Atos 26
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI
1 Pesitasini aku sipe nirimu kinie Akiripane Pollondo nimbendo: “Nu ungu te pemba na ningu si.” nirimu. Kanu kinie Pollone ‘Kolo tokolie yu kote tenderingi mele piliepili.’ nimbe topondopa nimbendo:
1 Agripa iu, “O i baibasit abit taiyuw isa inao.” Paul uman bora’ah naatu taiyuwin wasfafar eo,
2 “Ye Nomi Kingi Akiripa, Juda yemane na kote tendeko, “Tepa kenjerimu.” nikimili, kolo toko nikimili mele nu pilieni nimbu simbomonga na konopu sikiru.
2 “Aiwob Agripa, ayu i abiyasisir anayabin boun o namaim Jew sabuw abisa isan ayu ubar hibitu i boro ana wasfafaru anao inanowar. Paul aiwob Agripa isah ibibinan|alt="Paul speaking to crowd" src="cn01993b.tif" size="col" loc="Act 26.2" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="26.1-2"
3 Juda yembomanga ulu pulume kinié eno enono konopuni pilku kerepale nilimele mele nu paa pilku kondolenomonga na konopu paa peanga pepili nu nimbu simbo. Akumunge ‘Nane ungu nimbomo toko pulue toko mumindili naa kolko, we mimi siku pilku molani.’ nimbu mawa tekero.
3 Iti ao i turobe, anayabin o i Jew sabuw hai binanakwar naatu hai ofafar iso’ob kwanekwan, imih o abifefeyani yatenanub inama ana’o inanowar.
4 “Na ou kango kinie nanga pulu koleana molopolie terindu mele kinie, pe awi lepo Jerusalleme pupu molopo terindu mele kinie, Juda yembomane pali pilku kanolemele.
4 Jew sabuw etei ayu kek ana veya mi’itube ama’am i hiso’ob, ayu au yawas no aneika au tafaramamaim mi’itube ama’am ana Jerusalem atit ama’ama etei i hiso’ob.
5 Nane terindu mele ponie awisili pilku kanokolie, nane tepo molorundu mele ‘Piliengi nimbu siemili.’ nilimelanje nane ou Parisi molopolie terindu mele ningu silimela. Parisi yemaolio Juda yembomanga ungu manema paa mindili siku pilku telemele. Juda yembomanga ungu manema Parisi yemane pilku telemele mele olandopa; we yembomane olionga ungu manema pilku telemele mele maniendopa.
5 Ayu i manin maiyow bairi ama, imih ayu i hisu’ubu kwanekwan. Hinakokok na’at hina’orereb. Anaika ayu i Pharisee orot, kwafiren ana ofafar fokarin wanawanan i ayu ama, naatu men kafa’imo ofafar ta astu’ub.
6 Na kote tendekemele yema kinie olio, Pulu Yemone olionga anda kolepalimendo “Tembo.” nirimu mele nane pilipulie ‘Paa aku sipe temba tekemo.’ konopu leliomonga na kinié kote tendekemele.
6 Naatu boun ayu iti ubar tibitu anayabin God ana’omatanen ai a’agir bitih imaim ayu nuhufot ama’am isan, ubar hitu bairi tao.
7 Nane ‘Wendo ombá.’ konopu lepo nokopo molio mele olio Juda yembomanga talape rurepo molemolo yembomane pali ‘Iulumu wendo opili.’ ningu, ipulueli tangoli Pulu Yemonga ungu pilku yunge imbi liku ola mundunduku nokoko molemelela. Ye Nomimu, aku ulu telumu mindi olio Juda yemboma nokopo molemolo nalo na aku sipu pilipu nokopo moliomonga Juda yembomane enono na kote tendekemele.
7 Iti omatanen i aki ai big etei 12 hibitumitum mi’itube hita’itin titurobe, imih fai mar dogoroh tutufin etei God hikwakwafir, naatu anayabin iti baitumatum isan. Aiwobomon, Jew sabuw ayu ubar hitu iti tao.
8 Eno yembo marene nambemune ‘Pulu Yemone yembo kolemelema manda naa topa makinjindimbe.’ konopu lemeleye?
8 Kwa Jew sabuw iyab iti kwabatabat aisim God sabuw murumurubih ibiyawasih baitutumin isan kwa isa efofokar?
9 “Ou nane kepe “Yemboma Nasarete ye Yesusi paa naa piliengi!’ nimbu ulu umbune awisili siembo.’ nimbu molorundu.
9 Ayu auman mat i na’atube anot, sawar moumurih na’in ata sinaf Jesu Nazareth mowan wabin ati’ib isan.
10 Jerusalleme nane aku sipu terindu. Pulu Yemo popo tondoli ye awilimene“Aku siku tei.” ningu namba siringi kinie ⸤Pulu Yemonga⸥ kake teli yemboawisili ka sirindu. “Kolangi.” niringi kinie nane “E.” nirindula.
10 Naatu nati na’atube Jerusalemamaim asinaf. Firis ukwarih biyahine fair abai God ana sabuw moumurih maiyow abow dibur aya. Naatu rouw morobomih teo ana veya ayu auman aibasit terouw temomorob.
11 Juda yemboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkemanga pupu Yesusi pilieringi yemboma kanopo lipu “Mindili nangi.” nimbu, “ “Yesusi yu Pulu Yemone “Eno nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.” nimbe mako torumu ye nomi Kirasimu molo.” ningu, yu ungu taka tondaa.” nirindu. Yu pilku moloringi yemboma mumindili paa kolopolie, kolea lupemanga moloringime lipu, mindili lipu sipu ka simbondo lombili purundu.
11 Mar moumurih maiyow Kou’ay Bar efan tata’amaim abow biyababan aitih, naatu hai baitumatum baihamiyin isan a’okikimih. Na’atube hai baitumatum baigigimin isan a’okimih, naatu atit an menah tatabirih hai bar hai meraramaim bai akir kakafin maiyow aitih.
12 “Aku sipu telipu andopolie, Pulu Yemo popo tondoli ye awilimene ‘Aku siku te-pou.’ ningu pepá te toko na siringi kinie lipu meli kolea awili Damasikasi purundu.
12 Ana’an iti isan ayu firis ukwarih biyahine fair hitu hiyunu an Damaskas atit.
13 Ye Awili Akiripa, na kolea awili Damasikasi pumbo purundu kinie, awi tangoli aulkena purundu kinie mulune paterimu kanorundu. Akumu ena tolemo mele maniendopa. Yu tondolo pa terimu kinie na kinie tapu topo purumulu yema kinie olio molorumulune tondolo paterimu.
13 Baise efamaim anan bi’auyit auman, Aiwobomon, marakaw no marane, mamarakaw men veya na’atube, marakaw kwanekwan re ayu au sabuw bairi anan tarbebera’uhi.
14 Aku terimu kinie olio pali topa manie mundorumu kinie na manie lepo pilierindu kinie ungu te omba Ipuru ungune nimbendo: “Sollo, Sollo, na nambemune mindili liku silinoye? Nunu tolo wisiku anjikulie lendiyé pulino.”nirimu.
14 Aki etei’imak me yan are, naatu ayu orot fanan anowar Hebrew turamaim iuwu eo, ‘Saul! Saul! aisim ayu irabu kubia’akiru? Ayu kubi’a’akiru i o taiyuw biya irab kubi’a’afiy.’
15 “Kanu kinie nane walsipulie nimbondo: “Awilimu, nu naweye?” nirindu. “Awilimuni topondopalie nimbendo: “Na Yesusi, nuni alieli mindili liku silino yemo.
15 Ayu aibatiy ao, ‘O yait Regah?’ Naatu Regah eo, ‘Ayu i Jesu, o irabu kubia’akiru.
16 Kinié ola angiliei. ‘Nu nanga kendemande yemo molko, na kanonu mele kepe, nane pe lipu ora simbo mele kepe, pilku kanokolie yemboma anjo ningu sieni.’ nimbu nu ongo puni punune ombo mona angilipu, na molio mele nu lipu ora sikiru.
16 Baise kumisir kubat, ayu o isa abirerereb ana rubini isou inabow naatu boun abisa isa mamatar sabuw afa hai tur ina’owen. Naatu abisa isa namamatar boro ani’obaiyi.
17 Nunge Juda yemboma kinie yembo lupema kinie enone ‘Nu tamili.’ ninge kinie ‘Nu naa tangi.’ nimbu lipu tapondombo. ‘Na sike molopa eno lipe tapondomba.’ nilimele yemboma Pulu Yemone enonga ulu pulu kerime ‘Manie pupili.’ nimbe siye kolopa, yuni ‘Nanga yemboma manjiku molko, yembo kake telime molangi.’ nirimu yemboma ‘Sike yunge yemboma molangi.’ nimbu, nu eno molemelena “Pu.” nimbu lipu mundukuru.Enonga mongo kumbulku molemele yemboma ‘Makiliengi.’ ningu, sumbulu toline molemele yemboma ‘Munduku siye kolko pateline molangi.’ ningu, ⸤kurumenga nomi⸥ Setenengatondolomone yemboma ambolemomo ‘Naa ambolopili. Munduku siye kolko Pulu Yemo molemona wangi.’ nieni. Eno kinie aku siku teni kinie sike aku siku tenge yemboma eno sike Pulu Yemonga yemboma molonge-na ‘Aku teani.’ nimbu eno molemelena nu lipu mundukuru.” nimbe yuni nando aku sipe nirimu.
17 Ayu o a sabuw Jew umahine naatu Ufun Sabuw umahine boro anatafafari. Ayu abiyafari nati sabuw wanawanahimaim inan,
18 — ausente —
18 matah inabotawiy naatu guguminane inanawiyih hinatit marakawamaim hinarun. Naatu Satan umane inabow God initin, saise bowabow kakafihine notawiyen hinab, naatu God ana rourubin sabuw wanawanahimaim hai efan hinab hinamare.’
19 “Ye Nomi Kingi Akiripa, na mulune wendo omba ungu nirimu mele pilipulie, lipu su sipu mundupu siye naa kolorundu.
19 Nati isan Aiwobomon Agripa, ayu abisa marane re ai’itin men ai fanasair.
20 “Tei.” nirimu mele tembondo ou pulu pulu kolea awili Damasikasi pupu ungu nimbu sipu, pe kolea awili Jerusalleme ombo nimbu sipu, Judia disiriki sukundu lierimu koleamanga pali andopo nimbu sipulie, pe yembo lupe moloringi koleamanga andopo nimbu sirindula. Nane eno nimbu sipulie nimbondo: “Enonga ulu pulu kerime kanoko keri kanoko konopu alowa teko, Pulu Yemo molemona ongolie, ‘Sike konopu alowa tendu lepamo.’ ningu Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulume teangi.” nirindu.
20 Bowabow wantoro’ot i Damaskas imaim abusuruf naatu ana sabuw iyab Jerusalem hima’am isah atit, Judea wanawanan etei abinan naatu Eteni Sabuw wanawanahimaim auman a binan. Abibinan anayabin sabuw bowabow kakafihine God isan hitatatabir naatu hai bowabowamaim titurobe i dogor baikitabir hibai.
21 Nane aku sipu andopo nimbu sirindumunge ⸤Juda yemboma Pulu Yemo popo toko kalemele⸥ ulke tembelena molorundu kinie Juda yembomane na ambolko liku toko kondonge teringi.
21 Ana’an nati isan Jew sabuw ayu Tafaror Bar wanawanan ana sebosebomaim hibuwu hifatumu rabu morobomih hiwa’an.
22 “Nalo Pulu Yemone na lipe tapondorumu mele kinié kepe aku sipe lipe tapondolemo, akumunge na ya angilipu, eno we yemboma kinie yembo awilime kinie pilipu lipu terindu mele teliomo eno nimbu silio. Mosisi kinie, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yema kinie, enone“Wendo ombá.” niringi mele mindi eno temane topo sikiru. Te lupe naa nikiru. Akumu isipe:
22 Baise God tafafaru yawasu ama ana it boun atit, imih o namaim abat orot babin kikimin yen in orot babin gagamin etei matahimaim abisa isou mamatar i ao’orerereb. Ayu au tur ao i dinab oro’orot naatu Moses sawar abisa mataramih hi’o inu’in mamatar imaim ao.
23 “Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye te lipu mundumbo.’ nimbe mako torumu ye nomi Kirasimumana omba mindili nombalie, yembomanga pali yu kumbi lepa yembo ono koleana lomboropa ola molomba. Aku tembamonga yunge Isirele yemboma kinie yembo lupema kinie eno lipe tapondopa pa tendemba.” niringi mele kamu aku sipe wendo orumu. ‘Kanu ye nomi Kirasimuni sike yemboma lipe tapondomba.’ nimbu eno temanemo topo silio.” nirimu.
23 Roubininenayan boro biyan nababan ni’akir naatu morobone, moroboyah wanawanahimaim i boro wan namisir marakaw ana yawas Jew sabuw naatu Ufun Sabuw isah nakurereb.”
24 Pollone kokele aku sipe nimbé nirimu kinie Pesitasini yunge ungumu topa pulue topa ru nimbelie nimbendo: “Pollo, nu kekelepo topano. Nu sukuli awisili terinu akumuni nu lipe kekelepo mundukumu.” nirimu.
24 Paul iti na’atube taiyuwin wasfafar eo inan auman Festus Paul isan iwow eo, “O i kubikoko’aw so’obamaim nawiyi in kubikoko’aw!”
25 Pollone topondopalie nimbendo: “Ye Awili Pesitasi, na kekelepo naa tokoro. Nikiru ungumu sike nikiru, umbu konopu pepili nikiru.
25 Paul iya’afut eo, “Ayu i men abikoko’aw, au Aiwobomon! Tur abisa ao i turobe hai yabih auman.
26 Inikiru mele ya ye nomi kingi Akiripa ou pilimomonga na pipili naa kolopo yundu manda sumbi sipu nimbo. Iulu wendo orumume yemboma naa kanoko molangi lopi tepa wendo naa orumu-ne yu kepe kanorumula.
26 Aiwob Agripa, ayu o namaim men erebir auman ao’omih, anayabin iti sawar etei o iso’ob, naatu sawar iti himamatar boro men karam nuhinaburumih. Anayabin iti sawar men ta umasusunamaim mataramih.
27 Ye Nomi Kingi Akiripa, Pulu Yemone ungu umbu tondorumume pilku yemboma ningu siringi yemane wendo ombá niringi mele “Sike aku sipe wendo ombá.” ningu pilkinuye? ‘Nuni sike aku siku ningu pilkinu.’ nimbu pilkiru.” nirimu.
27 Aiwob Agripa o dinab orot kubitutumih? Ayu aso’ob o kubitumatum!”
28 Kanu kinie Akiripane Pollondo nimbendo: “Na kinié walsikele nuni ungu ninimu pilipulie ‘Kirasinge yemo molambo.’ nimbo konopu lekenoye?” nirimu.
28 Aiwob Agripa Paul iya’afut eo, “O kunotanot iti veya ta’imon o boro ayu dogorou inikitabir anan Kirisiyan anamatar?”
29 Pollone topondopa nimbendo: “Kinié walsikele kepe mandala, molo pe walse mandala. Nane Pulu Yemo kinie ungu nimbu mawa tepolie nimbondo: “Nu kepe, ungu nikiru pilkimili yemboma kepe, eno pali na molio mele molangi.” nimbu nikiru. Nalo na ka senene ka tongi angilkiru akumundu naa nikiru. ⸤‘Kirasinge yemboma molko Pulu Yemo kinie kapola kapola molonge kinie papu.’ nimbu nikiru.⸥” nirimu.
29 Paul iya’afut eo, “Veya kabumin o veya manin ayu au yoyoban God isan i men o akis baise kwa iyab iti boun ao kwanonowar i mi’itube kwatan ayu ama’am na’atube kwatamatar. Baise men akokok hinafatum dibur hinayariyi kwanama.”
30 Kanu kinie kingimu ola angilierimu kinie gapomano ye awilimu kinie kingimunge kemulu Benasi kinie eno pea moloringi yemboma pali ola angilkulie niringimuni,
30 Naatu Aiwob orot, gawan orot Bernis, naatu sabuw afa hima’am etei himisir.
31 pena pukulie, anjo yando enono ningendo: “I yemo ‘Ka ulkena pepili.’ nimolo aulke te kepe ‘Kolopili.’ nimolo aulke te kepe paa naa lemo. Yuni ulu te tepa naa kenjemu lemo.” niringi.
31 Efan hima tur hinonowar hihamiy hitit, naatu taiyuwih turahinah bairi hibidudur hio, “Iti orot i men abisa ta kakafin sinaf boro namorob o dibur narun.”
32 Akiripane Pesitasindu nimbendo: “Yuni ‘Romo Gapomano Ye Paa Awili Kumbine Sisamone nanga kotemo piliepili.’ naa nilkenje yu ‘We pu.’ manda nilina.” nirimu.
32 Naatu Aiwob Agripa Festus isan eo, “Iti orot Caesar isan baifefeyanina’e tama’am, iti boun boro ata botait.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Atos 26, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.