1 Coríntios 3

Umbu-Ungu Kala NT (UBU_KAL) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Angokeme, ⸤aku nikirumunge⸥ na eno kinie molopolie, yemboma Pulu Yemonga Minimuni nilimo mele pilku liku telemele yemboma mane silio mele eno aku sipu manda mane naa sirindu. We mana yembo ⸤umbu konopuni mindi pilimele yemboma⸥ mane silio mele eno aku sipu mane sirindu. Kirasinge ambolango pamema mindi moloringimunge
1 Taitu ayu men karam boro sabuw iyab God Anunin hibai hima’am au’uwih na’atube kwa au’uwimih. Baise tafaram ana naniyanamaim au’uwi, anayabin kwa a baitumatum Keriso wanawananamaim men ra’at. Kwa a’itinin i kek sosof na’atube.
2 nane eno ame mindi sirindu.‘Eno langi enge nilime manda naa nonge.’ nimbu kanopolie langi enge nilime naa sirindu. Kinié kepe langi enge nilime manda naa nonge.
2 Imih kwa i boro kek sosof na’atube anitomani, men bay mafur anit, anayabin kwa bay aanin isan wa’ar men hiyen, tur anababatun wa’ar men hikufot nati bay isan.
3 Enonga ou-konopu-wemane eno ambolopili molemelemonga mana yembomane telemele mele telemele. Eno ‘Yembomane teko nosikimili mele nane aku sipu telkanje papu.’ ningu yemboma-kinie konopu keri panjiku, anjo yando irinele teko, aku ulume telemele, akumu konopu-oume pepili molemelemonga telemele.⸤Aku ulu telemelemane eno Mini Kake Telimuni kamu ambolemo yemboma naa molko, yunge ungumu naa pilimele mele lipe ora silimo.⸥
3 Kwa ama ana itinin i boro’ika tafaram ana yawasamaim kwama’am, anayabin kwa boro’ika kwama kwabibobowen, taiyuw nena kwabigamigam, imih nati ebi’obaiyit, kwa i tafaram nowan naatu tafaram ana naniyanamaim kwama’am.
4 ⸤Enone i siku mele telemele:⸥ Yembo tene nimbendo: “Na Pollonga yembomo.” nilimo. Tene nimbendo: “Na Apollosinge yembomo.” nilimo. Aku siku nilimele yemboma we mana yemboma mindi naa molemeleye?
4 Imih orot ta kuo, “Ayu i Paul abi’ufunun,” orot ta kuo, “Ayu i Apollos abi’ufunun.” Nati na’atube kwabiwa’an ana itinin kwa i tafaram ana sabuw tisisinafube kwama kwasisinaf.
5 ⸤Apollosi kinie Polloselo nambemune arenale teko kerepale nilimeleye?⸥ Apollosi naweye? Pollo naweye? Apollosi olto Awilimunge kendemandeselo mindi. Awilimuni kongono lupe lupe sirimu yeselo molopolie, aku kongonomo terimbulumunge eno “Kirasi sike.” ningu tondolo munduku pilieringiaulkemo akisinderimbulu yeselo mindi molembolo.
5 Men kwananot Apollos i orot na’in, naatu men kwananot Paul i orot na’in, En. Aki i God ana akir wairafi, imih kwa aibaisi kwana God kwabitumitum, nati i aki ta’ita’imon ai bowabow God biti’imaim abowabow.
6 Nane langi umbu torundu; pe langi umbu tondorundu koleana Apollosini andopa no mundorumu; nalo Pulu Yemone ‘Langime toko-rako nimbe opili.’ nirimu.
6 Ayu ub atanum, Apollos ufu na tafan harew rir. Baise God akisinamo iwa’an ub kuboun yen ra’at.
7 Akumunge yembo langi umbu tondolemomo imbi naa molemo; yembo poniena andopa no silimo yembomo kepe imbi naa lamolemo; Pulu Yemone ‘Langime wendo opili.’ nilimo aku yemo mindi imbi molemo.
7 Orot yait ub tatanum naatu orot yait harew ririr i men abisa hiwa’an matar. Baise God akisinamo ub kaif yen ra’at
8 Yembo langi umbu tolemo yembomo kinie poniena andopa no silimo yembomo kinie aku yemboselonga kongono te olandopa te maniendopa molo. Aku yemboselone ⸤Pulu Yemonga⸥ kongono mindi tengelemonga telembele mele mimi sipe kanopa apurupe yu-mele-mele mele kalomba.
8 Orot yait ub tatanum naatu orot yait harew ririr hairi hai not i ta’imon hinot hisinaf. Imih God boro ta’ita’imon hai bowabowamaim hibowabow isan nibaiyanih.
9 Apollosi olto kinie Pulu Yemo kinie tapu topo kongono telemolo yema; eno Pulu Yemonga ponie mele, ⸤akumunge yu mindi olandopamo⸥. 3:9-15 Kirasinge Yembomanga Kongono Tendeli Yemboma Ulke Takoli Yemboma Mele Molemele Ungu Te Eno Pulu Yemone ulkemo takopa molemo mele molemelela.
9 Anayabin it etei i tai’ofbonen God isan tabowabow, imih kwa dogor i God ana me naatu ana bar.
10 ⸤Na eno moloringine ombo pulu polopo ungume mane sirindu kinie⸥ Pulu Yemone we kondo kolopalie ‘Na ulke takoli kongonomonga pilipe konginjeli pelemo yemo molopili.’ nimbe tondolo te we sirimu. ‘Eno yunge ulkemo angiliepili.’ nimbe na aku tondolomo sipelie lipe mundorumu-ne eno moloringine ombo, ‘Ulke angilimbemonga ponga polangi.’ nimbu mana koume talape topo noserindu, aku koumenga ola yembo tene ulkemo takopa molemo. Nalo ulke takolemele yembomane mimi siku pilku kondoko ulke takangi.
10 Manaw kabeber Godane abai, bar ana wabat arouw, wowab so’obayah tewowowab na’atube. Naatu orot afa iti bar ana wabat tafanamaim hibat tewowowab. Baise orot ta’ita’imon matah toniwa’an bar hinanutitiy gewas hinawowab.
11 Ulkemo ola takonge koume nane talape topo noserindu akume Yesusi Kirasi yu.Yembo tene alowa tepa kou lupe mare manda naa nosimbe.
11 Anayabin God i bar ana wabat ta’imon maiyow Jesu Keriso akisin bai ata wabatamih rouwika.
12 Yembo marene ⸤Pulu Yemonga ulkemo⸥ kanu koumenga ola takongendo kou gollo kinie, kou sillipa kinie, kou mone olandopa pulimo koume kinie, aku mele peangamane takoko, marene unjo kinie angi kinie rasi-witi unjo aku mele kerimene takoko, telemele.
12 Imih orot ta ta boro gold, silver, agim biyah rurumih, ai maiyow, raiyarayar o geyagey rourihimaim boro iti wabat tafan hinawowab nayen.
13 Pe Pulu Yemone yemboma kote tendepa pilimbe walemo wendo ombá kinie ulkemo takolemele mele mona lemba. Kanu walemo kinie tepe tene ‘Yembomane kongono teringime teko kondoringinje molo teko kenjeringinje?’ nimbe manda manjimbe.
13 Naatu orot ta ta hai bowabow etei boro nibebeyan, anayabin nati ana veya’amaim marakaw boro nakusisiar nare, naatu wairaf nato’ab ata bowabow nafufun etei hina’arat hinadew hinare. Imaibo bowabow yabin anababatun boro nirerereb.
14 ⸤Manda manjimbe kinie⸥ yembo tene manie talape topa lemo koumenga olaulke takombamo tepene naa nomba pora simu liemo yu mele kalolimu limbe.
14 Naatu bar nati wabat anababatun tafanamaim arahina’e ebatabat wowabayan boro ana baiyan nab.
15 Molo yembo tene ulke takombamo tepene nomba pora simu liemo aku kongono tembamonga mele kalolimu naa limbe. Kanu yembomo yuyu ⸤Pulu Yemone⸥ lipe tapondopa ‘Mindili naa nopili.’ nimbe yu-kinie molopa kondomba ulu pulumusimbe nalo yu, tepene yembo te nombá telemo kinie yembomane liku tapondoko yu wendo limele kinie tepene kamu naa nolemo yembomo mele molomba.
15 Baise orot yait ana bar wairaf ea’arah ana sawar etei boro na’arah ni’en, naatu orot boro nayawas, nayayawas ana itinin i wairaf wanane bihir titit na’atube.
16 Eno Pulu Yemo molemo ulke suluminiapaa kake telimu molemele; Pulu Yemonga Minimu enonga konopune sukundu molemo; akumu eno naa pilimeleye?
16 Kwanaso’ob kwa biya i anababatun God ana kwafiren bar, naatu God Anunin Kakafiyin i kwa wanawanamaim ema’am.
17 Akumunge yembo tene Pulu Yemonga ulke suluminiapaa kake telimu tepa kenjemu liemo Pulu Yemone kanu yembomo tepa kenjimbela. Pulu Yemonga suluminiamo ‘Yunge suluminia kake telimu.’ nilimo, aku suluminiamo eno enono, akumunge aku sipe tepa kenjimbe yembomo yuni yu kepe tepa kenjimbe.
17 Orot yait God ana bar egugurus, God boro ibo nagurus, anayabin God ana bar i kakafiyin naatu kwa biya i nati bar.
18 Eno enono konopuni kolo toko naa piliengi! Enonga yembo tene yuyu pilipelie, ma koleana yembomane ‘Olio pilipe konginjeli pelemo yemboma molemolo.’ ningu pilimele mele yuni aku sipe ‘Pilipe konginjeli yembomo molio.’ nimbe piliemu liemo ‘Aku sipu nimbu naa piliembo.’ nipili. ‘Mana yembomane na kanokolie ‘Aroma toli yembomo.’ ningu kanangi.’ nipili. Aku sipe nimbé kinie sike pilipe konginjeli yembomo molomba.
18 Men taiyuw kwanifufuwimih. Orot ta kwa wanawanamaim nanot nao ayu i not wairafu iti tafaram wanawananamaim. Kwaihamiy taiyuwin ifuwifuw, saise i ana baifufuwenamaim boro ana not narerekab.
19 Mana yembomane pilkulie ‘Akumu pilipe konginjelimu.’ ningu pilimele mele Pulu Yemone kanopalie ‘Kekelepa toli ulumu.’ nimbe kanolemo. Akumunge ungu te yunge bokune molemo, akumu isipe:nimbe molemo kanumu.
19 Anayabin tafaram ana ukwar rerekab God matanamaim i yabin en. Buk Atamaninamaim hikirum hio na’atube. “Sabuw not wairafih hai so’obamaim taiyuwih hai warasa hiyai buwih tere’ere.”
20 Akumunge ungu te pea molemola, akumu isipe:nimbe aku sipe molemo.
20 Naatu Buk Atamaninamaim iban eo maiye, “Regah sabuw etei hai not naatu hai so’ob wanawanan nutitiy i’itin i nikuwat.”
21 Akumunge altoko yemanga imbime kapi ningu liku ola naa mundundengi.Melema pali enonga.
21 Isan imih sabuw abisa tisisinaf isan men kwana bora’ara’ahihimih, anayabin sawar etei kwa nowa.
22 ⸤Na⸥ Pollo kepe Apollosi kepe Pitakepe, ma koleamo kepe konde mololi ulumu kepe kololi ulumu kepe, kinié lemo melema kepe pe lemba melema kepe, akume pali enonga; ⸤eno liku tapondongendo aku tapu yema kinie melema kinie pelemele⸥;
22 Paul, Apollos, Peter, me tafaram, yawas, o morob, mar iti boun enan, o mar boro nanan, iti sawar tutufin etei i kwa nowa.
23 eno Kirasinge yemboma, Kirasi Pulu Yemonga yemola, ⸤akumunge elo kinie olio kinie melema pali enonga kene anjo anjo talape yu-mele-mele manda molame!⸥
23 Kwa i Keriso nowan naatu Keriso i God nowan.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar 1 Coríntios 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.