Filipenses 4

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Akumunge, nanga angokeme, na konopu mondopo ‘Paa eno kanamboa!’ nimbu kondo kolopo molio yemboma, na eno-kinie kongonomo terindumunge eno nanga mele kaloli namba peangamo molemelemonga konopu sipu molio yemboma, nanga pulu lemo yembo konopu mondolioma, Awili Kirasini aku sipe eno-kinie manda temba kene pilkulieeno Awilimu munduku siye naa kolko tondolo munduku ambolko molangi.
1 Isan imih taituwau, kwa i ayu au yabow, au yasisir naatu au yey, akokok kwanekwan i ayumat ata itin, Regah wanawananamaim kwanabatkikin.
2 Ambo Yodia kinie Sindikeselo, Awilimunge yemboma ‘Molangi.’ nimbe pelemo ungu manemo mele elo aku sikulu Awilimunge amboselo molembele kene ‘konopu telune pupili molangili.’ nimbu elo paa mawa tekero.
2 Kwa Euodia naatu Sinataike airi abifefeyani, akokok Regah wanawananamaim tura airi a tur ta’imon kwanabow.
3 Sisikosi, ‘ “nunge imbimunge pulumu pilkulie”tapu topo pea kongono telembolo sikemo nuni amboselo “‘Kapola kapola molangili.’ ningu” liku tapondani.’ nimbu mawa tekero. ‘Yembomane temane peangamo piliengi!’ ningulu elo na kinie pea tapu topo kongono mindili sipu tepo molorumulu kene aku teani. Ye Killemene kepe yembo mare pea tapu topo andopo kongono terimulula, aku yembomanga imbime konde molko mindi punge yembomanga imbime molemo bokunemolemo.
3 Naatu o bit abar turou auman abifefeyani, akokok iti baibin hairi inibaisih. Anayabin i hairi ayu hibaisu raro’oh baban tur gewasin abosemor, Clement auman naatu bow turou’unah afa moumurih na’in auman hibaisu tur gewasin abobosemor, wabih i yawas ana buk wanawanan hikirum ti’inu’in.
4 “Eno Pillipai yemboma,” Awilimukinie tapu toko molemele kene alieli konopu siku molayo. Altopo nikiru. Konopu siku molayo.
4 Regah wanawananamaim mar etei kwaniyasisir. Iban ao maiye, kwaniyasisir!
5 Awilimu eno molemelena nondopa ombá tekemo keneenone ‘Yembomane teko kenjinge kinie eno popenge tepo iri topo tondolo mundupu mane naa sipu, yemboma taka lipu lipu tapondopo molemolo mele yembomane pali kanangi.’ ningu aku siku teko molayo.
5 Ayu akokok yara’iyen ana yawas i sabuw kwani’obaiyih. Regah na isan i na iyubin.
6 Mele teluri kepe eno kele toko mini-wale naa mundeyo.Enonga melema kinie ulume kinie enonga konopune umbune pelemoma pali Pulu Yemo ningu para siku, yu-kinie ungu ningendo mawa tekolieyu-kinie “Ange.” ningu, aku siku teko molayo.
6 Men sawar isah kwananot kwaniyababan, baise mar etei ayoyobanamaim abisa kwakokok i dogor merarayow auman God kwanifefeyan.
7 Aku tenge kinie Pulu Yemone eno konopu pe nili ulu silimomo,kanumu yembomane pilkulie manda naa pilimele, kanu pe nilimuni Kirasi Yesusi kinie tapu toko molangi enonga konopumenokomba.
7 Naatu God ana tufuw ra’at orot babin ana so’ob nanatabir i boro kwa dogor naatu anot nafafar Keriso Jesu wanawananamaim kwanama.
8 Ungu te kamu niembo. Angokeme, ulu paa peanga olandopa, yembomane kanokolie konopu siku kapi nilimele aku sipe ulume mindi konopu kimbu siku pilku molangi. Ulu sikema kinie, yembomane kanoko peanga kanolemele ulu sumbi nilime kinie, ulu kalaro naa mololi ulume kinie, yembomane pilku peanga pilimele ulume kinie, kanoko “Teko kondokono.” nilimele ulume kinie, aku sipe ulume mindi konopu kimbu siku pilku molangi.
8 Naatu ayu au tur yomanin i boro iti na’atube anao. Sawar abisa gewasih, sawar abisa tirursagiyen, sawar abisa i turobe anababatun, sawar abisa ya ebaib, sawar abisa hai ef mutufurin, sawar abisa kouksouwenamaim ti’inu’in, sawar abisa i mumunih, sawar abisa i mokobfouh, nati sawar isah anot imaim kwanaya mar etei kwananot.
9 Nane eno mane silio pilieringi mele kinie, ulu telioma pilku kanolemele mele kinie, aku ulume eno alieli teko molangi. Aku tenge kinie ‘Eno konopu pe nipili taka liku molangi.’ nilimo Pulu Yemo eno-kinie molomba.
9 Abisa ayu asinaf kwa’itin biyou’une kwabaib naatu ao kwanonowar i kwani’a’ait. Naatu tufuw ana God boro mar etei bairi kwanama.
10 Na Awilimunge yemo molopolie enone na kondo kolko liku tapondoringi mele talko altoko teringimunge paa konopu sikiru. Ou sike, ‘Lipu tapondamili.’ niringila nalo liku tapondonge aulke te naa lierimu.
10 Regah wanawananamaim ama’ama i abiyasisir gagamin maiyow, anayabin kwa iban maiye nuhitaseb baibaisu isan kwanotanot. Turobe kwa i baibaisu isan kwanotanot, baise ef men ta ema’am boro a baibais kwanitu.
11 Na melema molo tokomo-na naa nikiru. Ulu lupe lupe keri peangama na-kinie wendo olemo kinie ‘Uluri molo. Aku ulume mandala.’ nimbu konopu kimbu sipu pilipu naa molio.
11 Iti ao’o i men au huramaim i’en ama’ama baibaisu isan ao’omih, ayu makakaf naatu ma gewas hai ef etei aso’ob, imih abisa kikimin biyou ema’am karam boro anama.
12 Na wale mare mele molo tolemo mele kepe, wale mare mele awisili ambolio mele kepe pilipu molio. “Nalo” na langi awisili lemo walema kepe engele lemo walema kepe, melema molo tolemo kinie kepe mele awisili nosilio kinie kepe, ulu keri peanga aku sipema pali na-kinie wendo olemo kinie ‘Uluri molo.’ nimbu konopu awisili lipu naa mundulio ulu pulumu na pilio.
12 Mour ana veya naatu baimar ana veya i ayu aso’ob, makakaf ta ta wanawanahimaim mi’itube inaa inatomatom naatu mi’itube inabi’aamorob hai kirikirifot etei ayu aso’ob.
13 “Kirasini” na tondolo silimo aku tondolomone na ulume pali manda telio.
13 Sawar etei i wanawananamaim ayu fair abaib, imaim karam boro anasinaf.
14 Akumu sike nalo eno na-kinie tapu topo nanga umbunema talko meringi akumu papu.
14 Baise a merar ayiy au makakaf wanawanan kwabibaisu i kwa a gewasin ayu kwabi’obaiyu isan.
15 Eno Pillipai yembomane pilimele, nane ou pulu polopo temane peangamo topo silipu andopolie eno moloringine ombo topo sirindu pilieringi kinie pe enonga kolea Masedonia poropinji mundupu siye kolopo kolea lupe marenga purundu kinie enone mindi na liku tapondoko kou-mone mare siku mundoringi lsindu. We Kirasinge yembo talapelupe marene naa siringi.
15 Kwa Philipi sabuw marasika ayu boubu ana tur gewasin abibinan ufunamaim Masedonia abihamiy ana veya, kwa akisimo a baitinin ayu kwabibaisu i kwaso’ob naatu anawayow kwabaib auman i kwaso’ob, ekaleisia afa i men hibaisu.
16 “Kolea Masedonia poropinji ou mundupu siye naa kolopo”kolea awili Tesallonaika pupu molorundu kinie kepe ‘Na melte molo naa topili.’ ningu wale mare eno Pillipai yembomane liku tapondoko melema siku mundoringila.
16 Naatu ana Thessalonica atit ama’am ana veya kwa a siwar i men mar ta’imon kwaiyafar baibais kwaitu’umih, baise mar maumurih maiyow kwaiyafar.
17 ‘Na melema we siengi.’ nimbu mawa tepo naa nikiru. ‘Na liku tapondoko melema we singemonga “Pulu Yemone” eno mele peangama olandopa simbe linge, aku kinie na konopu simbo.’ nimbu aku sipu nikiru.
17 Ayu i men nati siwar baiyafarin ayu bain isan ao’omih, en baise akokok a baitininamaim baigegewasin kwanab.
18 Akumunge melema pali singimunge pepámo itopo sikiru. Melema siringi lsindu akume na molo torumu melemanga olandopa siringi lsindu. Kinié enone mele siku mundoringi melema Epapodaitasini mendepa orumu-ne lsindumunge na mele paa awisili nosilio. Aku melema singi, olio Pulu Yemo popo topo mele kalopo silimoloma Pulu Yemone mune pilipe peanga pilipe limo mele aku sipe kanu melema popo topa kaloli melema mele yuni kanopa peanga kanolemo.
18 Sawar kwabiyafaren etei i abow, naatu tafan kwaya’abar auman na abaib i ra’at kwanekwan, naatu au kok abisa anotanot etei Epafaroditas kwaitin bow nan i abow umou awan karatan. Siwar nati kwaiyafar abaib i sibor yamurin gewasin faur yamurinabe eyen God eyun ebiyasisir na’atube abai.
19 Kirasi Yesusini enonga nimbe tenderimu, yunge yemboma molemelemonga, nanga Pulu Yemone mele kande kande peanga awisili nosilimomanga mare ‘eno mele molo tolemoma pali nosengi!’ nimbe simbe.
19 Imih ayoyoyoban, Regah God boro a kok etei na’itin Jesu Keriso ana toto ana buyoy wanawanan ma’agiy ema’am ine kwa etei boro nigegewasini.
20 Alieli olionga Lapa Pulu Yemonga imbi lipu ola mundundupu yu kapi nimbu mololipu mindi pamili. Sike aku teamili.
20 Tamat God merarayow bora’ara’aten tanitin wanatowan, wanatowan. Amen.
21 Eno Kirasi Yesusinge yemboma pali nane “Eno manda molemeleye?” nikiru. Na kinie pea molemolo angenupilimene kepe “Eno manda molemeleye?” nikimilila.
21 God ana sabuw etei’imak hai tur ina’owen hai merar ayiy. Taituwa bairi iti ama’am a merar tiyiy.
22 Pulu Yemonga yemboma pali, Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamonga ulkena pelemele yemboma kinie pea, enone “Eno manda molemeleye?” nikimilila.
22 God ana sabuw bairi iti ama’am kwa a merar tiyiy. Naatu merarayow gagamin i Caesar ana nibur bairi kwa a merar tiyiy.
23 Awili Yesusi Kirasinienonga minime we kondo kolopa molopili molangi. Aku sipe tepili. “Aku pea nikiru.”
23 Ayu ayoyoyoban, ata Regah Jesu Keriso ana manaw ana kabeber kwa ayub nikofan bairi kwanama. Amen.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Filipenses 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.