1 Tessalonicenses 4
Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI
1 Angokeme, ungu te kamu niembo. Ou eno mane sipu Pulu Yemone kanopa peanga kanolemo ulume tenge mele ou nimbu sirimulu. Aku siku sike teko molemele. Nalo kinié “Eno Awili Yesusinge yemboma molemelemonga aku ulume siye naa kolko teko mololiku mindi pangi.” nimbu tondolo mundupu mawa tekemolo.
1 Tur yomanin iban au’uwi maiye taitu tuwai’inah, kwa mi’itube ma God baiyasisirin isan ana bai’obaiyen i ai’obaiyika, naatu boun i nati yawasamaim kwama’am. Baise boun i ata Regah Jesu ana onowatenamaim iban abifefeyani naatu ao’ototofari maiye, iti yawas i mar etei tafan kwanaya’abar nara’at.
2 Awili Yesusini olio ungu umbu tondorumume eno nimbu sirimulu ungu manema eno pilimele kanumu.
2 Abisa kwa sinafumih ata Regah Jesu eonowahi ana abi’obaiyi i kwanaso’ob.
3 Pulu Yemone ‘Eno teangi.’ konopu lepa molemo mele isipe: Eno konopu kake tepili Pulu Yemonga yemboma manjiku molko, wa ulu kerinele teli ulu pulumu munduku siye kolangi.
3 God ana kok kwa i taiyuw kwanayasairi kakafiyinamaim kwanama, naatu biya tutufin etei in baisesebar kwanekwan kwanahaiw.
4 Juda yemboma naa molko Pulu Yemo naa pilimele yembomane yembo lupemakanoko pea ulu kerinele tengendo konopu mondoko wa ulu kerinele telemele aku mele aku ulume waka kolko naa teangi. Eno yu-mele-mele ambo linge molo ye pungema ‘Enonga kangimu emenalinge manjipe angiliepili.’ ningu ulu peanga kake telime manjiku teko molayo.
4 Kwa ta’ita’imon etei in baisesebar kwanekwan ana naniyanane biya kwanasofafar naatu kwanayasairi kakafemaim kwanama.
5 — ausente —
5 Naatu Eteni Sabuw God men hisusu’ub i tibisesebar kwanekwan, baise kwa men imaim kwana’itih nakura’ahi kwanisesebar kwanekwanemih.
6 Yema, enonga angenali ‘Tepo naa kenjemili.’ ningu aku ulu pulu kerimu naa teko, enonga angenalinge amboma kinie ‘Ulu kerinele teamili.’ ningu kondi naa tangi. ‘Nanga molo, yunge.’ ningu yu-kinie ulu te naa teangi. Olione ou eno nimbu sipu liepi-liepi torumulu mele paa sike nirimulu. “Aku ulu pulu keri mele ulume tenge yemboma Pulu Yemone aku tengemonga mongo lipe simbe.” ou liepi-liepi topo nirimulu kanumu.
6 Yawas iti’imaim tana’itin, taituwa isan men inasinaf kakaf, o inifuwifuw na’atube aawan inabainuwimih. Marasika ao kwanowar naatu boun iban abimatnuwi maiye. Orot yait nati na’atube nasisinaf Regah boro baimakiy nitin.
7 Pulu Yemone “Ulu pulu kalaro mololi aku sipema teko molangi waa.” ni naa nirimu. “Nanga yemboma manjiku molko ulu pulu kake telime teko molangi waa.” nirimu.
7 God ea’afit i men baisesebar kwanekwanemih ea’afitamih, baise kakafiyinamaim ma’amih ea’afit.
8 Aku sipe nirimu kulu ‘Iungu manemo naa pilipu lipu temolo.’ ningu bulu silimele yemboma yembo te lupe bulu naa silimele; Mini Kake Telimu eno silimo Pulu Yemo mindi bulu silimele.
8 Isanimih orot yait iti bai’obaiyen ekwakwahir i men orot ekwakwahir baise God. Anayabin God Anun Kakafiyin yawas gewasin bai na bitin i ekwakwahir.
9 ‘⸤Eno Kirasinge yemboma⸥ enonga angenupilime konopu mondangi niemili.’ nimbu pepá naa tomolo. Pulu Yemone eno anjo yando konopu mondonge mele ou ⸤enonga konopune omba molopa⸥ mane sirimu kanumu, akumunge olione aku ungumunge pepá te naa tomulu liemo mandala.
9 Nena baiyabowbonen isan i men ta akikirumamih, anayabin nati i God taiyuwin kwa ebi’obaiyi mi’itube taituwa bairi kwaniyabowbonen kwanama.
10 Masedonia poropinji Kirasinge yemboma pali kepeenone aku siku konopu mondolemelela kanumu. Nalo angokeme, enone aku ulumu telemele mele ‘olandopa olandopa teangi.’ nimbu tondolo mundupu mawa tekemolo.
10 Naatu nati na’atube i Masedonia wanawanan kwasinaf Kirisiyan turanah kwabiyabuwih, baise ao’ototofari maiye taitu, nati yabow i tafan kwanaya’abar nara’at, au gagaminaka.
11 Olione ou eno mane sipulie “Taka liku molaa. Eno enono yu mele mele mindi kongono pilku teaa. Eno enono yu mele mele kongono tekolie langime naa.” nirimulu mele ‘Paa aku sipu teamili.’ ningu tondolo munduku teko molayo.
11 A yawas wanawanan kakaf i ni’ukwarin, men kwana’ofbonabon, ama gewas isan taiyuw raro nababan, marasika ao kwanonowar na’atube.
12 ‘Aku sipu temolo kinie Kirasinge yembo naa molko ulsu molemele yembomane olio aku sipu temolo mele kanokolie olio ‘yembo peanga’ ningu olionga ungumu pilinge.Olio yu mele mele melte molo naa tombala.’ ningu aku siku teko molangi.
12 Men sabuw tafah kwanitumatum, baise a bowabowamaim Ufun Sabuw maumurih na’in boro dogoroh kwanikitabir kwa hina’iti hinitutumi naatu hinakakafiyi.
13 Angokeme, Kirasinge yembo koloringimenga ungu te niemili. Kanu uru pelemele yemboma-kinie⸤pe wendo ombá mele⸥ eno ⸤kinié we molemelema⸥ ne mimi siku naa pilku molongi liemo olio pilkimulu kapola naa tekemo. Kirasi naa pilieli yembomanga yembo te kolemo kinie we-yembo kanume kondo awili teko kolemele mele eno Kirasinge yemboma aku siku kondo awili teko naa kolangi. We yembomane pilkulie ‘Kolopolie walse lomboropo ola molopo, olionga yemboma kinie altopo telune tapu topo molomolo.’ ningu naa pilkulie aku siku kondo awili teko kolemele kanumu.
13 Taitu tuwai’inah aki akokok kwa turobe kwanaso’ob, sabuw baitumatumayah himomorob isah, saise boro men kwaniyababan kwanarerey kwanekwan, sabuw aurih baitumatum en, tibiyababanabe kwaniyababan kwanarereyamih.
14 Olio ⸤Kirasinge yembomane⸥ ‘Yesusi kolopa lomboropa ola molorumu.’ nimbu tondolo mundupu pilimolo.Aku nimbu pilipulie ‘Yu terimu mele aku siku yembo ‘Yesusi ⸤sike nanga nimbe kolo wangopa kolondorumu. Kinié pea molemolo.’ ningu⸥ tondolo munduku pilkulie koloringi yemboma aku siku tengela.’ nimbu tondolo mundupu pilimolola. Kanu yemboma pe Pulu Yemone Yesusi-kinie pea altopa yando meli ombá.
14 It i tabitumatum Jesu morob, naatu morobone misir maiye. Imih tabitumatum sabuw iyab Jesu hitumitum himomorob God boro nabuwih Jesu bairi hinama.
15 Kinié Awilimuniyuyu nirimu ungu te eno nimbu siemili. Yuni nimbendo: “Awilimu ⸤kelepa manie⸥ ombá kinie olio we konde molomolo yemboma ou koloringi uru pelemele yemboma mundupu siye kolopo olio kumbi lepo naa pumolo. Paa molo!” nirimu.
15 Iti i Regah ana tur kwa abi’obaiyi. It iyab yawasit tama’am, Regah namatabir nanan ana veya it boro men sabuw murumurubih aunah tani’iyon tananamih en.
16 Awilimu mulu koleana mundupe siye kolopa manie ombando ombá kinieungu tondolo te wendo omba,mulu koleana angello awili nomi tene ungu te nimbe, Pulu Yemonga biyukelemone ungu te nimbe, Awilimu yuyu kanu ungume kinie mulu koleana manie ombá. Ombá kinie Kirasinge yemboma molkolie kolemelema ou lomboroko ola molonge.
16 Anayabin Regah i taiyuwin boro marane natit obaiyunen turamaim niwow nao, naatu Tounamatar hai ukwarin auman fanan nasib God ana tour hinababin naatu sabuw iyab Jesu hitumitum himomorob boro wan hinamisir.
17 Kanu kinie olio we konde molomolo yemboma kinie koloringi yemboma kinie pea kupena ola lipe, olio Awilimu yu ‘Aulkena liengi.’ nimbe olio olando limbe, olio ola mulune pupu yu aulkena li-pumolo. Aku sipe ulu te wendo ombámonga olio Awilimu kinie pea kamu-kumu tapu topo molopo mindi pumolo.
17 Imaibo it iyab nati ana veya’amaim yawasit tanama’am boro nabora’ahit tanayen sakuk wanawanan tanarun Regah bairi tanitar. Naatu Regah biyanamaim boro bairit wanatowan wanatowan tanama.
18 Ulu akumu wendo ombá kene enonga yembo ⸤kondo kolongema⸥ ‘Konopu tondolo pupili molangi.’ ningu “Kolemele yemboma pe konde molonge.” inikiru mele anjo yando ningu sieyo.
18 Isanimih taiyuw a kou’ay wanawanan iti turamaim kwanibaibaisbonen koufair kwanab kwanama.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Tessalonicenses 4, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.