1 Tessalonicenses 5
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI
1 Nalo angokeme, poniemo kepe enamo kepe Awilimu ombá wale akumenga ungumu eno pilimelemonga nane aku walemonga ungu te pepá manda naa topo simbo.
1 Baise taitu tuwai’inah, veya abisa’amaim iti sawar hinamamatar isan ana veya o ana sumar boro men anakirum anao kwananowaramih.
2 Wa noli yembo te ombá walemo yembomane naa piliengi ipulueli lipe sinjipe olemo mele Awilimu ombá walemo aku sipela wendo ombámo eno paa pilimele kanumu.
2 Anayabin kwa etei kwaso’ob, Regah ana Veya i boro bainowan mowan gugumin enan na’atube boro nan natit.
3 Yembomane ‘Olio kapola kapola molopo mini-wale mundupu umbune kolomolo ulu te wendo naa olemo. Molopo kondolemolo.’ ninge kinie yemboma kote tendepa mongo simbe ulu kanumu walsikele lipe sinjipe wendo ombá. Ambo te ambolango membando walsikele lipe sinjipe mindili nolemo, kanu mindilimu mundupe siye kolopa pumbe aulke te naa lemo. Aku siku mele ‘Kapola kapola molemolo.’ ninge kanu yemboma kote tendepa mongo simbe ulumu walsikele lipe sinjipe wendo ombá, kanu kinie yemboma kowa manda naa punge.
3 Nati ana Veya sabuw boro hinao, “It boro’obo tufuw yasisiramaim tanama.”
4 Nalo angokeme, eno sumbulu toline naa molemele-na ‘Wa noli yembo te ombá.’ ningu nokoko naa kanangi kiyengo nimbe lipe sinjipe olemo kinie yemboma pungu-pungu nilimele mele eno aku siku naa tenge. ‘Kanu walemo wendo ombá.’ ningu kanoko nokoko molangi wendo ombámonga eno-kinie umbune te naa pemba.
4 Baise taitu tuwai’inah, kwa i men gugumin wanawanan kwama’am boro nati Veya bainowan mowan na’atube natitit kwana’oror sa’ir.
5 Eno tangoli pa teline molemele yemboma;olio pea ipulueli sumbulu toline yemboma naa molemolo.
5 Kwa etei i marakaw nowan naatu mar natunatun, it men gugumin natunatun o fainaiwan natunatun.
6 Aku sipu molemolo kene we yemboma uru pelemele mele olio aku sipu uru naa peamili. Olio mongo makilipu umbu-konopu pepili molamili.
6 Isanimih men sabuw afa ti’inu’in na’atube tana’inumih, baise matat toniwa’an tanama ef tanakaif.
7 Uru pelemele yemboma ipulueli uru pelemele. No tondolo nongo kekelepa tolemele yemboma ipulueli no tondolo nongo kekelepa tolemele.
7 Sabuw inuyah mar nafof boro hina’in. Naatu sabuw tom kwanekwaneyah mar nafof boro hinatom kwanekwan hinaremor.
8 Nalo olio tangoli molemolo yemboma molemolo kene umbu konopu pepili molamili. Ami yema eno ‘olkondo naa tangi.’ ningu wale-pakoli kapane telime pakolemele mele olio aku sipu ⸤‘Yesusinge temanemo sike.’ ningu⸥ tondolo munduku pilieli ulumukinie, konopu mondoli ulumu-selo tondolo mundupu ambolamili. ‘Pengena naa tangi.’ ningu wanie kapane telime pakolemele mele olio aku sipu ‘Yesusini sike yunge yemboma lipe tapondopa, mindili nolemela aulkena wendo lipe, yu-kinie pea molko kondonge aulkemo lipe mondolemo.’nimbu konopu sipu nokopo molemolo ulumu paa ambolopo kondamili.‘⸤Kurumenga nomi Setenene olio tepa naa kenjepili kene molopo kondamili. Kondi toli ulu tene olio topa manie naa mundopili.’ nimbu aku teamili.⸥
8 Baise it i mar nowan, imih gewasin it boro matat toniwa’an taiyuwit tanakaifit, baitumatum yabow hairi ata beromih tanabora’aten tanabow, naatu Jesu yawas bitit i nuhit nafot ata kowasamih tanayara’ah.
9 Pulu Yemone olio-kinie ‘Mumindili kolopolie mongo simbo.’ ni naa nirimu kanumu. ‘Olionga Awili Yesusi Kirasiniolio lipe tapondopa mindili nolemela aulkena wendo lipe yu-kinie pea molopo kondomolo aulkena lipe mondopili.’ nimbe, nimbe panjerimu kene ‘Yesusini aku sipe lipe tapondomba.’ nimbu nokopo mololi ulu pulumu tondolo mundupu ambolamili.
9 Anayabin God rurubinit i men ana yaso’ar wanawanan run biyababan bain isan rubinitamih. Baise ata Regah Jesu Keriso wanawananamaim tanarun natafafarit, saise God men nagurusit.
10 Olio ‘Pea tapu topo molamili.’ nimbe Yesusini olionga nimbe kolo wangopa kolondorumu. Olio aku sipe lipe tapondorumumunge ⸤‘Sike nanga nimbe tenderimu.’ ningu tondolo munduku pilimele yembomanga yu ombá kinie⸥ olio yunge we molomolo yemboma kinie, kolko uru penge yembomakinie, ⸤mulu koleana ola pupu⸥ yu pea molomolo.
10 Jesu it isat morob, saise it yawasit tama’am o tamorob ta’inu’in, i nanan ana veya boro bairit tanan efan ta’imonamaim tanama.
11 ⸤Pe olio-kinie aku sipe wendo ombá kene kinié telemele mele aku siku yu-mele-mele ‘Enge olandopa olandopa pupili ningu, konopu tondolo pupili.’ ningu anjo yando nieyo.
11 Isan imih yawas nati boun kwama kwasisinaf na’atube, taiyuw kwanibaibaisbonen, koufair kwanab kwanama.
12 Angokeme, kinié olione eno mawa tepo nikimulu: Eno nokolemele yema, Awilimuni yunge ‘Tesallonaika yembo talapemo nokangi.’ nimbe mako torumu yema, enonga ungume liku awi siku molangi. Kanumene eno kinie pea molko kongono mindili siku teko, ‘Eno i siku i siku teangi.’ ningu mane silimele, ‘Kanu yemane olio nokokomele.’ ningu pilku enonga ungume liku awi siku molangi.
12 Taitu tuwai’inah abifefeyani sabuw iyab wanawananamaim bowabow gagamin na’in tebowabow naatu Regah ana o’onowatenamaim kwa hinawiy tibi’obaiyi, nati sabuw i kwanakakafiyih.
13 Enone kongono telemelemonga ‘Eno kapi niemili.’ ningu enonga ungume paa taka liku pilku molko eno konopu mondangi. Eno angenali kinie anjo yando konopu telune pupili molangi.
13 Naatu kwanabuwih gewas wanawanamaim kwanayariyi yabowamaim merarayow kwanitih, anayabin kwa isa tebowabow, kwa taiyuw wanawanamaim tufuw yasisiramaim kwanama.
14 Angokeme, olione eno tondolo mundupu mawa tekemolo: Kongono naa teko siye kolko we molemele yemboma⸤‘Aku siku paa naa teaa.’⸥ ningu liepi-liepi toko niengi. Pipili kolemele yemboma ‘Pipili naa kolko konopu enge nipili molangi.’ niengi. Pange telemo yemboma ⸤kondo kolko⸥ liku tapondangi. Eno yemboma kinie taka liku molangi.
14 Taitu tuwai’inah ao’ototofari, sabuw nukunukuwih kwanimatnuwih, sabuw iyab tibirubir koufair kwanitih, ririmih kwanibaisih, naatu sabuw etei isah yatenanub.
15 Yembo marene eno teko kenjinge kinie anjo pundu toko teko naa kenjengi. Alieli angenali kinie ulsu molemele yemboma kinie ⸤kondo kolko⸥ ulu peangama mindi tondolo munduku teko molangi.
15 Kwana’itin gewas men yait ta kakafin hinasisinaf isan wan nay kakafin nasinafumih, baise mar etei kwanasinaftobon taiyuw isa kwanibaibaisbonen naatu sabuw afa isah auman.
16 Alieli konopu siku molangi.
16 Mar etei kwanakawasa, naatu
17 Taki-teki Pulu Yemo kinie ungu ningu mawa teko molangi.
17 yoyoban i kwana’onofar,
18 Eno mindili nonge kinie kepe umbune wendo ombá kinie kepe molko kondonge kinie kepe, aku siku eno-kinie ulu lupe lupema wendo ombá kinie Pulu Yemo kinie “Ange.” ningu molangi. Eno Kirasi Yesusinge yembo molemelema Pulu Yemone ‘Aku siku teangi.’ nilimomonga aku siku teko molangi.
18 bit ta ta wanawananamaim mar etei merarayow auman kwanama.
19 Mini Kake Telimunge tepemo toko naa kumundengi.
19 Anun Kakafiyin ana wairaf etoto’ab men kwasirabun.
20 Pulu Yemonga ungu umbu tondolemoma pilku yando ningu silimele ungume liku bulu naa siengi.
20 Sabuw iyab dinab tur teo’orereb men kakafinamaim kwanarukouwihimih.
21 Ulume pali apuruku kanokolie, peangama mindi ambolko,
21 Baise sawar etei kwanafufunen. Abisa gewasin kwanabotan,
22 ulu kerime pali munduku siye kolko óko liengi.
22 naatu abisa kakafin i kwanahaiw.
23 ‘Eno konopu telune pupe pe nipili taka liku molangi.’ nilimo Pulu Yemo yuyu, yuni enonga mini kangime pali ‘Nanga manjipe kene kake tepa liepili.’ nipili. ‘Awili Yesusi Kirasi kelepa ombá kinie enonga konopumu kepe minimu kepe kangimu kepe pali yuni mongo simbe ulu te naa pepili molangi.’nipili.
23 Iti God tufuw wairafin, i ef tata’ane nayasaisiri kakafiyi kwanama, naatu ayawasamaim anot tutufin etei, ayub tutufin etei, biya tutufin etei ana ubar en kwanabat ata Regah Jesu Keriso namatabir nanan ana veya’amaim.
24 Olio ‘yunge yemboma molangi.’ nimbe walsilimo yemone konopu alowa naa tepa “Tembo.” nilimo ulume aku sipe sike telemo-na olio-kinie paa sike aku sipe temba.
24 God akisin kwa ea’afi boro nasinaf, anayabin ana tur abisa eo mar etei esisinaf.
25 Angokeme, ⸤‘Pulu Yemone olio lipe tapondopili.’ ningu⸥ enone olionga mawa tendangi.
25 Taitu tuwai’inah aki auman isai kwanayoyoban.
26 Kirasinge yemboma “Olionga angenupili.” ningu ki liku kanguluengi.
26 Baitumatumayah etei merarayow gewasinamaim hai merar kwanay kwanamamayih.
27 Awilimuni ‘Ikongonomo teani pu.’ nimbe na lipe mundorumumunge nane eno paa tondolo mundupu nimbondo: “I pepá topo sikirumu angenali pali piliengi kanoko ningu siengi.” nimbu nikiru.
27 Regah wabinamaim abifefeyani, akokok iti fef i kwaniyab tait etei’imak hinanowar.
28 Olionga Awili Yesusi Kirasini eno we kondo kolopa molopili molangi. ⸤Aku pea nikiru.⸥
28 Manaw kabeber ata Regah Jesu Keriso’one kwa etei isa nama.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Tessalonicenses 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.