Romanos 8

Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Akumunga, Karasi Yesusi kinia pea kopu sepo molemolo yomboma yombo sene olionga kote pilipa “Seko kinjilimilimunga pundu toko mindili nangi.” manda naa nimbá. ⸤Olionga kote sendenge ungu se naa pelemo.⸥
1 Agora já não existe nenhuma condenação para as pessoas que estão unidas com Cristo Jesus.
2 Olio Karasi Yesusi kinia pea kopu sepo molemolomonga yu-mambele konde mololi ulu-pulumu pelemo Mini Kake Sélimuni olio nokopa, ‘Ulu-pulu-kirimu kinia kololi ulu-pulumu kinia olio nokoringilitolone olio naa nokangili. Molko kondangi.’ nilimú akumunga ⸤yombo sene olio-kinia aku siku ulu se manda naa sepa nimbá⸥.
2 Pois a lei do Espírito de Deus, que nos trouxe vida por estarmos unidos com Cristo Jesus, livrou você da lei do pecado e da morte.
3 Olionga u-we-konopu-kirima enge naa perimumunga Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane sirimumane tondolo naa pumbale olio-kinia sembá serimu mele manda naa serimu-na-kolo manda naa serimu mele Pulu Yemone manda serimu. Yunga Malo ‘mana-yombomanga ulu-pulu-kirimanga kolali sepa kolondopili.’ nimba mana lipa mundorumu, aku yemo omba olio mana-yombo ulu-pulu-kiri seli yomboma mele au lierimu. Aku sipa Pulu Yemone ‘Yesusi-kinia ulu-pulu-kirimu kamu olionga pundu tondopa mania pupili.’ nirimu.
3 Deus fez o que a lei não pôde fazer porque a natureza humana era fraca. Deus condenou o pecado na natureza humana , enviando o seu próprio Filho, que veio na forma da nossa natureza pecaminosa a fim de acabar com o pecado.
4 ‘Olio ungu-manemane ‘I-siku i-siku sumbi siku sangi.’ nilimú mele olione aku siku kamu sangi.’ nimba Pulu Yemone ⸤yunga⸥ Malo Yesusi mana mania lipa mundorumu. Olio kiniá u-we-konopu-kirimuni ‘Saa.’ nilimú mele naa pilipu sepo Mini Kake Sélimuni ‘Saa.’ nilimú mele pilipu selemolo yombomando Pulu Yemone nirimu.
4 Deus fez isso para que as ordens justas da lei pudessem ser completamente cumpridas por nós, que vivemos de acordo com o Espírito de Deus e não de acordo com a natureza humana.
5 U-we-konopu-kirimuni ‘Saa.’ nilimú mele pilku seko molemele yomboma aku konopumuni konopu mondolemo mele mindi konopu kimbu siku molemele, aku-na-kolo Mini Kake Sélimuni ‘Saa.’ nilimú mele pilku seko molemele yombomane Mini Kake Sélimuni konopu mondolemo mele mindi konopu kimbu siku molemele.
5 Porque as pessoas que vivem de acordo com a natureza humana têm a sua mente controlada por essa mesma natureza. Mas as que vivem de acordo com o Espírito de Deus têm a sua mente controlada pelo Espírito.
6 U-we-konopu-kiri pelemomo konopu kimbu sipa molemo yombomo kolomba, aku-na-kolo yombo se Mini Kake Sélimuni yunga konopumu nokolemo-na pilipa molemo yombomo konde molopa konopu pe nipili molomba.
6 As pessoas que têm a mente controlada pela natureza humana acabarão morrendo espiritualmente; mas as que têm a mente controlada pelo Espírito de Deus terão a vida eterna e a paz.
7 Yombo se u-we-konopu-kirimu konopu kimbu sipa molemo yombomone Pulu Yemonga ungu-manema naa pilipa lipa selemomonga yu Pulu Yemo kinia opa-toumu molemo. Kanu yombomo Pulu Yemonga ungu-manema manda pilipa lipa sembá aulkamo paa naa lemóla.
7 Por isso as pessoas que têm a mente controlada pela natureza humana se tornam inimigas de Deus, pois não obedecem à lei de Deus e, de fato, não podem obedecer a ela.
8 U-we-konopu-kirimane ambololemo yomboma Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo ulu selu kepe naa selemele.
8 As pessoas que vivem de acordo com a sua natureza humana não podem agradar a Deus.
9 Aku-sipa na-kolo ⸤i bokuna tokoromo kanonge yomboma⸥ ono Pulu Yemonga Minimu paa sika konopumanga molomu liemu Minimuni ono ambololemo-na u-we-konopu-kirimane ono naa ambololemo. Karasinga Minimu konopumanga naa molemo yomboma yunga yomboma naa molemele.
9 Vocês, porém, não vivem como manda a natureza humana, mas como o Espírito de Deus quer, se é que o Espírito de Deus vive realmente em vocês. Quem não tem o Espírito de Cristo não pertence a ele.
10 Sika ononga ulu-pulu-kiri seringima perimumunga ononga kangima kolonge-na-kolo Karasi ononga konopumanga molomu liemu kiniá ono ulu-pulu sumbi nílimu pelemomonga ononga minima konde molonge.
10 Mas, se Cristo vive em vocês, então, embora o corpo de vocês vá morrer por causa do pecado, o Espírito de Deus é vida para vocês porque vocês foram aceitos por Deus.
11 Pe Yesusi kolorumu kinia “Yu lomboropa ola molopili.” nirimumunga Minimu ononga konopumanga molomu liemu yu ungu aku sipa nirimumuni Karasi Yesusi topa makisinderimu kanu Pulu Yemone pe ononga kangima kololi ulu-pulumu pelemo kangima “Konde pangi.” nimbála. Yunga Minimu ononga konopumanga molemomonga yuni aku sembá.
11 Se em vocês vive o Espírito daquele que ressuscitou Jesus, então aquele que ressuscitou Jesus Cristo dará também vida ao corpo mortal de vocês, por meio do seu Espírito, que vive em vocês.
12 Akumunga, ango-keme, ⸤olio Pulu Yemonga Minimunga yomboma molemolo akumunga,⸥ olio-kinia pundu sika gilimú-na-kolo olionga u-we-konopu-kirimanga pundu paa naa gilimú. Olionga u-we-konopu kirima ungumu pilipu semolo aulka se naa pelemo.
12 Portanto, meus irmãos, nós temos uma obrigação, que é a de não vivermos de acordo com a nossa natureza humana.
13 Ono u-we-konopu-kiri pelemomonga pilku seko molongi liemu Pulu Yemone ‘Ono mini pali kolangi.’ nilimú. Aku-sipa na-kolo ‘Minimuni olio lipa tapondomba kinia yunga tondolomone olio u-we-konopu-kirimanga uluma kolopili.’ ningu toko kondongi liemu kolkole ono konde molko kondoko mindi pungí.
13 Porque, se vocês viverem de acordo com a natureza humana, vocês morrerão espiritualmente; mas, se pelo Espírito de Deus vocês matarem as suas ações pecaminosas, vocês viverão espiritualmente.
14 Pulu Yemonga Minimuni memba andolemo kinia yuni nilimú mele pilku molemele yomboma Pulu Yemonga bolangoma molemelemonga ⸤aku siku konde molonge⸥.
14 Pois aqueles que são guiados pelo Espírito de Deus são filhos de Deus.
15 ‘Ono ⸤kelko⸥ ‘Pulu Yemo mini-wale mundupu molamili.’ ningu kelko piliangi.’ nimba ka-kongono silimú mini se naa liltingi, mólo. ‘Pulu Yemonga bolangoma molangi.’ nilimú Minimu liltingi. Kanu Minimuni olio lipa tapondolemomonga olione Pulu Yemondo “Tata.” nimbu mangilielemolo.
15 Porque o Espírito que vocês receberam de Deus não torna vocês escravos e não faz com que tenham medo. Pelo contrário, o Espírito torna vocês filhos de Deus; e pelo poder do Espírito dizemos com fervor a Deus: “Pai, meu Pai!”
16 We oliolio pilipu “Tata.” naa nilimulu. Yunga Minimuni olionga minimando “Ono Pulu Yemonga bolangoma molemele kene yundu “Tata.” niee.” nilimú kinia aku sipu nilimulu.
16 O Espírito de Deus se une com o nosso espírito para afirmar que somos filhos de Deus.
17 Olio yunga bolangoma molomulu liemu pe yuni yunga yomboma sepa kondolemo monge-mélema “Moke sepo siembo.” nimbale olio simbala, Karasi-kinia pea limulú. Aku-sipa na-kolo we naa simba. Olio ‘Pe yu pea yunga kolea-peangana kopu sepo molopo kondamili.’ nimbu kiniá Karasi pea kopu sepo mindili nombo molomulu liemu ⸤Pulu Yemone yunga sepa kondolemo monge-mélema Karasi simba limba kinia olio pea simba limulúla⸥.
17 Nós somos seus filhos, e por isso receberemos as bênçãos que ele guarda para o seu povo, e também receberemos com Cristo aquilo que Deus tem guardado para ele. Porque, se tomamos parte nos sofrimentos de Cristo, também tomaremos parte na sua glória .
18 Na pilielio, ‘Pulu Yemonga pa sélimu-kinia molopo kondomolo ulu peangama mona lendemba kanu uluma paa olandopa mele; kiniá walemanga olio Karasinga yomboma mindili nombo molemolo uluma paa maniandopa mele.’ nimbu pilielio.
18 Eu penso que o que sofremos durante a nossa vida não pode ser comparado, de modo nenhum, com a glória que nos será revelada no futuro.
19 ‘Pulu Yemone ‘Nanga bolangoma kangi peanga liepili na-kinia kamu kopu sepo molamili.’ nimbá ulumu kanamili.’ ningu kanongendo Pulu Yemone serimu mélema pali nokoko molemele.
19 O Universo todo espera com muita impaciência o momento em que Deus vai revelar o que os seus filhos realmente são.
20 Sika Pulu Yemone serimu mélema pali molko kinjilimili, aku-na-kolo mélema onono ‘Molopo kinjamili.’ ninguli molko naa kinjilimili, mólo. ‘Ulu pe wendo ombá uluma kanangi nokoko molangi.’ nimbale Pulu Yemone yuyu ‘mélema sepa kinjepili.’ nimba serimu.
20 Pois o Universo se tornou inútil, não pela sua própria vontade, mas porque Deus quis que fosse assim. Porém existe esta esperança:
21 Pe wendo ombá ulu peangamo kanongendo ⸤yuni serimu mélema pali⸥ nokoko molemele akumu i-sipa: Pulu Yemone olio ‘Sepo kinjambo.’ nimbale ‘Olio-kinia mélema pali kolko purangi.’ nirimu, aku sipa yu olio kepe mélema pali ka-mele sirimumunga olio-kinia mélema pali wendo limba kinia yunga bolangoma ulu peangamo liku, molko kondonge mele yuni serimu mélema palila kanu ulumu liku molko kondongela.
21 Um dia o próprio Universo ficará livre do poder destruidor que o mantém escravo e tomará parte na gloriosa liberdade dos filhos de Deus.
22 Olio pilielemolo, ‘Amboma bolango kanoko lingíndu mindili nongo perelemele mele Pulu Yemone serimu mélema pali aku siku mele mindili noringi, yandopa kiniá kepe mindili nongo pereko molemele.
22 Pois sabemos que até agora o Universo todo geme e sofre como uma mulher que está em trabalho de parto.
23 Mélema mindi mólola, olio Pulu Yemone Minimu u kumbi lepa sipa pe mélema pali simba lipu taltomolo yomboma pea. I kangi sukundu mindili nombo perepo molopole ulu-pulu-kirimane olio kundupa ka-mele silimú aku kangimunga olio wendo lipa kangi se lupa, Karasinga kangimu mele, sipa olio kamu alieli-alieli yunga bolangoma sepa limbamonga nokopo molemolo.’ nimbu pilielemolo.
23 E não somente o Universo, mas nós, que temos o Espírito Santo como o primeiro presente que recebemos de Deus, nós também gememos dentro de nós mesmos enquanto esperamos que Deus faça com que sejamos seus filhos e nos liberte completamente.
24 ‘Sika kiniá umbu kangina sukundu molopole molopo kinjilimulu. Pe walte kangi se lupa lipu Pulu Yemonga bolangoma kamu alieli-alieli molamili.’ nirimulumunga Pulu Yemone olio lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo liltimu. Aku-na-kolo ‘I-sipu kanomolo. I-sipu molomolo.’ nimbu pilielemolo mele u kanolemolánje molo u limolanje ‘I-sipu limulú, molo i-sipa wendo ombá.’ nimbu pilipu nokopo molemolá aulka se lelka. Yombo nawene mélse u lipa taltopale ‘Limbu.’ nimba pilipa nokopa molemoye? Aku naa selemolo-na-kolo kiniá ‘aku sipu limulú, aku sipu molomolo.’ nimbu pilipu ‘Aku walemo wendo ombá.’ nimbu taka lepo nokopo molemolo.
24 Pois foi por meio da esperança que fomos salvos. Mas, se já estamos vendo aquilo que esperamos, então isso não é mais uma esperança. Pois quem é que fica esperando por alguma coisa que está vendo?
25 — ausente —
25 Porém, se estamos esperando alguma coisa que ainda não podemos ver, então esperamos com paciência.
26 Akumunga ungu se pea pelemo: Olio konopukundu enge naa pelemo kinia Minimuni olio lipa tapondolemóla. Olio Pulu Yemo-kinia ungu nimulúndu mélema kinia, uluma kinia mawa semolo mele naa pilielemolola; ‘Yu-kinia nambi sepo ungu nimulúnje?’ nimbu, pilipu sundulimulula kanumu. Olio ⸤aku sipu⸥ pilipu sundupu molemolo kinia Minimuni pilipale kerena nimulúndu kála sepo manda naa nilimulu unguma yuni lipa sumbi sipa pilipale Pulu Yemo kinia olionga nimba pumba mawa sepa nindilimú.
26 Assim também o Espírito de Deus vem nos ajudar na nossa fraqueza. Pois não sabemos como devemos orar, mas o Espírito de Deus, com gemidos que não podem ser explicados por palavras, pede a Deus em nosso favor.
27 Yombo konopumanga sukundu kanolemo Pulu Yemo Minimuni nimbá selemo ungumanga pulumu yuni pilielemo. Pulu Yemone ‘Uluma wendo opili.’ nimba pilielemo mele Minimuni pilipale olio lipa tapondopa olionga mawa sepa popo tondolemomonga Minimuni olionga mawa sendelemo ungumanga puluma Pulu Yemone pilielemóla.
27 E Deus, que vê o que está dentro do coração, sabe qual é o pensamento do Espírito. Porque o Espírito pede em favor do povo de Deus e pede de acordo com a vontade de Deus.
28 Olio pilielemolo, olio Pulu Yemo konopu mondolemolo yomboma yuni ‘ono-kinia konopu lelio uluma sambo.’ nimba taltopa ‘Pea molamili waa.’ nimba limú yomboma minimuni olio ‘Ulu se we wendo opili.’ ni naa nilimú; ‘Olio lipa tapondopa sepa kondomba uluma mindi wendo opili.’ nilimú, akumu olio pilielemolo.
28 Pois sabemos que todas as coisas trabalham juntas para o bem daqueles que amam a Deus, daqueles a quem ele chamou de acordo com o seu plano.
29 Paa koronga-u Pulu Yemone yunga yombo molongema kanopale ‘Nanga malo komolayemo yuyu naa molopili, genupili kinia pea molangi kene’ nimba ‘Nanga yombo molonge.’ nimba kanopa nimba taltorumu yomboma ‘Nanga kangomo mele molangi.’ nimba panjerimu.
29 Porque aqueles que já tinham sido escolhidos por Deus ele também separou a fim de se tornarem parecidos com o seu Filho. Ele fez isso para que o Filho fosse o primeiro entre muitos irmãos.
30 Kanu-kinia yuni aku sipa nimba panjipa nimba taltorumu yomboma ‘Nanga yomboma molangi waa.’ nirimu; ‘Nanga yomboma molangi waa.’ nirimu yomboma kanopale ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba pepili molemele.’ nimba kanorumu. ‘Konopu sumbi nimba pepili molemele.’ nimba kanorumu yomboma ‘Nanga kolea peangana pea kopu sepo molopo méle peanga taltolioma pea taltamili wangi.’ nirimu.
30 Assim Deus chamou os que havia separado. Não somente os chamou, mas também os aceitou; e não somente os aceitou, mas também repartiu a sua glória com eles.
31 Akumunga, Pulu Yemone olio-kinia selemo i nikiru mele pilipuli olione nambolka nimulúye? Pulu Yemo aku sipa olionga opa-gerame molemomonga nawene olio-kinia opa-tou molopa manda topa mania mundumbaye? Sene manda mólo.
31 Diante de tudo isso, o que mais podemos dizer? Se Deus está do nosso lado, quem poderá nos vencer? Ninguém!
32 Yuni yunga malo kepe olio ‘naa simbú.’ naa nimba, olionga pali ‘Lipa tapondopa kolali sepa kolondopili.’ nimba pilipa lipa popenge sepa sirimu. Pe yunga malo selumu olionga nimba sirimu liemu aku sipa pe we mélema pea pali konopu kimbu naa sipa olio pilipa lipa popenge sepa naa simbaye? Pilipa lipa popenge sepa simbala.
32 Porque ele nem mesmo deixou de entregar o próprio Filho, mas o ofereceu por todos nós! Se ele nos deu o seu Filho, será que não nos dará também todas as coisas?
33 Pulu Yemone ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltorumu yomboma nawene kote sendembaye? Pulu Yemone yuyu mindi ono kanopale ononga ulu-pulu-kirimu siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma molemele.’ nimba kanolemomonga yunga yomboma kote manda sendemba yombo se mólo.
33 Quem acusará aqueles que Deus escolheu? Ninguém! Porque o próprio Deus declara que eles não são culpados.
34 Pe kiniá olio kote sendepale ‘Nuni seko kinjenu kene pundu toko mindili nani.’ nawene nimbáye? Se mólo. ⸤Karasi Yesusini kepe aku naa nimbá.⸥ Yu olionga nimba kolondorumu kanumu. Kolopale pe yu Pulu Yemone topa makisinderimu yu lomboropa ola molopa ⸤imbi ola molopili Pulu Yemo-kinia mélema nokombando⸥ Pulu Yemonga ki-lomekondo purumu akuna molopa, yuni Pulu Yemo olionga mawa sendelemo.
34 Será que alguém poderá condená-los? Ninguém! Pois foi Cristo Jesus quem morreu, ou melhor, quem foi ressuscitado e está à direita de Deus. E ele pede a Deus em favor de nós.
35 Karasini olio konopu mondolemo aulkamo nawene manda pipi simbaye? Umbuna sembá mélsene manda pipi simbaye? Molo kamelé mindili sembá mélsene manda pipi simbaye? Molo yombomane olio seko kinjingí ulu sene, molo gelene kolomolo kanumuni, molo gele wambale mélema mólo tomba kanumuni, molo mélsene molo ulu sene olio topa kondomba sembá kanumuni, molo opa se wendo ombá kanumuni, kanu ungumanga pali sene Karasini olio konopu mondolemo aulkamo manda pipi simbaye?
35 Então quem pode nos separar do amor de Cristo? Serão os sofrimentos, as dificuldades, a perseguição, a fome, a pobreza, o perigo ou a morte?
36 Sene manda pipi naa simba, paa mólo. Sika Pulu Yemonga bokumuni umbuna aku sipama olio-kinia wendo ombá mele nilimú, akumu i-sipa:aku sipa bokumuni sika nilimú-na-kolo Karasi yuni olio konopu mondolemo-na olio ‘Enge niengi.’ nimba selemo kanu-kinia olio mindili silimú ulu akuma olione topo mania mundulimulu, aku ulumane olio unguri naa selemo naa sembá.
36 Como dizem as Escrituras Sagradas : “Por causa de ti estamos em perigo de morte o dia inteiro; somos tratados como ovelhas que vão para o matadouro.”
37 — ausente —
37 Em todas essas situações temos a vitória completa por meio daquele que nos amou.
38 Na pilielio, ‘kololi ulu-pulumuni, molo mololi ulu-pulumuni, molo Pulu Yemonga mulu-koleana angellomane, molo Setenenga kurumane, molo kiniá pelemo ulumane, molo pe pemba ulumane, molo méle tondolomane, molo muluna paa ola mélemane, molo mana mania pelemomane, molo méle lupa lupamane pali kepe, Pulu Yemone olio konopu mondolemo aulkamo aku ulumanga pali sene manda pipi naa simba, paa mólo.’ nimbu akumu na tondolo mundupu kuru mondolio. Pulu Yemone olio konopu mondolemo aulkamo Karasi Yesusi olionga Ye-Awilimuni kamu akisinderimu.
38 Pois eu tenho a certeza de que nada pode nos separar do amor de Deus: nem a morte, nem a vida; nem os anjos, nem outras autoridades ou poderes celestiais ; nem o presente, nem o futuro;
39 — ausente —
39 nem o mundo lá de cima, nem o mundo lá de baixo. Em todo o Universo não há nada que possa nos separar do amor de Deus, que é nosso por meio de Cristo Jesus, o nosso Senhor.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.