Tiago 2
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs NTLH
1 Nanga ango-keme, ono olionga Ye-Awili Yesusi Karasi ye paa peanga imbi ola molopa tondolo púlimu ‘Sika.’ ningu kuru mondolemelemane ⸤yomboma apuruku⸥ yombo se ⸤imbi ola mololimu⸥ liku tapondoko, yombo se ⸤imbi ola naa mololimu⸥ naa liku tapondoko, naa sangi.
1 Meus irmãos, vocês que creem no nosso glorioso Senhor Jesus Cristo, nunca tratem as pessoas de modo diferente por causa da aparência delas.
2 Ye se mulu- maminia paa peangama panjipa kou-gollone seli ki-ongi se mondomba ye se kinia, ye koropa se mulu-maminia kirima panjimba ye se kinia, aku yetolo ono maku toko molongena ongele kinia kanokole
2 Por exemplo, entra na reunião de vocês um homem com anéis de ouro e bem-vestido, e entra também outro, pobre e vestindo roupas velhas.
3 ye mulu-maminia peangama panjimba yemo ⸤kanoko peanga pilkuli⸥ paa nokoko “I polo peangana ongo molou.” ningu, ye koropamo ⸤kanoko kiri pilkuli⸥ yundu “Inia ongo ola giliei.” molo “Nanga kimbu munduliuna ongo mania molou.” níngi liemu
3 Digamos que vocês tratam melhor o que está bem-vestido e dizem: “Este é o melhor lugar; sente-se aqui”, mas dizem ao pobre: “Fique de pé” ou “Sente-se aí no chão, perto dos meus pés.”
4 aku sengemonga ono konopu kiri pepili ono onono anju yando apuruku naa kinjilimiliye? Ono aku siku yomboma apurulimili mele onono konopumuni pilkuli ‘ ‘I yombomone na manda lipa tapondomba. Imuni na naa lipa tapondomba.’ nimbu kanopo apurupu kinjilimulu lémo.’ ningu naa pilielemeleye?
4 Nesse caso vocês estão fazendo diferença entre vocês mesmos e estão se baseando em maus motivos para julgar o valor dos outros.
5 Paa nanga ango-keme, piliame! Pulu Yemone ‘Yombo mare nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltombando ya ma-koleana yombomane yomboma kanoko ‘yombo koropa pupili molemele.’ ningu kanolemele yombo kanuma Pulu Yemone nimba taltopale ‘Yombo kamako mele molangi.’ nimba ⸤onondo nimbale:⸥ “Onone ‘Yu sika.’ ningu olando siku kuru mondokole ‘Yombo na konopu mondonge yomboma nane ye nokoli kingimu molopo nokolio koleana na-kinia pea molamili.’ nimbu panjerindu akumu ono pea aku sipu molamili wangi.” koronga nilimú.
5 Escutem, meus queridos irmãos! Deus escolheu os pobres deste mundo para serem ricos na fé e para possuírem o Reino que ele prometeu aos que o amam.
6 Aku-sipa na-kolo ⸤nanga ango-keme⸥ onone yombo koropama ‘Pipili kolangi.’ ningu seko kinjilimili. ⸤Ango-keme,⸥ yombo namelene ono kondi toko ononga mélema liku, mindili siku, ‘Kote sendamili waa.’ ningu, selemele yombo akuma nameleye? ⸤Ye koropamane aku selemeleye? Mólo!⸥ Ye kamakomane ono-kinia aku selemele kanumu.
6 No entanto, vocês desprezam os pobres. Por acaso, não são os ricos que exploram vocês e os arrastam para serem julgados nos tribunais?
7 Ono Yesusi Karasinga yomboma molemele kanu yemonga imbi peangamo namelene ungu-taka tondolemeleye? ⸤Ye koropamane aku selemeleye? Mólo!⸥ Ye kamakomane aku selemele kanumu.
7 São eles que falam mal do bom nome que Deus deu a vocês.
8 Pulu Yemonga bokuna ungu-mane se sirimu paa olandopa molemo kanu ungu-manemo pilku liku sengena panjiku sengi liemu paa papu. Kanu ungu-manemone nimbale:nimba molemo ungu-mane kanumu pilku liku sengi liemu peanga.
8 Se vocês obedecerem à lei do Reino, estarão fazendo o que devem, pois nas Escrituras Sagradas está escrito: “Ame os outros como você ama a você mesmo.”
9 Aku-sipa na-kolo yomboma kanoko apurukuli ‘Yu peanga. Lipu tapondambo. Yu kiri. Naa lipu tapondambo.’ níngi liemu ulu-pulu-kiri se selemele, akumunga ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-manemane ‘Nu ungu-mane se pulua tonu lémo.’ nimba lipa ora simba.
9 Mas, se vocês tratam as pessoas pela aparência, estão pecando, e a lei os condena como culpados.
10 ⸤Aku nikirumunga pulumu i-sipa:⸥ Olio pilielemolo, “Ambo ye puli se molo ye ambo lili se yombo se lupa-kinia wa ulu-kirinale naa sangili.” nimba ungu-mane sirimu yemone “Yombo se toko naa kondangi.” nimba mane sirimu pilielemolola. Aku liemu nu wa ulu-kirinale naa sekole yombo se toko kondonu liemu ungu-manema pulua toli yombomo moleno. Akumunga, yombo se ungu-manema pali pilipa lipa selemo-na-kolo selu mindi pulua tomu liemu aku selemomonga ungu-manema pali pulua tolemo kanumu.
10 Porque quem quebra um só mandamento da lei é culpado de quebrar todos.
11 — ausente —
11 Pois o mesmo que disse: “Não cometa adultério” também disse: “Não mate”. Mesmo que você não cometa adultério, será culpado de quebrar a lei se matar.
12 ⸤Ulu se sengendo molo ungu se ningíndu u i-siku ningu piliangi:⸥ ‘Ulu-pulu-kirimane olio ambolopa ka-kongono silimú aulkana ‘Mindili naa nongo we molangi.’ nimba wendo lindilimú ungu-mane peangamone nilimú mele pilipale Pulu Yemone olio uluma sepo unguma nimbu selemolo mele pilipa apurumba kene.’ pilkuli kanu ungu-manemo pilku uluma seko unguma ningu seko molemele mele pilku seko kondangi. Yombo sene yombo se kondo naa kolomu liemu pe Pulu Yemone kote pilipale yu kepe kondo naa kolombala. Yombo sene yombo se kondo kolomba yombomo Pulu Yemone yunga kote pilipale yu kepe kondo kolomba. Pulu Yemone aku sipa kote pilipa sembá kene pilkuli unguma ningu uluma senge mele pilku kondokole sangi.
12 Falem e vivam como pessoas que serão julgadas pela lei que nos dá a liberdade.
13 — ausente —
13 Quando Deus julgar, não terá misericórdia das pessoas que não tiveram misericórdia dos outros. Mas as pessoas que tiveram misericórdia dos outros não serão condenadas no Dia do Juízo Final.
14 Nanga ango-keme, yombo sene nimbale: “Na ‘⸤Pulu Yemone lipa mundorumu ye nokoli Yesusi Karasi⸥ sika.’ nimbu kuru mondolio.” nilimú-na-kolo ⸤‘Sika.’ ningu kuru mondolemele yombomane selemele mele⸥ ulu peangama naa selemo liemu yuni kuru mondolemo ulumuni yu lipa tapondolemoye? Yuni kuru mondolemo ulumuni yu mindili nolka aulkana wendo lipa Pulu Yemo kinia molopa kondomba aulkana manda lipa mondombaye? ⸤Ulu peangama naa selemo liemu paa manda mólo.⸥
14 Meus irmãos, que adianta alguém dizer que tem fé se ela não vier acompanhada de ações? Será que essa fé pode salvá-lo?
15 Gena se mulu-maminia kiri se panjipa, kere-langi nombá se naa lemba kinia,
15 Por exemplo, pode haver irmãos ou irmãs que precisam de roupa e que não têm nada para comer.
16 ononga yombo sene yu kere-langi kinia mulu-maminia mare naa sipa yundu nimbale: “Nu konopu pe nipili pungu, ali naa sepili mulu-maminia peanga se pakoko, olo sembá kere-langi mare nani pu.” nimu liemu aku sipa nimbámone yu sika lipa tapondombaye? ⸤Unguri manda naa sembá.⸥
16 Se vocês não lhes dão o que eles precisam para viver, não adianta nada dizer: “Que Deus os abençoe! Vistam agasalhos e comam bem.”
17 ⸤Yombo sene yombo se naa lipa tapondopa kerena “Manda molani pu.” we nilimú kinia kanu yombomo naa lipa tapondopa unguri naa selemo⸥ aku sipala. Yombo sene ⸤‘Sika.’ nimba⸥ kuru mondopale ulu peangama naa semu liemu yunga kuru mondolemo ulumu méle kololimu mele; unguri manda naa sembá.
17 Portanto, a fé é assim: se não vier acompanhada de ações, é coisa morta.
18 Aku-sipa na-kolo yombo sene ⸤nane ya nikirumu ‘Kolo tokomo.’ nimba nando⸥ nimbale: “Yombo marene ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele ⸤ulu akumu mandala⸥. Yombo marene ulu peangama seko yomboma liku tapondolemele ⸤ulu akumu mandala⸥. ⸤Ulu talo pea selu-sipamo. Yombo sene kanu ulutolonga ulu se mundupa kelepa se pilipale sembá kinia kanu ulu selumuni manda lipa tapondomba.⸥” nilkanje. ⸤Aku sipa nilka yombomondo nane pundu topo i-sipu nilka:⸥ “Nu ‘⸤Karasini⸥ sika ⸤“nanga” nimba senderimu sendelemo⸥.’ nimbu kuru mondolio mele lipu ora siembo.” ningu ulu peanga se naa senu liemu nu sika kuru mondoleno mele nane nambi sepo kanomboye? ⸤Manda naa kanombo.⸥ Na ulu peangama sepo yomboma lipu tapondombo ulumane ⸤‘Sika.’ nimbu⸥ kuru mondolio mele lipu ora simbú.
18 Mas alguém poderá dizer: “Você tem fé, e eu tenho ações.” E eu respondo: “Então me mostre como é possível ter fé sem que ela seja acompanhada de ações. Eu vou lhe mostrar a minha fé por meio das minhas ações.”
19 Nuni ‘Pulu Yemo selu mindi molemo.’ ningu kuru mondoleno. Akumu papu seleno. ⸤Aku-sipa na-kolo⸥ kurumane kepe aku siku kuru mondolemele. Pilkuli pungu-pungu ningu mini-wale mundulimili.
19 Você crê que há somente um Deus? Ótimo! Os demônios também creem e tremem de medo.
20 Aroma toli yombomo, we ‘Sika.’ ningu kuru mondoko ulu peangama naa seleno ulumuni uluri manda naa sembá mele ungu-pulumu piliani nimbu siemboye?
20 Seu tolo! Vou provar-lhe que a fé sem ações não vale nada.
21 Olionga anda-kolepa Eporayamone ulu se serimu mele kanopale Pulu Yemone yunga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘Yu konopu sumbi nimba peli yemo.’ nimba kanorumu. Eporayamone yunga malo Aisake Pulu Yemo popo topa kalopa simbando polona ola taltorumu kinia kanopale Pulu Yemone ‘Yu ye sumbi nílimu.’ nimba kanorumu.
21 Como é que o nosso antepassado Abraão foi aceito por Deus? Foi pelo que fez quando ofereceu o seu filho Isaque sobre o altar.
22 Mimi siku piliaa! Eporayamone ‘Sika.’ nimba kuru mondorumu ulumu kinia ulu serimuma kinia manda selu sipa serimu kinia yuni serimu ulumane yunga ‘Sika.’ nimba kuru mondorumu ulumu kamu sepa tondolo mundundorumu kanumu.
22 Veja como a sua fé e as suas ações agiram juntas. Por meio das suas ações, a sua fé se tornou completa.
23 Aku sipa serimumunga Pulu Yemonga bokuna yundu ungu se nilimúmunga pulumu wendo orumu. Kanu ungumu i-sipa:Eporayamone aku serimumunga Pulu Yemone yunduaku sipa molemo kanumu. ⸤Yombo sene nando ungu se aku sipa nilkanje nane aku sipu pundu topo nilka.⸥
23 Assim aconteceu o que as Escrituras Sagradas dizem: “Abraão creu em Deus, e por isso Deus o aceitou.” E Abraão foi chamado de “amigo de Deus”.
24 ⸤Eporayamo kinia Pulu Yemo kinia olone seringili mele⸥ pilkuli, yombo sene we ‘Sika.’ nimba kuru mondolemo kinia kanopale ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Yunga ulu-pulu-kirima siye kolopo, ‘Yu konopu sumbi nimba peli yombomo.’ nimbu kanolio.’ naa nilimú. Yombo se ⸤‘Sika.’ nimba kuru mondopale⸥ ulu peangama selemo kinia kanopale Pulu Yemone ‘Yunga ulu-pulu-kirima siye kolopo, ‘Yu konopu sumbi nimba peli yombomo.’ nimbu kanolio.’ nilimú mele pilielemele.
24 Assim, vocês veem que a pessoa é aceita por Deus por meio das suas ações e não somente pela fé.
25 Aku sipala, ⸤Josuane ye talo Jeriko taonona lipa mundorumu kinia⸥ ‘Yomboma nambi selemelenje.’ ningu kanoko panjingilí puringili kinia ambo-wapora Reyapone ‘Olo naa tangi.’ nimba lipa tapondopa ‘Ya lopi seko peangili.’ nimba nokopale, pe ‘Aulka senga lupa kelko yando wangili.’ nimba lipa mundorumu kinia aku sipa serimumunga kanopale ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Yu ambo sumbi nílimu.’ nimba kanorumu.
25 Foi o que aconteceu com a prostituta Raabe, quando hospedou os espiões israelitas e os ajudou a sair da cidade por outro caminho. Deus a aceitou pelo que ela fez.
26 Yombo senga minimu kangimu mundupa kelepa pulimú kinia kangimu kololemo, aku sipa yombo sene ‘Sika.’ nimba kuru mondopale ulu peangama naa selemo kinia yunga kuru mondolemo ulumu kololemóla. ⸤Minimu kangimunga sukundu pelemo kangimu manda konde molemo mele aku sipa, ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele ulumu kinia yomboma liku tapondonge ulu peangama kinia liku sere leko senge kinia manda sembá. Se seko se naa senge kinia manda naa sembá.⸥
26 Portanto, assim como o corpo sem o espírito está morto, assim também a fé sem ações está morta.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Tiago 2, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.