Filemom 1
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI
1 Na Pollo, Kirasi Yesusinge kongono tendeliomonga ka-ulkena pelio yemo, na kinie olionga angenu Timoti pea molopololie ipepámo topo sikiru. Oltonga paa pulu lemo ye Pillimono, tapu topo kongono telemolo yemo, nu kinie, olionga kemulu Apia keme, olio pea tapu topo opa teli ye Akipasi keme, Kirasinge yembo talapePillimono nunge ulkena maku tolemele yemboma kinie, eno ipepámo topo sikiru.
1 Ayu Paul, Keriso Jesu wabinamaim ana dibur ama abowabow, Tai Timothy airi akirum,
2 — ausente —
2 naatu rubui baitumatumayan babin Aphia auman ana merar ayiy, na’atube Arsipas ata of tur gewasin isan etatafafar, naatu ekaleisia nati abaremaim etei hai merar ayiyi.
3 Olionga Lapa Pulu Yemo kinie Awili Yesusi Kirasiseloneeno we kondo kolkolo, ‘Eno konopu pe nipili taka liku molangi.’ niengili.
3 Manaw kabeber naatu tufuw Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
4 Nanga pulu lemo ye ⸤Pillimono⸥, nu Awili Yesusi ⸤molopa, olionga nimbe tenderimu tendelemo mele⸥ ‘Sike.’ ningu tondolo munduku pilku molko,Pulu Yemonga yemboma pali konopu mondoko moleno mele pilipulie Pulu Yemo kinie ungu nimbondo alieli nunge mawa tendepo, nanga Pulu Yemo kinie “Ange.” nilio.
4 Philemon, matan fufur au yoyobanamaim o anunuhi, naatu au God ana merar ayiy.
5 — ausente —
5 Anayabin o God ana sabuw isah kubiyabow naatu a baitumatum Regah Jesu wanawananamaim ibukikin kuma’am isan ana tur i anonowar.
6 Pulu Yemo kinie nunge mawa tendepolie, ‘Nu kinie olio ‘⸤Yesusi Kirasi⸥ sike.’ nimbu tondolo mundupu pilimolomonga konopu telune pupili tapu topo molemolo ulumuni nu paa pilipe konginjelimu sipili. Aku pilipe konginjelimu pemba kinie Kirasinge mele peanga olio silimo limoloma kamu tondolo munduku pilieni.’ nilio.
6 Ayu ayoyoyoban o a bowabow nati kubowabow i nigewasin inabow, saise sawar gewasih Keriso wanawananamaim tenan hai yabih etei boro inaso’ob.
7 Nuni, ango, Pulu Yemonga yemboma konopu mondokolie konopu peanga pepili molonge ulume tenderinu mele pilipulie na konopu sipu konopu paa tondolo pupili molio.
7 O a yabowamaim ayu yasisir gagamin na’in itu naatu koufair itu, anayabin o asinafumaim God ana sabuw dogoroh ibora’ah maiye.
8 Nane nu ulu te ‘tei.’ nimbu mawa tembo tekero akumu nu kinie olto Kirasinge yeselo molembolomonga ‘Nu paa sike tei.’ nimbu tondolo mundupu manda nilke nalo ⸤nuni teleno mele nikiru aku siku molko Pulu Yemonga yemboma kondo kolko teleno⸥ akumunge
8 Isan imih ayu Keriso wabinamaim tur fokarin ata’uwi naatu atiyuni sawar abisa sinafumih itasinaf.
9 ⸤aku sipu naa nimbo⸥.Konopu mondoli ulumuni olto lipe tere lendepa ‘Telune molangili.’ nilimo-na aku sipu molembolomonga nane ⸤‘Nu i siku tei.’ nimbu tondolo mundupu naa nimbu, ‘Ulu te teani.’ nimbu⸥ nu taka lipu mawa tembo tekero. Sike na Pollo, na ye andamo,Kirasi Yesusinge kongono tendeliomonga ka ulkena pelio, na aku sipu yemo moliomonga
9 Baise yabow ana efamaim o abifefeyani, ayu Paul, naatu ayu i regah, na’atube Keriso Jesu abibinanumaim dibur ama’am.
10 nanga malo Onesimasinge mawa tendepolie ‘nuni yu teko kondani.’ nikiru. Na ka-ulkena pepolie yu mane sirindu kinie yu ⸤konopu alowa tepa⸥ ‘⸤Kirasi⸥ sike.’ nimbe tondolo mundupe pilipe ⸤Kirasinge yemo⸥ molorumu mele molemomonga kinié yu nanga malo ⸤mele⸥, na yunge lapamo molio.
10 Ayu o isa ao abifefeyan natu Onesimus isan, ayu dibur ama’am ana veya i na ayu natu matar, Paul ma Onesmuis ana fef ekikirum|alt="Paul with paper, pen and Onesimus" src="CN02091B.TIF" size="span" loc="Phm 10" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="10"
11 Ou sike yuni nunge kongono peanga te mimi sipe naa tenderimu nalo kinié nu kinie olto pea yuni mimi sipe lipe tapondopa kongono tendemba yemo molemo.
11 Onesimus marasika airi kwama’am i ana bowabow isan i’it furuw, baise boun i orot bowayan orot gewasin matar, boro o nibaisi na’atube ayu nibaisu.
12 Kinié yu nu molenona “Kelko pu.” nikiru nalo pukumu kinie na paa konopu umbune tekemo.
12 O isa abiyafar maiye, ana itinin i ayu dogorou o isa enan.
13 Na temane peangamo topo silipu andorundumunge ka siringi ka ulkena pelio kinie Onesimasini nunge kolo wangopa “Na liku tapondoko ka ulkena nokani molou.” nilke
13 Ayu akokok kwanekwan i boro atabotan, ayu tur gewasin isan dibur ama’am i boro o efan ayu tibaisu ata ma.
14 nalo ‘nuni paa sike na liku tapondani kene nu molenona yu ou naa opili. Yu pipi sipu nunge nimbe na lipe tapondopili.’ nimbu we karaye tepo naa nimbo. ‘Nu nunu konopuni pilkulie teani.’ nimbu ‘nu molenona yu opili.’ nikiru. ⸤Nu molenona ombá kinie yu pe molopa temba mele nu nunu pilieni!⸥
14 Baise ayu men akokok o a baibasit ufunane atasinaf, en baise wan i boro o dogor tutufin etei inibasit, saise men inanot ayu o sinaf isan ao’okikinimih.
15 Pe nu molonine kelepa sukundu omba nu kinie kamu-kumu molombando Onesimasi ou wallo-kolte nu molenona mundupe siye kolopa kolea tenga purumu molemonje.
15 Ana’an ta Onesimus o biyamaim tit nabin mar kafai ma, saise tamatabir tan biya tatitit boro airi wanatowan kwatama.
16 Nalo aku liemo yu nunge kongono we tendeli kendemande yemo mindi molombando aku sipe ulumu wendo naa orumu. Yu sike nunge kongono we tendeli yemo molemo nalo kinié akumu mindi molo. Kinié nunge angena kepe molomba kinie nuni yu paa konopu mondonimunge aku sipe mele ulumu wendo orumunje. Nane Onesimasi paa konopu mondopo ‘Yu nanga paa sike kandi angenunje.’ konopu lelio. Pe yu kinie nu pea Awilimunge angenunguluselo molongelemonga kepe, yu nunge angena molopa kendemande kongonomo tendepa kondombamonga kepe, ‘nuni Onesimasi yu konopu mondoni mele olandopamo, nane yu konopu mondolio mele maniendopa.’ konopu lekero.
16 Naatu boun i men bowayan akisin, en baise bowayan gewasin anababatun matar, tai baitumatumayan, ayu dogorou ana yasisir, naatu o dogor ana yasisir gagamin anababatun. Bowayan orot gewasin o isa naatu ata Regah isan.
17 Akumunge, ‘Na nu kinie pea Kirasinge kongonomo tapu topo telembolo.’ konopu leno liemo na olka kinie “Pea molambili ou.” nilina mele yu ombá kinie “Pea molambili ou.” nieni.
17 Imih ayu o bow turau inarouw inanotanot na’at, basit ana merar inay inab. Ayu au merar itay itabubuwu na’atube.
18 Yuni nu kinie ulu te tepa kenjerimu liemo, molo yunge pundu te nu kinie angilierimu liemo akume Onesimasindu “Pundu tou.” naa ningu, siye kolani. Aku pundume pali nane tombo kene nanga imbi tondani.
18 O isa sawar kakafin ta nasisinaf na’at, o sawar ta asir nab men nabibaiyan na’at, basit i wabin inabosair ayu wabu’umaim inakirum, boro anibaiyan.
19 Na Pollo, nanu aku pundume tombomonga nanga kimuni nanga imbimu ipepána tokoro. Nalo nu na-kinie pundu te angilimo, ‘aku pundumu naa nindu liemo nu we pilku moleno.’ konopu lekero. Nu na kinie pundu angilimo akumu, nane nu lipu tapondorundumunge nu konde molko kondoko mindi puni ulumu nu kinie pelemo kanumu.
19 Ayu Paul iti tur i ayu taiyuwu umau’umaim akirum abiyafar. Ayu boro wan anay anibaiyan. Iti i boro men atao itanowar, en baise o ayawas tutufin etei ayu isou ibowabow ana bit i biyou ema’am.
20 Ano, ‘Awilimunge kongono te tendambo.’ ningu na liku tapondoko ulu peanga te teani.Olto Kirasinge yeselo molembolomonga nuni na konopu peanga pepili ulu te teani.
20 Taiu, baitumatumayan akokok ata Regah Keriso wabinamaim mi’itube o biyane baibais ta atab, Keriso wanawananamaim dogorou itakumamat koufair atab.
21 Na paa mimi sipu pilkiru: ‘Nane “Tei.” nikiru ungumu nu paa pilku liku teni.’ konopu lepolie ipepámo nu topo sikiru. ‘Nane nu “⸤Onesimasi kinie⸥ teani.” nimbu mawa tekero akumu nuni paa olandopa yu liku tapondoko teni.’ konopu lekero.
21 O abosiyasiyar isan i ayu abitumatum, naatu fef iti akirum o isa abiyafar, aso’ob o boro abisa ao tafanamaim inasinaf.
22 Na ungu te pea mawa tekerola: Na pilkirumu, ‘Enone Pulu Yemo kinie mawa telemele mele yuni pilipelie ‘Na eno molemelena wambo.’ nimbé.’ konopu lekero. Akumunge ‘na nunge ulke ombo pembo kene suluminia te teko mimi teko nosindeni.’ ⸤nimbu mawa tekero⸥.
22 Naatu akokok nanawan bar awan ta ayu isou inayabuna, anayabin ayu abitumatum God boro a yoyoban nanowar, naatu boro niyunu isa anan maiye.
23 Epaparasi, yuKirasi Yesusinge kongono tenderimumunge yu ka siringi, kinié olto pea ka ulkena tapu topo pelembolomo, yuni “Nu manda molenoye?” nimbe, nimbe mundukumu.
23 Epaphras a merar eyiy, i ayu airi Keriso Jesu wabinamaim dibur ama’am.
24 Na kinie pea tapu topo kongono telemolo ye Mako kinie Arisitakasi kinieDimasi kinie LLuku kinieenone “Nu manda molenoye?” nikimilila.
24 Au ofonah bairi ai bowabow ta’imon etei’imak a merar tiyiy na’atube, Mark, Aristakus, Demas naatu Luke.
25 Awili Yesusi Kirasini enonga minime we kondo kolopa molopili molangi. ⸤Aku pea nikiru.⸥
25 Ata Regah Jesu Keriso ana manaw ana kabeber wanawanamaim bairi kwanama.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Filemom 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.