Lucas 10
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs NVT
1 Kanu kinie Yesusi kolea awili Jerusallemendo pumbe pupelie nirimumuni, yu pumbe purumu kolea marenga ye pokore kumbi lepa lipe mundorumu. Yuni ye tokapu yepoko mako topa ye talo talo nimbe lipe mundupelie
1 Depois disso, o Senhor escolheu outros setenta e dois discípulos e os enviou adiante, dois a dois, às cidades e aos lugares que ele planejava visitar.
2 eno ungu iko mele topa nimbendo: “Poniena langi awisili nou lepa pelemo nalo kanu langime puku liku nosinge yemboma koltalo kene Ponie Pulu Yemone ‘Kanu langime liku nosieli kongonomo puku tenge yemboma poniena lipe mundopili.’ ningu mawa teangi.
2 Estas foram suas instruções: “A colheita é grande, mas os trabalhadores são poucos. Orem ao Senhor da colheita; peçam que ele envie mais trabalhadores para seus campos.
3 Eno lipu mundukuru yema eno sipisipi melema, yembo owa takera awili kerimene sipisipi topa nolemo mele yemboma molemelena lipu mundukuru.⸤Nanga ungumu andoko ningu singe kinie pilku keri pilkulie yembomane eno mindili liku singe.⸥
3 Agora vão e lembrem-se de que eu os envio como cordeiros no meio de lobos.
4 Pukulie, wale-tapi kepe, kou mone kepe, mele-wale kepe, kimbu-su alowa teko mondongema kepe naa meli we pangi. Aulkena pukulie yemboma kanoko enondo ungu te naa ningu we pangi.
4 Não levem dinheiro algum, nem bolsa de viagem, nem um par de sandálias extras. E não se detenham para cumprimentar ninguém pelo caminho.
5 “Kolea tenga sukundu pukulie akune molongendo ulke teluringe puku pe-pukulie ou kanu ulke pulu yembomando ningendo: “Eno konopu peanga pepili molangi.” niengi.
5 “Quando entrarem numa casa, digam primeiro: ‘Que a paz de Deus esteja nesta casa’.
6 Aku ninge kinie kanu ulkena ‘Konopu peanga pepili molambo.’ nimbé yembo te molomu liemo yu konopu peanga pepili molomba. Molo aku ninge kinie kanu ulkena ‘Konopu peanga pepili molambo.’ nimbé yembo te naa molomu liemo eno akune ‘Pangi.’ nimbu mundukuru yema enono konopu peanga pepa umbune te naa tepili molonge.
6 Se os que vivem ali forem gente de paz, a bênção permanecerá; se não forem, a bênção voltará a vocês.
7 Kongono telemo yemo yu mele papu kalemele kenepunge ulkena peko, ulke pulu yemone langi simbema nangi. Ulke pinie-pinie naa andoko, ulke telune mindi langi nongo peangi.
7 Permaneçam naquela casa e comam e bebam o que lhes derem, pois quem trabalha merece seu salário. Não fiquem mudando de casa em casa.
8 “Kolea tenga suku pukulie ningemone, kanu kolea pulu yembomane enondo “Papu ongi. Olio pea molamili waa.” ningi liemo eno langi singema nongo,
8 “Quando entrarem numa cidade e ela os receber bem, comam o que lhes oferecerem.
9 akune kuru tomba yemboma teko konde liku, enondo ningendo: “Pulu Yemo omba ye nomi kingi molopa olio nokomba walemoeno molemelena nondopa ombá.” niengi.
9 Curem os enfermos e digam-lhes: ‘Agora o reino de Deus chegou até vocês’.
10 “Molo kolea tenga suku pukulie kanu kolea pulu yembomane enondo “Eno nambemune ongiye?” ningu, “Pea peamili waa.” naa ningi liemo ⸤kanu koleamo munduku siye kolko pungendo⸥ aulkena puku angilkulie yembomando ningendo:
10 Mas, se uma cidade se recusar a recebê-los, saiam pelas ruas e digam:
11 “Enone olio liku su singimunge ‘Eno kamu molko kenjengi! Pulu Yemone eno lipe naa tapondomba mele paa piliengi!’ nimbu, olionga kimbune ya koleamonga ma angilkimume kepe kulu topolie pukumulu.” niengi. ‘Akumu piliengi!’ ningu aku siku ningulie pe ungu te pea enondo kamu ningendo: “⸤Eno liepi-liepi tamili piliengi!⸥ Pulu Yemo omba ye nomi kingi molopa yemboma nokomba walemo nondopa ombá.” niengi.
11 ‘Limpamos de nossos pés até o pó desta cidade em sinal de reprovação. E saibam disto: o reino de Deus chegou!’.
12 “Nane enondo paa sike nimbu sikirumu: Kote walemo wendo ombá kinie kolea awili Sodomo ⸤yembomaou ulu pulu keri awisili sike teringinalo⸥ enonga kote kanga mele pemba. Nalo iyembo ⸤enondo “Pea molamili waa.” ni naa ningu, enonga ungu pilku naa linge yemboma,⸥ kote walemo wendo ombá kinie enonga kote awili mele pemba.” nirimu.
12 Eu lhes garanto que, no dia do juízo, até Sodoma será tratada com menos rigor que aquela cidade.
13 “Kolea Korasini kinie Besaida taonoselo ⸤akune molemele yemboma⸥ mindili nongo paa molko kenjinge. Kanu koleaselonga sukundu ulu tondolo awisili terindu ⸤nalo akune molemele yemboma konopu alowa naa telemele⸥. Kolea awili Taya kinie Saidonoselonga sukunduulu tondolo naa terindunalo kanu koleaselonga sukundu nane ulu tondolo aku sipu telka kanolemelanje kanu koleaselonga ⸤yembomane⸥ eno ulu pulu keri telemelema koronga munduku siye kolko, bulu siku, konopu alowa telemela.
13 “Que aflição as espera, Corazim e Betsaida! Porque, se nas cidades de Tiro e Sidom tivessem sido realizados os milagres que realizei em vocês, há muito tempo seus habitantes teriam se arrependido e demonstrado isso vestindo panos de saco e jogando cinzas sobre a cabeça.
14 ⸤Akumunge⸥ kote walemo wendo ombá kinie kanu kolea awili Taya kinie Saidonoselonga ⸤yemboma ulupulu keri sike telemelemonga⸥ enonga kote kanga mele pemba. Nalo eno kolea Korasini kinie Besaidaselonga ⸤yemboma⸥ ⸤na ulu tondoloma terindu kinie kanokolie konopu alowa naa teringimunge⸥ kote walemo wendo ombá kinie enonga kote awili mele pemba.
14 Eu lhes digo que, no dia do juízo, Tiro e Sidom serão tratadas com menos rigor que vocês.
15 “Kapeniame taono ⸤yemboma enone⸥ ‘Mulu koleana pupu molamili.’ konopu lekemeleye? Aku manda molo. ⸤Enone nanga ungume alieli pilimele nalo konopu alowa naa telemelemonga⸥ eno kolea kerine puku molonge.” ⸤nirimu.⸥
15 E você, Cafarnaum, será elevada até o céu? Não, descerá até o lugar dos mortos”.
16 ⸤Aku nimbelie yuni lipe mundumbe terimu yemando ungu te pea nimbendo:⸥ “Enone ungu ningema pilipe limbe yembomone nane ungu nilio ungumu pilipe limbela. Enone ungu ningema naa pilipe ‘Olio pea molamili.’ naa nimbe temba yembomone na-kinie ‘Pea naa molambili.’ nimbéla. Nando ‘Pea naa molambili.’ nimbé yembomone na ma koleana lipe mundorumu ye kanumundu ‘Pea naa molambili.’ nimbéla.” nirimu. Yesusini aku nimbe pora sipelie ‘Yunge kongono tende-pangi.’ nimbe eno lipe mundorumu.
16 Então ele disse aos discípulos: “Quem aceita sua mensagem também me aceita, e quem os rejeita também me rejeita. E quem me rejeita também rejeita aquele que me enviou”.
17 ⸤Walse⸥ Yesusini lipe mundorumu ye tokapu yepoko yu molorumune paa konopu siku yando ongolie enone yundu ningendo: “Awilimu, olione nunge imbi lepolie kuru kerime kepe olione ungu nirimulume pilku liku teringi.” niringi.
17 Quando os setenta e dois discípulos voltaram, relataram com alegria: “Senhor, até os demônios nos obedecem pela sua autoridade!”.
18 Yesusini enondo nimbendo: “Aku siku teliku andoringi kinie ⸤kurumenga nomi⸥ Setenekariapá mele tepa, topa manie mundorumu nane kanorundu,
18 Então ele lhes disse: “Vi Satanás caindo do céu como um relâmpago!
19 Pilieme! Eno tondolo te sirindu. Yembo nomba kondoli kongi-ka-wambiye molo kiriwaraaku melema eno naa kanoko kambilinge kinie aku melemane eno nanga yemboma ‘Uluri naa tepili.’ nimbu eno kanu tondolomo sirindu.Olio-kinie opa pulue ⸤Setene⸥ yu sike tondolo pulimo nalo eno kanu tondolo sirindumunge yuni eno uluri manda naa temba.
19 Eu lhes dei autoridade para pisarem sobre cobras e escorpiões, e sobre todo o poder do inimigo. Nada lhes causará dano.
20 Nalo aku sipu nikirumunge konopu naa siku, kurume enonga ungumu pilku liku telemelemonga konopu naa siku; ⸤Pulu Yemone⸥ mulu koleana ⸤molopa⸥ enonga imbime topa mondorumumunge konopu siku molangi.” nirimu.
20 Mas não se alegrem porque os espíritos impuros lhes obedecem; alegrem-se porque seus nomes estão registrados no céu”.
21 Yesusini Pulu Yemonga Mini Kake Telimu kinie konopu awili tepa sipelie Pulu Yemondo nimbendo: “Tata, Mulu Maselo Kinie Nokoko Moleno Ye Nomimu, nane nu-kinie “Ange.” nikiru. ‘Olio pilipe konginjeli pelemo. Olio oliolio ungumenga pulume pali pilipu kondolemolo.’ ningu pilimele yemboma eno nane telio ulumenga pulumu ‘Naa piliengi!’ ningu naa ningu sirinu. Yembo ambolango pame ⸤mele⸥molko, nane nilio ungume komu tendeko molemele yemboma mindi nane telio ulumenga pulumu ‘Piliengi!’ ningu, eno ningu sirinu kanumunge nu kapi nimbu “Papu terinu.” nikiru. Sike Tata, nuni ‘aku sipe wendo ombá kinie konopu simbo.’ ningu aku siku terinumunge ⸤aku sipe wendo okomo.⸥” nirimu.
21 Naquele momento, Jesus foi tomado da alegria do Espírito Santo e disse: “Pai, Senhor dos céus e da terra, eu te agradeço porque escondeste estas coisas dos que se consideram sábios e inteligentes e as revelaste aos que são como crianças. Sim, Pai, foi do teu agrado fazê-lo assim.
22 ⸤Pulu Yemondo aku sipe nimbelie kelepa yembo moloringimendo nimbendo:⸥ “Melema pali Tatane na sirimu. Yembo tene Malo paa sike molemo mele pilipe kanopa imbi silimo yembo te molo; Lapane mindi yu kanopa imbi silimo. Yembo tene Lapa paa sike molemo mele pilipe kanopa imbi silimo yembo te molo. Malone mindi kanopa imbi silimo; Malone ‘Lapa lipu ora siembo.’ nimbé yemboma eno Lapa kanoko imbi singela.” nirimu.
22 “Meu Pai me confiou todas as coisas. Ninguém conhece verdadeiramente o Filho, a não ser o Pai, e ninguém conhece verdadeiramente o Pai, a não ser o Filho e aqueles a quem o Filho escolhe revelá-lo”.
23 Kanu kinie yu lombili andoli yema eno enono moloringine pupe ‘Eno mindi piliengi.’ nimbe enondo nimbendo: “Eno mongone kanolemele melema kinie ulume kinie kanolemele yemboma eno malo.
23 Então, em particular, ele se voltou para os discípulos e disse: “Felizes os olhos que veem o que vocês viram.
24 Nane enondo paasike nimbu sikirumu: Ou moloringi yemboma, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yema kinie, ye nomi kingime kinie, kanu yembo awisili kinié eno mongone kanoko molemele melema kinie ulume kinie kanongendo “Kanamola!” ningu moloringi nalo naa kanoringi. Eno kinié komuni pilku molemele melema pilingendo “Piliemola!” ningu moloringi nalo naa pilieringi.” nirimu.
24 Eu lhes digo: muitos profetas e reis desejaram ver o que vocês têm visto e ouvir o que vocês têm ouvido, mas não puderam”.
25 Pulu Yemonga ungu manemanga pulume pilipe kondorumu ye tene ‘Yuni nimbe kenjimbenje manda manjipu piliembo.’ nimbe Yesusindu walsipe pilipelie nimbendo: “Ungu Mane Silimu, na nambe-embo kinie konde molopo kondopo mindi puli ulu pulumu limboye?” nirimu.
25 Certo dia, um especialista da lei se levantou para pôr Jesus à prova com esta pergunta: “Mestre, o que preciso fazer para herdar a vida eterna?”.
26 Yesusini yundu nimbendo: “Pulu Yemonga ungu manema Mosisini bokune torumu bokune kanokolie nambolka nimbe molemo kanolenoye?” nirimu.
26 Jesus respondeu: “O que diz a lei de Moisés? Como você a entende?”.
27 Yuni topondopa nimbendo: “Pulu Yemonga ungu manemane nimbendo:nimbe pepa,nimbe pelemo.”nirimu.
27 O homem respondeu: “‘Ame o Senhor, seu Deus, de todo o seu coração, de toda a sua alma, de toda a sua força e de toda a sua mente’ e ‘Ame o seu próximo como a si mesmo’”.
28 Yesusini yundu nimbéndo: “Nu paa sike nikinumu. Nu aku siku tenu liemo molopa mindi puli aulkena puni.” nirimu.
28 “Está correto!”, disse Jesus. “Faça isso, e você viverá.”
29 Nalo Pulu Yemonga ungumenga pulume pilipe yemboma mane sili yemone‘Yembomane ‘Na paa pilimo yemo’ ningu piliengi!’ nimbelie kelepa nimbendo: “Nanga pulu lemo yemboma nameleye?” nirimu.
29 O homem, porém, querendo justificar suas ações, perguntou a Jesus: “E quem é o meu próximo?”.
30 Yesusini ungu te topondopa nimbendo: “Juda ye te kolea awili Jerusalleme mundupe siye kolopa kolea awili Jeriko pumbe purumu kinie wa noli yema ongo yunge mulumbale toroko kulku liku yu toko nosiku eno puringi.
30 Jesus respondeu com uma história: “Certo homem descia de Jerusalém a Jericó, quando foi atacado por bandidos. Eles lhe tiraram as roupas, o espancaram e o deixaram quase morto à beira da estrada.
31 Kanu kinie Pulu Yemo popo tondoli ye tekanu aulkemonga maniendo pumbe pupelie nirimumuni, yemo aulkena lierimumu omba kanopalie yu lierimune siye kolopa aulke kiririme ekendonga omba purumu.
31 “Por acaso, descia por ali um sacerdote. Quando viu o homem caído, atravessou para o outro lado da estrada.
32 Pe aku sipela Pulu Yemonga kongono tendeli talape LLipai ye teyemo toko noseringine omba kanopalie yu liepili siye kolopa aulke kiririme ekendonga omba yu purumula.
32 Um levita fazia o mesmo caminho e viu o homem caído, mas também atravessou e passou longe.
33 Nalo Sameria ye tekanu aulkena pumbe ombalie yemo lierimune omba kanopalie yu kondo kolopa,
33 “Então veio um samaritano e, ao ver o homem, teve compaixão dele.
34 lierimune nondopa pupe kangi toringimenga kopongo kinie no-waene kinie ondopa kandondopalie banisini ka tondopalie nirimumuni, pe yuni yu kangulupe ola lipe yunge kongi-dongi bulu mingine ola nosipe memba pupelie yembo ponenge ongo pe-pou-pou teringi ulke tenga memba pupe nosipe nokopa molorumu.
34 Foi até ele, tratou de seus ferimentos com óleo e vinho e os enfaixou. Depois, colocou o homem em seu jumento e o levou a uma hospedaria, onde cuidou dele.
35 Peringili kinie ipulueli ou yu pumbe tepalie nirimumuni, kou pape kina mele wendo lipe ulke pulu yemo sipelie nimbendo: “Yu nokoko kondoyo. Pe i sikiru koumu manda naa tepa nunge kou mare olandopa pumu liemo pe kelepo yando ombolie nunge kou pundu tombo.” nimbe Sameria yemone nirimu.” ⸤nimbe Yesusini aku nirimu.⸥
35 No dia seguinte, deu duas moedas de prata ao dono da hospedaria e disse: ‘Cuide deste homem. Se você precisar gastar a mais com ele, eu lhe pagarei a diferença quando voltar’.
36 ⸤Aku nimbelie kelepa nimbendo⸥ “I ye yepoko ongo puringimenga ye wa nolimene toko noseringi yemonga pulu lierimu yemo naweye? Juda ye ou pulu pulu ongo kanokolo we ongo puringili yeselonga te molo yunge opa pulue ye akilipe orumu yemoye?” nimbe walsipe pilierimu.
36 “Qual desses três você diria que foi o próximo do homem atacado pelos bandidos?”, perguntou Jesus.
37 Pulu Yemonga ungumenga pulume pilipe yemboma mane sili yemo yuni nimbendo: “Yemone yu we kondo kolorumu yemo lemo.” nirimu. Kanu kinie Yesusini yundu nimbendo: “Nu puku aku siku te-pou.” nirimu.
37 O especialista da lei respondeu: “Aquele que teve misericórdia dele”. Então Jesus disse: “Vá e faça o mesmo”.
38 Kanu kinie Yesusi kinie yu lombili andolime kinie eno ongo pukulie kolea tenga pupe ambo Mata yunge ulkena “Pea molamili ou.” nirimu kinie yu akune purumu.
38 Jesus e seus discípulos seguiram viagem e chegaram a um povoado onde uma mulher chamada Marta os recebeu em sua casa.
39 Mata yunge angenu Maria molopalie yu Yesusini ungu peanga nilimo nimbémo ‘Piliembo.’ nimbe Yesusi molorumune omba nondopa manie molopalie nirimumuni, Yesusi ungu nimbe molorumu mele yu pilipe molorumu.
39 Sua irmã, Maria, sentou-se aos pés de Jesus e ouvia o que ele ensinava.
40 Nalo Mata yuyu langi kalondopa, kongono tepa molopalie yu kongono takaraki lierimu kulu kanu kongonomo mindi pilipelie Yesusi molorumune pupe nimbendo: “Awilimu, nanga angenu na lipe naa tapondokomo-na na nanu mindi langi simbondo kongono tepo molkoro kanokolie kondo naa tekemoye? Yuni na ‘Omba lipe tapondopili.’ ni.” nirimu.
40 Marta, porém, estava ocupada com seus muitos afazeres. Foi a Jesus e disse: “Senhor, não o incomoda que minha irmã fique aí sentada enquanto eu faço todo o trabalho? Diga-lhe que venha me ajudar!”.
41 Aku nirimu kinie pilipelie Yesusini yundu topondopa nimbendo: “Ambo Mata, ulu awisili mele nu konopu awisili liku munduku konopu umbune tepili moleno
41 Mas o Senhor respondeu: “Marta, Marta, você se preocupa e se inquieta com todos esses detalhes.
42 nalo ulu telu mindi nu naa pilku teleno. Kanu ulu peangamo Mariane ‘Teambo.’ nimbelie ⸤nanga ungumu pilipe⸥ molemo. Kanu ulu peangamo yuni naa temba aulke te molo.” nirimu.
42 Apenas uma coisa é necessária. Quanto a Maria, ela fez a escolha certa, e ninguém tomará isso dela”.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Lucas 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.