Atos 3
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI
1 Yemboma ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulke tembelena ena tere killoko Pulu Yemo kinie alieli ungu niringi mele walse Pita kinie Jonoselo kanu enamonga Pulu Yemo kinie ungu ningelendo puringili.
1 Veya ta rabirab three korok na’atube Peter, John hairi Tafaror Bar gagaminamaim yoyobanamih hiyen hin.
2 Kimbu keri lierimu ye te akune molorumu. Anumuni merimu kinie kimbu keri lielimu merimu. ‘Yu yembo ongo ulke tembelena sukundu pungema mawa tepa “Kou-mone siee.” nipili.’ ningu alieli mengo ongo ulke tembele kerepulu te ‘Paa Peanga’ ningu imbi lieringine mondoringi.
2 Nati Tafaror Bar gagamin ana seboseb Etawan Gewagewasin awanamaim orot an kafikafirin auman tutufuw, i mar etei te’abar tena nati’imaim teyare sabuw tirun titit isah ema efefeyan.
3 Yu akune molopili Pita Jonoselo ongo ulke tembelena sukundu pungele puringili kinie yuni elo mawa tepa “Kou mare siele.” nirimu.
3 Peter, John hairi hina hirur itih, isah kabayamih fefeyan.
4 Pita kinie Jonoselone yu neme-neme ningu kanokololie Pitane nimbendo: “Nuni olto kanou.” nirimu.
4 Peter John hairi mutufor isan hinuw naatu Peter eo, “Aki kui’iti!”
5 Kanu kinie ‘Kou singelendo nikimbili.’ konopu lepalie elo kanorumu.
5 Basit orot isah nuw, notanot boro hairi biyahimaim abisa ta tab.
6 Kanu kinie Pitane nimbendo: “Na kou telu kepe paa naa mendu nalo melte mekeromo nu siembo. Akumu kolea kanga Nasarete YeYesusi Kirasinge tondolomone‘Nu ola angilku andou.’ nikiru.” nirimu.
6 Baise Peter isan eo, “Ayu auru kabay en, baise abistan abai anan i boro anit. Jesu Keriso Nazareth mowan i wabinamaim, abiyuni kumisir kubat kuremor!”
7 Aku nimbelie yunge ki umbukundu ambolopa lipe ola anjerimu kinie walsikele yunge kimbuselo enge nirimu.
7 Naatu ofere uman ana asukwafune bai ibais misir an yan bat. Mar ta’imon orot an fuk sun higewasih,
8 Yu pukue topa ola pupe ola angilipe pulu polopa andopa molorumu. Aku tepalie yeselo kinie pea tapu toko ulke tembelena sukundu puringi. Yu kimbu kambilipe pukue tolipe Pulu Yemo kapi nilipe sukundu purumu.
8 fasi iwa’an misir an yan bat remor. Imaibo bairi etawan awan hirun kunununuw God ana merar yi wabin bora’ara’ah.
9 Yu kimbu kambilipe Pulu Yemo kapi nilipe orumu yembomane pali kanoringi.
9 Sabuw rou’ay gagamin hima’am kawasa kununuw God bobora’ah hi’itin,
10 Enone kanokolie, ‘Yu alieli ulke tembele kerepulu ‘Paa Peangamo’ niline manie molopa kou mawa telemo ye kanumu okomo lemo.’ ningu kanoko pungu pungu ningu mini-wale mundoringi.
10 Naatu hi’i’inan i fefeyanayan Etawan Gewagewasin awanamaim ma’ama, naatu biyanamaim abisa matar hi’i’itin isan hi’oror sa’irih naatu hai kasiy ra’at.
11 Kimbu keri lierimu yemo ola angilipe Pita Jonoselo ambolorumu kinie kanokolie yemboma pali mini-wale munduku lkisiku ongo ulke tembelena ‘Sollomononga’ ningu ulke kerepulu takoko yando lsingine Pita Jonoselo kinie kimbu keri lierimu yemo kinie moloringine eno ongo maku toringi.
11 Orot na Peter, John hairi biyahimaim bukikinih batabat sabuw hi’i’itin ana veya hifofofor erekasiy auman hinunuw hin biyah hitit, efan wabin Solomon ana seboseb efanamaim.
12 Aku teringi kinie Pitane kanopalie enondo nimbendo: “I sirele yemboma, nambemune iulu wendo okomomo kanoko konopu awisili liku mundukumiliye? Nambemune enone olto neme-neme ningu kanokomeleye? Oltone oltonga tondolo tene “I yemo ola angilipe pupili.” ningili konopu lekemeleye? Paa molo. Molo oltone Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulu pulu telembolomone iyemo teko konde lingili konopu lekemeleye? Paa molola.
12 Peter bat sabuw itih in sawar naatu iuwih eo, “Israel sabuw, aisim iti sawar mamatar isan kwabifofofor? Naatu aisim aki kwa’i’iti kikini? Kwanotanot iti i aki ai fairamaim, ai aki ai kakafiyinamaim iti orot ai yawas bat ereremor?
13 Eporayamo keme Aisake keme Jekopo keme olionga anda-kolepalimene “Olionga Pulu Yemo.” ningu popo toringi Pulu Yemo, yuni yunge kendemande Yesusinge imbi lipe ola mundundorumu. Aku yemo eno Isirele yembomane “Yu tangi.” ningu yu Romo gapomano yema liku siringi. Kanu kinie Romo ye nomi Paillatene “Yu ulu te temu nimbu naa kanokoro. Yu pupili.” nirimu nalo enone “Yu tangi.” ningu liku bulu siringi.
13 Iti i Abraham, Isaac naatu Jacob hai God, naatu it ata’a’agir auman hai God, ana omatanen i iti ana’akir orot Jesu kakafiyin isan eo, baise kwa kwabai a orot ukwarih umahimaim kwayai hi’asabun, naatu Pilate botaitinamih eo ana veya Pilate nanamaim kwakwahir.
14 Ye Kake Tepa Sumbi Nilimu liku bulu siku, “Yu kolopili tangi.” ningu, yemboma topa kondoli ye Barapasi ka ulkena “‘Kolo wangopa wendo pupili.’ ni.” niringi.
14 Kwa Orot Kakafiyin naatu ana Yawas Mutufurin kwakwahir, efanin Pilate kwaifefeyan sabuw asbunuwenayan i botait.
15 Konde mololi ulumunge pulu yemo toko kondoringi nalo Pulu Yemone yembo ono koleana topa makinjinderimu. Oltone aku terimu mele kanorumbulu.
15 Kwa ayawas ana bonawiyenayan orot kwa’asabun. Baise God morobone bora’ah misir maiye naatu aki i iti yawas ana kourerebayah.
16 ‘Yesusini manda lipe tapondomba.’ nimbu tondolo mundupu piliembulumunge iye eno kanoko imbi silimele yemo konde pukumu. ‘Yesusi kinie tondolo pelemo.’ nimbu pilipu yu imbi lepo walsipulu, yuni iyemo manda ‘Konde pupili.’ nimbé.’ nimbu tondolo mundupu piliembulumunge iyemo konde pumu mele enone kanokomele.
16 Aki abitumatum Jesu wabinamaim iti orot iyawas fair bai. Iti i Jesu wabinamaim naatu baitumatum i wanawananamaim na, iti orot biyan tutufin etei iyawas boun iti kwa’i’itin naatu kwaso’so’ob.
17 “Sike, angokeme, eno kinie enonga nokoli yema kinie pilku sundukulie Yesusi toringi.
17 Taitu tuwai’inah Jew, ayu bounabo aso’ob kwa a ukwarih bairi a kasiyomaim Jesu isan iti na’atube kwasinaf.
18 Nalo talko wendo orumu mele ou Pulu Yemone ‘Wendo opili.’ nirimu mele wendo orumu. Yuni pe wendo ombá mele yunge ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemando nimbendo: “Nane eno nokopa kondomba ye te mako topo lipu mundumbo ye nomi Kirasimumindili nombá.” nirimu kanu mele eno nanga ungumu pilkimilimene paa sike talko teringi wendo orumu.
18 Baise God marasika ana dinab orot biyahimaim itenaya, ana Roubininenayan orot boro ni’akir naatu ana tur nati i boun na iturobe.
19 “Akumunge, kinié teko kenjeringi mele pilku keri pilku konopu alowa teko, Pulu Yemo molemona wangi. ‘Pulu Yemone olionga ulu pulu kerime kamu mundupe siye kolondopili.’ ningu aku teangi. Aku tenge kinie Awilimunieno konopu pe nimbe enge nipili molonge walema sipe,
19 Imih dogor kwanikitabir naatu God isan kwanatatabir maiye, saise i boro a kakafih nakusouwen.
20 eno molongena yuni “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu eno simbe. Simbe ye akumu Yesusi.
20 Nati namamatar ana veya, imaibo ayub ana fair bain baiboubun isan boro Regah wanawananamaim nan biya natit. Jesu, i ana Roubinineyan orot marasika kwa isa rurubin boro niyafar.
21 “Pulu Yemone ‘Melema pali konde pupili.’ nimbé walemo wendo ombámonga kinié isili-ou Yesusi yu mulu koleana nokopa molemo. Ou Pulu Yemone aku sipe nimbe panjerimu mele yunge ungu umbu tondorumume pilieringi ye kake telimene aku siku yando ningu siringi kanumu.
21 I boro maramaim nama nanan God ana veya ya’iyai nan natit, sawar etei nasinaf hinan hiniboubuh maiye, marasika ana dinab orot kakafiyih biyahimaim kukurereb na’atube.
22 Akumunge Mosisini nimbendo:
22 Moses eo, ‘Regah a God boro kwa wanawanamaim a orot ta narubin dinab orot namatar ayu rurubinu na’atube, imih tain kwanarub sawar etei sinafumih nao kwananowar.
23 Aku yemonga ungumu naa pilinge yembomanimbe Mosisini nirimu.
23 Orot yait nati dinab orot fanan men nabobosiyasiyar i boro God ana sabuw biyahine hina’afuru’um natit anababatun.’
24 “Kinié wendo okomo akumu Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane pali ungu ningu siringi mele kinié wendo okomo. Ye Samuele kinie, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilipe yemboma nimbe sirimu yandopa yandopa moloringi ye wemane pali aku siku niringi.
24 Dinab oro’orot etei tur hibai, Samuel ma’am ana veya’amaim dinab orot afa i ufununamaim auman iti veya boun boro abistan namamatar isan i hi’orerebaka.
25 Pe kinié Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane ou wendo ombá niringi ungume kinie wendo okomomo ‘Enonga.’ nimbe wendo okomo. Ou enonga anda kolepalime-kinie Pulu Yemone nimbe panjipe mi lierimu ungumukinie ‘Enonga.’ nimbe wendo okomo. Pulu Yemo yuni enonga ou pulu pulu anda kolepa Eporayamondo nimbendo:nirimu.
25 God ana’omatanen dinab biyahine nan i kwa isa, naatu obaibasit iti boun kwafafaram God bai uwatanah bairi hibasit ana veya, Abraham isan iti na’atube eo, ‘O wawaw wanawanahimaim sabuw tafaram wanawanan tutufin etei boro baigegewasin hinab.’
26 Pulu Yemone yunge kendemande yemo mana manie lipe mundumbendo ‘Eno Juda yemboma lipe tapondopili.’ nimbe ‘Eno Juda yemboma teko kenjilimele ulume kanoko keri kanoko munduku siye kolangi. Eno yu-mele-mele konopu alowa tendepili.’ nimbe eno molongine yunge kendemande yemo yu ou kumbi lepalipe mundomu. ‘Kanu yemone eno aku sipe sewe anjepili.’ nimbe Pulu Yemone aku terimu.” nimbe Pitane nirimu.
26 Imih God ana bai’akirayan orot rubin iyafar kwa isa wan na, anayabin God ana kok i kwa baigegewasin tit naatu kwa ta’ita’imon a ef kakafihine kwama’am kwatamatabir maiye isan.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.