bom.
20 ⸤Aku nimbelie yemone walserimumunge topondopa nimbendo:⸥ “Nu ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu manema ⸤Mosisini yando nimbe sirimume⸥ pilino. Yuni nimbendo: “Ambo ye pulime molo ye ambo lilime yembo lupema-kinie wa ulu kerinele naa teangi.” nimbe, “Yembo toko naa kondangi.” nimbe, “Melema wa naa liengi.” nimbe, “Yembomanga kote kolo toko naa tendangi.” nimbe, “Aminieli lanieli kinie teko kondoko, ungu ninge mele pilku liku teko molangi.” nimbe,ungu mane akume sirimu pelemo kanumu.” nirimu.
20 Você conhece os mandamentos: ‘Não cometa adultério. Não mate. Não roube. Não dê falso testemunho. Honre seu pai e sua mãe’.”
21 Aku nirimu kinie pilipelie kanu yemone nimbendo: “Na kangomo molopolie aku ungu manema pali pilipu lipu tepo molorundu mele yandopa kinié kepe tepo molioko.” nirimu.
21 O homem respondeu: “Tenho obedecido a todos esses mandamentos desde a juventude”.
22 Yu aku nirimu pilipelie Yesusini yundu nimbendo: “Papu teleno nalo ulu telu mindi naa teleno. Nu puku nunge mele nosilinoma pali kou mone li-pukulie, kou mone linime yembo koropama moke teko sikulie na lombili ou.” nirimu. “Nunge ⸤mana⸥ melema aku teni kinie mulu koleana nunge mele kande kandema lemba.” nirimu.
22 Quando Jesus ouviu sua resposta, disse: “Ainda há uma coisa que você não fez. Venda todos os seus bens e dê o dinheiro aos pobres. Então você terá um tesouro no céu. Depois, venha e siga-me”.
23 Kanu ye nomimu mele paa kande kandema noserimu kulu Yesusini aku nirimu kinie pilipelie yu konopu keri panjipe konopu umbune paa tepili anjo purumu.
23 Ao ouvir essas palavras, o homem se entristeceu, pois era muito rico.
24 Yu aku sipe purumu kanopalie Yesusini yu lombili andolimendo nimbendo: “Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo koleana suku pungendo yembo kamakoma paamindili siku suku punge.
24 Ao ver a tristeza daquele homem, Jesus disse: “Como é difícil os ricos entrarem no reino de Deus!
25 Kongi kemele ⸤kongi paaawili tenalo⸥ kale suru toline suku pumbendo mindili kanga mele sipelie pumbe. Nalo yembo kamakoma Pulu Yemo ye nomi kingimu molopa nokolemo koleana suku pungendo mindili paa awili mele siku punge.” nirimu.
25 Na verdade, é mais fácil um camelo passar pelo buraco de uma agulha que um rico entrar no reino de Deus”.
26 Yuni aku nirimu pilieringi yembomane ningendo: “Aku liemo mindili nolemela aulkena nawe manda wendo pupe, molopo kondomolo aulkena pumbeye?Te molonje?” niringi kinie
26 Aqueles que o ouviram disseram: “Então quem pode ser salvo?”.
27 yuni enondo nimbendo: “Yembomane paamanda naa telemele ulume Pulu Yemone manda temba. Pulu Yemo yuni ulume pali kapola telemo. Ulu te yuni manda naa temba te molo.” nirimu.
27 Jesus respondeu: “O que é impossível para as pessoas é possível para Deus”.
28 ⸤Yuni aku nirimu kinie pilipelie⸥ Pitane yundu nimbendo: “⸤Pe olio-kinie nambolka uluri wendo ombáye?⸥ Olio olionga melema pali mundupu siye kolopo nu lombili purumulu mele pulimolo kanumu.” nirimu.
28 Pedro disse: “Deixamos nossos lares para segui-lo”.
29 Yesusini nimbendo: “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Pulu Yemo omba ye nomi kingimu molopa nokomba walemowendo ombá mele ‘Yemboma piliengi!’ ningu siliku andongendo enonga ulkema kinie, menupili kinie, angenupili kinie, anupili lapali kinie, ambolangoma kinie, akume munduku siye kolonge yemboma pali
29 Jesus respondeu: “Eu lhes garanto que todos que deixaram casa, esposa, irmãos, pais ou filhos por causa do reino de Deus
30 ya mana paa olandopa mele awisili likulie pe punge koleana konde molko kondoko mindi puli ulu pulumu lingela.” nirimu.
30 receberão neste mundo uma recompensa muitas vezes maior e, no mundo futuro, terão a vida eterna”.
31 Kanu kinie Yesusini ⸤yu lombili andoli⸥ ye engaki rurepo ‘na kinie eno kinie oliolio molamili.’ nimbe eno lipe anjo memba pupelie enondo nimbendo: “Pilieme. Olio kolea awili Jerusalleme pumolo pukumulu.Akune pumolo kinie ou Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane wendo ombá mele ningu bokune toringi ulume pali Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo-kinie kamu wendo ombá.
31 Jesus chamou os Doze à parte e disse: “Estamos subindo para Jerusalém, onde tudo que foi escrito pelos profetas a respeito do Filho do Homem se cumprirá.
32 Juda yembomanga ye awilimene Manie Omba Mana Ye A Lierimu Yemo liku Juda ye naa molemele yema singe.Enone yu ungu taka tondoko yu teko kenjiku yunge kumbikerena olkambe toko,
32 Ele será entregue aos gentios, e zombarão dele, o insultarão e cuspirão nele.
33 yu ka pulsene toko yu toko kondonge. Yu toko kondonge kinie wale yepoko sipemonga lomboropa ola molomba.” nirimu.
33 Eles o açoitarão e o matarão, mas no terceiro dia ele ressuscitará”.
34 Nalo yuni ungu nirimumu pilku sundoringi. Ungu pulumu naa pilkulie ungu nirimumu pilku sundoringi.
34 Os discípulos, porém, não entenderam. O significado dessas palavras lhes estava oculto, e não sabiam do que ele falava.
35 Kanu kinie Yesusi Jeriko taono nondopa ombá orumu kinie mongo keri lierimu ye te aulke alselsena molopa yemboma “Kou mone siee.” nimbe mawa terimu.
35 Quando Jesus se aproximava de Jericó, havia um mendigo cego sentado à beira do caminho.
36 Kanu yemone yembo awisili ongo punge puringi pilipelie yuni “Nambe-ekemeleye?” nimbe walserimu kinie
36 Ao ouvir o barulho da multidão que passava, perguntou o que estava acontecendo.
37 enone yundu ningendo: “Nasarete ye Yesusi omba pukumu.” ningu, ningu siringi.
37 Disseram-lhe que Jesus de Nazaré estava passando por ali.
38 Aku niringi pilipelie yuni tondolo ru nimbe walsipelie nimbendo: “Yesusi, ⸤ye nomi kingi⸥ Depisini kalopa lsimu yemo, na kondo kolou.” nirimu.
38 Então começou a gritar: “Jesus, Filho de Davi, tenha misericórdia de mim!”.
39 Kumbi leko puringi yembomane yu iri toko “Nuungu naa nili taka liku molou.” niringi. Nalo yuni paa tondolo ru nimbe walsipelie nimbendo: “Depisini kalopa lsimu yemo, na kondo kolou.” nirimu.
39 Os que estavam mais à frente o repreendiam e ordenavam que se calasse. Mas ele gritava ainda mais alto: “Filho de Davi, tenha misericórdia de mim!”.
40 Yesusi we angilipelie “Yu yando mengo waa.” nirimu. Yu Yesusi angilierimune nondopa orumu kinie Yesusini yundu walsipe pilipelie nimbendo:
40 Então Jesus parou e ordenou que lhe trouxessem o homem. Quando ele se aproximou, Jesus lhe perguntou:
41 “Nane nu nambe-eambo konopu lekenoye?” nirimu. Yuni topondopa nimbendo: “Awilimu,na mongone melema kanambo nanga mongoselo teko peanga tendani.” nirimu.
41 “O que você quer que eu lhe faça?”. “Senhor, eu quero ver!”, respondeu o homem.
42 Yesusini yundu nimbendo: “‘Nane nunge mongoselo kapola tendembo.’ konopu lienumunge nu umbu mongo kapola angiliepili.” nirimu.
42 E Jesus disse: “Receba a visão! Sua fé o curou”.
43 Yesusini aku nirimu kinie yu tamburumbu mongoselo peanga lierimu, melema kanopalie Pulu Yemo kapi nimbe yunge imbi lipe ola mundundulipe Yesusi lombili purumu. Yembomane pali kanu ulu ⸤tondolo wendo orumumu⸥ kanokolie enone kepe Pulu Yemo kapi niringi.
43 No mesmo instante, o homem passou a enxergar, e seguia Jesus, louvando a Deus. E todos que presenciaram isso também louvavam a Deus.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 18, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.