Romanos 8

Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Akumunga, Karasi Yesusi kinia pea kopu sepo molemolo yomboma yombo sene olionga kote pilipa “Seko kinjilimilimunga pundu toko mindili nangi.” manda naa nimbá. ⸤Olionga kote sendenge ungu se naa pelemo.⸥
1 Isanimih boun sabuw iyabowat Keriso Jesu wanawananamaim hikofan tema’am boro men hinakusairihimih.
2 Olio Karasi Yesusi kinia pea kopu sepo molemolomonga yu-mambele konde mololi ulu-pulumu pelemo Mini Kake Sélimuni olio nokopa, ‘Ulu-pulu-kirimu kinia kololi ulu-pulumu kinia olio nokoringilitolone olio naa nokangili. Molko kondangi.’ nilimú akumunga ⸤yombo sene olio-kinia aku siku ulu se manda naa sepa nimbá⸥.
2 Anayabin God Anunin ana fairamaim Keriso Jesu wanawananamaim yawas ebitit, i ayu bowabow kakafin ana fairane naatu morob ana fairane rufamu atit.
3 Olionga u-we-konopu-kirima enge naa perimumunga Mosisini Pulu Yemonga ungu-mane sirimumane tondolo naa pumbale olio-kinia sembá serimu mele manda naa serimu-na-kolo manda naa serimu mele Pulu Yemone manda serimu. Yunga Malo ‘mana-yombomanga ulu-pulu-kirimanga kolali sepa kolondopili.’ nimba mana lipa mundorumu, aku yemo omba olio mana-yombo ulu-pulu-kiri seli yomboma mele au lierimu. Aku sipa Pulu Yemone ‘Yesusi-kinia ulu-pulu-kirimu kamu olionga pundu tondopa mania pupili.’ nirimu.
3 Ofafar men karam tasinaf, anayabin it biyat ana kakafinamaim iwa’an ofafar ririm. Baise God sinaf, taiyuwin Natun Ta’imon iyun ra’iy orot biyan kakafin bai iyaun, naatu bowabow kakafin ana siboromih matar. Naatu bowabow kakafih orot babin wanawanahimaim etei kusaisiren.
4 ‘Olio ungu-manemane ‘I-siku i-siku sumbi siku sangi.’ nilimú mele olione aku siku kamu sangi.’ nimba Pulu Yemone ⸤yunga⸥ Malo Yesusi mana mania lipa mundorumu. Olio kiniá u-we-konopu-kirimuni ‘Saa.’ nilimú mele naa pilipu sepo Mini Kake Sélimuni ‘Saa.’ nilimú mele pilipu selemolo yombomando Pulu Yemone nirimu.
4 God iti bowabow sinaf, saise ofafar ana tur eo’o i hinan wanawanatamaim hinamatar, men biyat ana kokomaim tanama, baise Ayubin ana kokomaim tanama.
5 U-we-konopu-kirimuni ‘Saa.’ nilimú mele pilku seko molemele yomboma aku konopumuni konopu mondolemo mele mindi konopu kimbu siku molemele, aku-na-kolo Mini Kake Sélimuni ‘Saa.’ nilimú mele pilku seko molemele yombomane Mini Kake Sélimuni konopu mondolemo mele mindi konopu kimbu siku molemele.
5 Sabuw iyab biyah ana naniyanamaim tema’am hai naniyan tutufin etei i nati’imaim ebobonawiyih. Baise sabuw iyab Anun Kakafiyin ana kokomaim tema’am, hai not tutufin etei Anun ana kokomaim tesisinaf.
6 U-we-konopu-kiri pelemomo konopu kimbu sipa molemo yombomo kolomba, aku-na-kolo yombo se Mini Kake Sélimuni yunga konopumu nokolemo-na pilipa molemo yombomo konde molopa konopu pe nipili molomba.
6 Turobe orot babin ana notamaim nabobonawiyi boro morob wan inayen. Baise Anun Kakafiyin ana notamaim nabobonawiy boro yawas naatu tufuw inab.
7 Yombo se u-we-konopu-kirimu konopu kimbu sipa molemo yombomone Pulu Yemonga ungu-manema naa pilipa lipa selemomonga yu Pulu Yemo kinia opa-toumu molemo. Kanu yombomo Pulu Yemonga ungu-manema manda pilipa lipa sembá aulkamo paa naa lemóla.
7 Anayabin sabuw iyab biyah ana kokomaim kakafih ebobonawiyih i God ana kamabiy temamatar, naatu men karam boro God ana ofafar babanamaim hinama.
8 U-we-konopu-kirimane ambololemo yomboma Pulu Yemone kanopa peanga pilielemo ulu selu kepe naa selemele.
8 Sabuw iyab biyah ana kokomaim ebobonawiyih men karam hiwa’an God niyasisir.
9 Aku-sipa na-kolo ⸤i bokuna tokoromo kanonge yomboma⸥ ono Pulu Yemonga Minimu paa sika konopumanga molomu liemu Minimuni ono ambololemo-na u-we-konopu-kirimane ono naa ambololemo. Karasinga Minimu konopumanga naa molemo yomboma yunga yomboma naa molemele.
9 Baise kwa i men biya ana kokomaim ebobonawiyi, baise Anun Kakafiyin. Anayabin God Anunin i kwa wanawanamaim ema’am. Orot yait Keriso Anunin men wanawananamaim ema’ama, i men Keriso nowan.
10 Sika ononga ulu-pulu-kiri seringima perimumunga ononga kangima kolonge-na-kolo Karasi ononga konopumanga molomu liemu kiniá ono ulu-pulu sumbi nílimu pelemomonga ononga minima konde molonge.
10 Baise Keriso kwa wanawanamaim ema’am, imih God buwi yawas kwama’am. Basit biya i boro namorob anayabin bowabow kakafin awan karatan, baise ayub i yawasin anayabin ayub ana yawas i mutufurin.
11 Pe Yesusi kolorumu kinia “Yu lomboropa ola molopili.” nirimumunga Minimu ononga konopumanga molomu liemu yu ungu aku sipa nirimumuni Karasi Yesusi topa makisinderimu kanu Pulu Yemone pe ononga kangima kololi ulu-pulumu pelemo kangima “Konde pangi.” nimbála. Yunga Minimu ononga konopumanga molemomonga yuni aku sembá.
11 Naatu God Anunin Jesu morobone biyawas kwa wanawanamaim ema’ama. Keriso morobone biyawas na’atube kwa auman boro i Anunin kwa wanawan ema’am imaim biya yawas nitin.
12 Akumunga, ango-keme, ⸤olio Pulu Yemonga Minimunga yomboma molemolo akumunga,⸥ olio-kinia pundu sika gilimú-na-kolo olionga u-we-konopu-kirimanga pundu paa naa gilimú. Olionga u-we-konopu kirima ungumu pilipu semolo aulka se naa pelemo.
12 Isanimih, taituwou, it i bowabow hitit, baise men biyat ana kokomaim tanasinafumih.
13 Ono u-we-konopu-kiri pelemomonga pilku seko molongi liemu Pulu Yemone ‘Ono mini pali kolangi.’ nilimú. Aku-sipa na-kolo ‘Minimuni olio lipa tapondomba kinia yunga tondolomone olio u-we-konopu-kirimanga uluma kolopili.’ ningu toko kondongi liemu kolkole ono konde molko kondoko mindi pungí.
13 Anayabin kwa biya ana kokomaim kwanama’am na’at boro kwanamorob. Baise Anun Kakafiyin ana kokomaim kwanama’am na’at, biya ana kokok kakafih etei boro nimuruben. Naatu kwa boro yawas kwanama,
14 Pulu Yemonga Minimuni memba andolemo kinia yuni nilimú mele pilku molemele yomboma Pulu Yemonga bolangoma molemelemonga ⸤aku siku konde molonge⸥.
14 anayabin sabuw iyab God Ayubin ebobonawiyih i God natunatun.
15 ‘Ono ⸤kelko⸥ ‘Pulu Yemo mini-wale mundupu molamili.’ ningu kelko piliangi.’ nimba ka-kongono silimú mini se naa liltingi, mólo. ‘Pulu Yemonga bolangoma molangi.’ nilimú Minimu liltingi. Kanu Minimuni olio lipa tapondolemomonga olione Pulu Yemondo “Tata.” nimbu mangilielemolo.
15 Anayabin God Ayubin kwabaib i men kwa niwa’ani bir ana fairamaim nabonawiy isan kwani’akiramih. Baise Ayubin kwabaib i natunatun anababatun matar isan kwabai, saise imaim fair tanab isan tanarerey tanao, “Abba! Tamaiya!”
16 We oliolio pilipu “Tata.” naa nilimulu. Yunga Minimuni olionga minimando “Ono Pulu Yemonga bolangoma molemele kene yundu “Tata.” niee.” nilimú kinia aku sipu nilimulu.
16 I Ayubin it ayubit bairi hita’imon teo’orereb it i God natunatun.
17 Olio yunga bolangoma molomulu liemu pe yuni yunga yomboma sepa kondolemo monge-mélema “Moke sepo siembo.” nimbale olio simbala, Karasi-kinia pea limulú. Aku-sipa na-kolo we naa simba. Olio ‘Pe yu pea yunga kolea-peangana kopu sepo molopo kondamili.’ nimbu kiniá Karasi pea kopu sepo mindili nombo molomulu liemu ⸤Pulu Yemone yunga sepa kondolemo monge-mélema Karasi simba limba kinia olio pea simba limulúla⸥.
17 It i natunatun imih sawar abisa i ana sabuw isah ebobotan boro bairi tanab yaun. Naatu abisa God Keriso isan ebobotan boro bairi tanab yaun. Keriso ana biyababan bairi tanafafaram na’at ana marakaw boro bairi tanafaram.
18 Na pilielio, ‘Pulu Yemonga pa sélimu-kinia molopo kondomolo ulu peangama mona lendemba kanu uluma paa olandopa mele; kiniá walemanga olio Karasinga yomboma mindili nombo molemolo uluma paa maniandopa mele.’ nimbu pilielio.
18 Anababatun au’uwi, biyababan iti boun tabai tabi’akir, mar boro ana marakaw nabirerereb hairi tanafufufun, nati marakaw i ra’at kwanekwan men biyababan hairi ta’imon.
19 ‘Pulu Yemone ‘Nanga bolangoma kangi peanga liepili na-kinia kamu kopu sepo molamili.’ nimbá ulumu kanamili.’ ningu kanongendo Pulu Yemone serimu mélema pali nokoko molemele.
19 Anayabin baimataren sawar tutufin etei God natunatun bow tit bairerereb isan, yah kusikus iwa’an hima hi’uroron tinuwanuw.
20 Sika Pulu Yemone serimu mélema pali molko kinjilimili, aku-na-kolo mélema onono ‘Molopo kinjamili.’ ninguli molko naa kinjilimili, mólo. ‘Ulu pe wendo ombá uluma kanangi nokoko molangi.’ nimbale Pulu Yemone yuyu ‘mélema sepa kinjepili.’ nimba serimu.
20 Orot ta’imon ana kakafinamaim baimataren sawar tutufin etei higabiyoy, men i akisih hai kokomaim baise God ana kokomaim sinaf.
21 Pe wendo ombá ulu peangamo kanongendo ⸤yuni serimu mélema pali⸥ nokoko molemele akumu i-sipa: Pulu Yemone olio ‘Sepo kinjambo.’ nimbale ‘Olio-kinia mélema pali kolko purangi.’ nirimu, aku sipa yu olio kepe mélema pali ka-mele sirimumunga olio-kinia mélema pali wendo limba kinia yunga bolangoma ulu peangamo liku, molko kondonge mele yuni serimu mélema palila kanu ulumu liku molko kondongela.
21 Iti baimataren sawar etei veya ta hai bai’akirane hibat timunumun boro hinabotaitih hinatit God natunatun bairi marakaw gewasin hinafaram.
22 Olio pilielemolo, ‘Amboma bolango kanoko lingíndu mindili nongo perelemele mele Pulu Yemone serimu mélema pali aku siku mele mindili noringi, yandopa kiniá kepe mindili nongo pereko molemele.
22 It taso’ob baimataren sawar tutufin kek tufuwamih ebotukwar ana biyababan tebaib na’atube, aneika hima hitef hirererey tana boun tatit.
23 Mélema mindi mólola, olio Pulu Yemone Minimu u kumbi lepa sipa pe mélema pali simba lipu taltomolo yomboma pea. I kangi sukundu mindili nombo perepo molopole ulu-pulu-kirimane olio kundupa ka-mele silimú aku kangimunga olio wendo lipa kangi se lupa, Karasinga kangimu mele, sipa olio kamu alieli-alieli yunga bolangoma sepa limbamonga nokopo molemolo.’ nimbu pilielemolo.
23 Men baimataren sawar akisin hima hitef tererereyamih, baise it auman wanawanatamaim hamenamo erererey auman tama takakaif, God nan ni’obaiyit it i natunatun.
24 ‘Sika kiniá umbu kangina sukundu molopole molopo kinjilimulu. Pe walte kangi se lupa lipu Pulu Yemonga bolangoma kamu alieli-alieli molamili.’ nirimulumunga Pulu Yemone olio lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo liltimu. Aku-na-kolo ‘I-sipu kanomolo. I-sipu molomolo.’ nimbu pilielemolo mele u kanolemolánje molo u limolanje ‘I-sipu limulú, molo i-sipa wendo ombá.’ nimbu pilipu nokopo molemolá aulka se lelka. Yombo nawene mélse u lipa taltopale ‘Limbu.’ nimba pilipa nokopa molemoye? Aku naa selemolo-na-kolo kiniá ‘aku sipu limulú, aku sipu molomolo.’ nimbu pilipu ‘Aku walemo wendo ombá.’ nimbu taka lepo nokopo molemolo.
24 Anayabin it nuhifotamaim iyawasit. Abisa isan nuhit fot tama’am i tabaika, aisim boro ibanak sawar tabo isan nuhit nafot tanama tanakaif.
25 — ausente —
25 Baise sawar abisa men tai’itin nuhit nafot tanama tanakakaif na’at, it boro yatet nanub tanama tanakaif.
26 Akumunga ungu se pea pelemo: Olio konopukundu enge naa pelemo kinia Minimuni olio lipa tapondolemóla. Olio Pulu Yemo-kinia ungu nimulúndu mélema kinia, uluma kinia mawa semolo mele naa pilielemolola; ‘Yu-kinia nambi sepo ungu nimulúnje?’ nimbu, pilipu sundulimulula kanumu. Olio ⸤aku sipu⸥ pilipu sundupu molemolo kinia Minimuni pilipale kerena nimulúndu kála sepo manda naa nilimulu unguma yuni lipa sumbi sipa pilipale Pulu Yemo kinia olionga nimba pumba mawa sepa nindilimú.
26 Ef nati ta’imon it ata ririm ana veya i Ayubin ena it baibais ebitit. Anayabin it mi’itube o yoyoban isan ana ef men taso’ob. Baise i Ayubin it isat tef rerey eyoyoyoban wainit, turamaim men karam boro tanao.
27 Yombo konopumanga sukundu kanolemo Pulu Yemo Minimuni nimbá selemo ungumanga pulumu yuni pilielemo. Pulu Yemone ‘Uluma wendo opili.’ nimba pilielemo mele Minimuni pilipale olio lipa tapondopa olionga mawa sepa popo tondolemomonga Minimuni olionga mawa sendelemo ungumanga puluma Pulu Yemone pilielemóla.
27 Naatu God dogorot nutitiy i’itin, Ayubin ananot i so’ob, anayabin Ayubin God ana sabuw isah eyoyoyoban i God ana kokomaim esisinaf.
28 Olio pilielemolo, olio Pulu Yemo konopu mondolemolo yomboma yuni ‘ono-kinia konopu lelio uluma sambo.’ nimba taltopa ‘Pea molamili waa.’ nimba limú yomboma minimuni olio ‘Ulu se we wendo opili.’ ni naa nilimú; ‘Olio lipa tapondopa sepa kondomba uluma mindi wendo opili.’ nilimú, akumu olio pilielemolo.
28 Naatu taso’ob, sawar etei God esisinaf i gewasih sabuw iyab tibiyabuw isah, sabuw iyab i ana kokomaim ea’afih isah.
29 Paa koronga-u Pulu Yemone yunga yombo molongema kanopale ‘Nanga malo komolayemo yuyu naa molopili, genupili kinia pea molangi kene’ nimba ‘Nanga yombo molonge.’ nimba kanopa nimba taltorumu yomboma ‘Nanga kangomo mele molangi.’ nimba panjerimu.
29 Sabuw iyab God erurubinih i so’obabo erurubinih. I akisin yasairih hina i Natun ana’itinabe himatar, saise i Natun i baitumatumayah etei tuwah hai ain na’atube.
30 Kanu-kinia yuni aku sipa nimba panjipa nimba taltorumu yomboma ‘Nanga yomboma molangi waa.’ nirimu; ‘Nanga yomboma molangi waa.’ nirimu yomboma kanopale ononga ulu-pulu-kirima siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba pepili molemele.’ nimba kanorumu. ‘Konopu sumbi nimba pepili molemele.’ nimba kanorumu yomboma ‘Nanga kolea peangana pea kopu sepo molopo méle peanga taltolioma pea taltamili wangi.’ nirimu.
30 Naatu iyab yayasairih i eafih, naatu iyab ea’afih i yamutufurih, naatu iyab yayamutufurih i ana marakaw bairi faram isan buwih.
31 Akumunga, Pulu Yemone olio-kinia selemo i nikiru mele pilipuli olione nambolka nimulúye? Pulu Yemo aku sipa olionga opa-gerame molemomonga nawene olio-kinia opa-tou molopa manda topa mania mundumbaye? Sene manda mólo.
31 Sawar iti sisinaf isan boro mi’itube tanao? God it isat nabatabat na’at yait boro nagam na’uwit? En anababatun.
32 Yuni yunga malo kepe olio ‘naa simbú.’ naa nimba, olionga pali ‘Lipa tapondopa kolali sepa kolondopili.’ nimba pilipa lipa popenge sepa sirimu. Pe yunga malo selumu olionga nimba sirimu liemu aku sipa pe we mélema pea pali konopu kimbu naa sipa olio pilipa lipa popenge sepa naa simbaye? Pilipa lipa popenge sepa simbala.
32 God taiyuwin Natun men eoharihar, baise it etei siwarit, Natun ta’imonam ata siwar yai. Imih kwanotanot sawar afa’am boro asire baitita’e nama?
33 Pulu Yemone ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba, nimba taltorumu yomboma nawene kote sendembaye? Pulu Yemone yuyu mindi ono kanopale ononga ulu-pulu-kirimu siye kolopa, ‘konopu sumbi nimba peli yomboma molemele.’ nimba kanolemomonga yunga yomboma kote manda sendemba yombo se mólo.
33 God taiyuwin ana roubinen sabuw gewasih rouw bowabow yait boro baifuwenamaim nagam na’uwih? En anababatun!
34 Pe kiniá olio kote sendepale ‘Nuni seko kinjenu kene pundu toko mindili nani.’ nawene nimbáye? Se mólo. ⸤Karasi Yesusini kepe aku naa nimbá.⸥ Yu olionga nimba kolondorumu kanumu. Kolopale pe yu Pulu Yemone topa makisinderimu yu lomboropa ola molopa ⸤imbi ola molopili Pulu Yemo-kinia mélema nokombando⸥ Pulu Yemonga ki-lomekondo purumu akuna molopa, yuni Pulu Yemo olionga mawa sendelemo.
34 Yait boro God ana sabuw ubar nitih nagam na’uwih? En anababatun! Jesu Keriso akisinamo morob, naatu morobone misir maiye Tamah ana asukwafune mare isat ma eyoyoyoban.
35 Karasini olio konopu mondolemo aulkamo nawene manda pipi simbaye? Umbuna sembá mélsene manda pipi simbaye? Molo kamelé mindili sembá mélsene manda pipi simbaye? Molo yombomane olio seko kinjingí ulu sene, molo gelene kolomolo kanumuni, molo gele wambale mélema mólo tomba kanumuni, molo mélsene molo ulu sene olio topa kondomba sembá kanumuni, molo opa se wendo ombá kanumuni, kanu ungumanga pali sene Karasini olio konopu mondolemo aulkamo manda pipi simbaye?
35 Imih yait boro Keriso ana yabowane nakusibit, yare men karam nakusibit, o yawas fokarih, roukoukuwen, baimar kakafin, sawar en, obiruwen, o morob?
36 Sene manda pipi naa simba, paa mólo. Sika Pulu Yemonga bokumuni umbuna aku sipama olio-kinia wendo ombá mele nilimú, akumu i-sipa:aku sipa bokumuni sika nilimú-na-kolo Karasi yuni olio konopu mondolemo-na olio ‘Enge niengi.’ nimba selemo kanu-kinia olio mindili silimú ulu akuma olione topo mania mundulimulu, aku ulumane olio unguri naa selemo naa sembá.
36 Buk Atamaninamaim eo na’atube,
37 — ausente —
37 En baise, Keriso aki biyabuwi i wanawananamaim sawar etei hai fair aki aisnowaten.
38 Na pilielio, ‘kololi ulu-pulumuni, molo mololi ulu-pulumuni, molo Pulu Yemonga mulu-koleana angellomane, molo Setenenga kurumane, molo kiniá pelemo ulumane, molo pe pemba ulumane, molo méle tondolomane, molo muluna paa ola mélemane, molo mana mania pelemomane, molo méle lupa lupamane pali kepe, Pulu Yemone olio konopu mondolemo aulkamo aku ulumanga pali sene manda pipi naa simba, paa mólo.’ nimbu akumu na tondolo mundupu kuru mondolio. Pulu Yemone olio konopu mondolemo aulkamo Karasi Yesusi olionga Ye-Awilimuni kamu akisinderimu.
38 Imih ayu aso’ob anababatun men karam boro sawar ta imaim Keriso ana yabowane nakusibitamih, men morob, men yawas, men tounamatar, men Demon, men mar iti boun, men mar boro enan, men fair
39 — ausente —
39 men yate mar, men me baban, men sawar ta himamatar wanawanahimaim boro God ana yabow ata Regah Jesu Keriso wanawananamaim ema’am nakusibit tanatitamih, en anababatun.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 8, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.