Romanos 1
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs AAI
1 Na Pollo, Karasi Yesusinga kongonomo sendeli kendemande-yemo, yuni ‘Nanga kongonomo sende-pu.’ nimba na lipa mundupa, ‘Pulu Yemonga semane peangamo ningu siliku andou.’ nimba taltorumu yemo molopole ⸤ono Romo yomboma⸥ i pepámo topo sikiru,
1 Ayu Paul, Jesu Keriso ana akir wairafin, tur abarin isan rubinu, naatu Tur Gewasin binan isan God eafu atit.
2 kanu semane peangamo koronga-u ⸤Yesusi mana naa opili⸥ Pulu Yemone ‘wendo ombá’ nimba, nimba panjipa, yunga ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi yemane ‘bokuna molopili tangi.’ nirimu kinia yunga boku kake sélimu toringi molemo semane peangamo.
2 Iti Tur Gewasin i marasika God ana dinab hai veya’amaim eomatanih, dinab oro’orot Buk Kakafiyinamaim hikirum.
3 Kanu semane peangamo Pulu Yemo yunga Malo, olionga Ye-Awili Yesusi Karasimunga semanemo. Yu ye nokoli kingi Depitini kalopa liltimu yombomane meringi yemo.
3 Iti tur ana an gagamin i Natun it ata Regah Jesu Keriso isan. Biyanane ana tufuw i David ana rara’ane tufuw.
4 ‘ ‘Yu Pulu Yemonga ye kake sélimu.’ ningu kanangi.’ nimba yu toringi kolorumu kinia Pulu Yemo yunga tondolomone yu yombo-óno-koleana topa makisinderimu-na lomboropa ola molorumu aku tondolomone yu Pulu Yemonga Malo molorumu mele ‘kanangi.’ nimba Pulu Yemone lipa ora sirimula.
4 Baise i Ayubin ana kakafiyinamaim morobone mimisir ana veya, bebeyan ebi’obaiyit turobe i, i God Natun fairin.
5 Yesusi Karasini serimumunga Pulu Yemone ‘Yesusinga imbi ola molopili.’ nimba olio we kondo kolopa olio ‘yunga kongonomo sende-paa.’ nimba lipa mundorumu kongonomo semolo tondolomo sirimu. Aku kongonomo i-sipa: Koleamanga pali yombomane ⸤ ‘Yesusi sika Pulu Yemonga Malo. Sika olio lipa tapondomba.’ ningu⸥ kuru mondokole yuni “Saa.” nilimú unguma pilku liku senge kongonomo andopo semolo.
5 I wanawananamaim naatu i wabin isan ayu manaw kabeber itu ana tur abarayan amatar, saise tafaram wanawanan Ufun Sabuw anabuwih hinan tur hinitumatum naatu hinabosiyasiyar.
6 ‘Koleamanga pali yomboma’ nikiru akumu ⸤ono Romo yomboma i pepámo topo sikirumu⸥ onondo pea nikiru. Ono pea Pulu Yemone nimba taltopa ‘Yesusi Karasinga yomboma molangi waa.’ nirimu yomboma.
6 Naatu kwa auman i nati sabuw wanawanahimaim Jesu Keriso nowan matar isan God eafi.
7 Ono Romo yomboma Pulu Yemone konopu mondopa, ono nimba taltopa ‘Yunga yombo kake selima molangi waa.’ nirimu yomboma nane i pepámo ono topo sikiru. Olionga Lapa Pulu Yemo kinia Ye-Awili Yesusi Karasitolone ono we kondo kolko, ‘Ono konopu pe nipili taka leko molangi.’ niengili.
7 Naatu Rome wanawanan kwa iyab God iyabuwi naatu rubini i ana sabuwamih kwamatar kwama’am etei, isa ayoyoyoban manaw kabeber, tufuw Tamat Godane naatu ata Regah Jesu Keriso’one mar etei kwa isa nama.
8 U nane onondo nikiru: Ono Yesusi Karasi ‘Sika.’ ningu kuru mondolemele mele ma-kolea pali yombomane semane toko silimilimunga nane Yesusi Karasinga imbi mangilipu nanga Pulu Yemo kinia “Ange.” nikiru.
8 Wantoro’ot Jesu Keriso wabinamaim ayu au God ana merar ayiy kwa etei isa, anayabin kwa a baitumatum i tuw ra’at tafaram wanawanan sabuw etei tenonowar.
9 Nane Pulu Yemo kinia ungu niliu kinia alieli nane ono nimbu pilipuli ono kepe ⸤ ‘tondolo pupili molangi.’ nimbu⸥ Pulu Yemo mawa sepo nimbu molio mele nanga tondolomane pali yunga kongonomo mindi tondolo mundupu sepo yunga Malonga semane peangamo andopo topo siliu aku Pulu Yemo mangilkuli “Sika Pollone nu-kinia olionga nimba mawa sendelemonje?” ningu mangilielemolánje yuni “Sika aku sendelemo.” nilka. ‘Na ono molemelena wambo.’ nimbu ‘Pulu Yemone aulka se lipa sipili.’ nimbu alieli tondolo mundupu yu mawa sepo moliola.
9 God isan dogorou tutufin etei abow i Natun ana tur gewasin abibinan, i so’ob, ayu mar etei kwa anunuhi.
10 — ausente —
10 Matanfufur isa ayoyoyoban, naatu au yoyobanamaim God abifefeyan nakokok na’at boun ana veya ef nabotawiy isou naham anan kwa aninanawani.
11 ‘Ono ⸤ ‘Karasi sika.’ ningu pilielemele yomboma⸥ kamu kuru mondoko konopu tondolo pupili molangi kene Mini Kake Sélimuni ono sewi anjipa molko kondonge ulu-pulu mare sipili kene ono lipu tapondambo pea molamili wamboa!’ nimbu aku sipu mawa sepo molio.
11 Au kok gagamin i mi’itube kwa ayumat ata itin, saise ayubit ana usar kwa atit imaim a fair kwatab.
12 ‘Nane kuru mondolio ulumuni ono lipu tapondambo. Onone kuru mondolemele ulumuni na liku tapondangi. Aku semolo kinia na kepe ono kepe olio pea kuru mondolemolo mele paa tondolo pupili.’ nimbu pilipuli ‘Paa wamboa!’ nimbu molio.
12 Iti tur i men ayu akisu kwa fair bait isan ao’omih, baise kwa auman ayu koufair kwanitu bairi tanibaibaisbonen ata baitumatum nakwat isan ao’o.
13 Ango-keme, nane wale awisili ‘ono molemelena kanambo wamboa!’ konopu lelio-na-kolo u aulka se naa lepa ulu wendo olemomane na pipi silimú, aku konopu lepo molio mele ‘kiniá paa piliangi.’ nimbu ono nimbu sikiru. Na kolea lupamanga andopo yomboma ‘Pulu Yemonga bolangoma molangi.’ nimbu lipu tapondolio mele ‘aku sipu ono kepe molemele mele tondolo pupili lipu tapondambo.’ nimbu ‘paa wamboa!’ nimbu molio.
13 Taitu tuwa’inah ayu akokok tain anayai kwanaso’ob, mar moumurih na’in abogaigiwas atan kwa ata’iti, saise kwa wanawanamaim Ufun Sabuw afa atabow hitan baitumatum wanawanan hitarun, nati’imaim abow hina baitumatum wanawanan hirur na’atube. Baise sawar moumurih maiyow ayu au ef hirufutifut tama tanan iti boun tatit.
14 Giriki yomboma kinia we-yombo-lupama kepe, pilipa kondoli pelemo yomboma kinia we-umbu-konopu pelemo yomboma kepe, akupokonga pali kongono sendeli kendemande-yemo Pulu Yemone ‘molani.’ nirimu-na naa sembó kinia manda naa sembá.
14 Ayu i sabuw etei’imak isah bai’akiramih atit, Greek sabuw naatu sabuw iyab men Greek, na’atube sabuw so’ob wairafih naatu men so’ob wairafih etei’imak isah anabow anibaisih.
15 Akumunga ono Romo yomboma kepe ‘semane peangamo topo siembo.’ nimbu tondolo mundupu pilipu molio.
15 Ana’an nati isan ayu akokok kwanekwan tur gewasin kwa iyab nati Rome kwama’ama auman isa anabinan.
16 Aku semane peangamonga Pulu Yemone yomboma lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipa yu-kinia pea molko kondonge aulkana lipa mondolemo tondolomo pelemomonga na semane peangamo topo simbundu pipili naa kololio. Juda yomboma kumbi lepa, we-yombo-lupama kinia pea, akumanga yomboma ⸤ ‘semane peangamo sika’ ningu⸥ kuru mondolemele yomboma pali i semane peangamone lipa tapondolemo.
16 Ayu Tur Gewasin ao’orereb isan men biyou eo’ohow, anayabin God ana fair i ef iti’imaim tit sabuw iyab tibitumatum ebiyawasih. Iti yawas i wantoro’ot Jew sabuw isah, baise Ufun Sabuw auman.
17 Pulu Yemone yomboma kanopa ‘Yombo sumbi nilima.’ nimba kanolemo mele aku semane peangamone lipa ora silimú kanumu. Olio alieli ‘Sika.’ nimbu kuru mondolemolo kanu ulumuni mindi Pulu Yemone olio ‘yombo sumbi nilima’ nimba kanolemo. Pulu Yemonga bokuna ungu se molemo akumuni aku sipa nilimúla. Akumu i-sipa:nilimú.
17 Anayabin yawas mutufurin Godane i tur gewasinamaim orot babin eyayamutufurih, baitumatumamaim ebubusuruf naatu boro baitumatumamaim nasawar. Buk Atamaninamaim hikikirum iti na’atube eo,
18 Pulu Yemo yu molemo mele yuyu ono lipa ora silimú-na yombomane manda mona kanonge akumunga yuni mulu-koleana kanopa molopale yu bulu siku ulu-pulu-kiri selemele yomboma aku selemelemonga ono kanopa kiri pilipa ono umbuna simba selemo mele lipa ora silimú. Aku selemelemonga onone ungu-sikamo toko mania mundulimili.
18 Sabuw bowabow kakafih sinafuyah naatu sabuw tafa’asarih, i hai kakafinamaim turobe ana gewasin esumisum, imih maramaim God ana ya so’ar tit ibirerereb nati sabuw isah.
19 — ausente —
19 Sawar tutufin etei i rereb yah hi’itah tesoso’ob, anayabin God etei bebeyanamaim sinaf tibirerereb.
20 Pulu Yemone mulu matolo serimu kinia kepe yandopa yandopa méle serimuma pali yombomane kanolemele akumunga yunga alieli pepa mindi pulimú tondolomo kinia yu yuyu ulu-pulumu pelemo mele kinia mongomane naa kanolemele uluma kanokole pilielemele. Yuni serimu mélemane lipa ora silimú kanolemele akumunga yuni ‘ono mongo liltingi kene mindili nangi.’ nimbá kinia onone ‘naa pilierimulu.’ manda naa ningí.
20 Anamaim God tafaram sinaf mamatar ana veya, God ana yawas wa’iwa’irin, ana fair wanatowanin naatu i ana itinin etei i sawar sinaf himamataramaim bebeyah hi’itan hiso’ob, imih boro men yait ta God su’ubina’e nao nifufuwenamih.
21 ‘Pulu Yemo sika molemo.’ sika niringi-na-kolo ‘Yu Pulu Yemo’ ningu yunga imbi ambolko paka tondoko kape ningu yu-kinia “Ange.” naa niringi, ono konopu naa pepa amu mele toko konopuma simbulu topili moloringi.
21 Nati sabuw i God hisu’ub, baise men kafa’imo God hirouw tebora’ara’ah, o merarayow tibitinimih. Nati efanin i hai not bonawiyih kwarikwarisen wanawanan hirun dogoroh eowarar naatu gugumafut.
22 ‘Olio pilipa kondoli paa pelemo.’ sika nilimili-na-kolo ono konopu naa peli yomboma molko,
22 Basit i not wairafih hirouw teo, baise hai not botabir hina koko’aw na’atube himatar,
23 Pulu Ye alieli molopa mindi púlimu popo naa toko, munduku kelko, kolali seko mana-yomboma kinia kera kinia wambiye kinia we-méle-takara mélemanga pali none selima manda manjiku seko anjiku ‘Olio nokolemele pulu yema’ ningu popo toko kape niringi.
23 God morob atin bonamanamarin kwafirina’e i hitatabir orot hai yumatabe o mamu, o harufor, uma’ar, kok, i hai yumatabe hitar hima tekwakwafirih.
24 Aku siku Pulu Yemo kinia seko kinjeringimunga yuni nimbale: “Manda, ono konopu kirimane kundupa memba purumu kinia ulu-pulu-kiri awisili seko wa ulu-kirinale kinia ononga kangima onono seko kinjiku, aku selemele mele we yakala kolko seko molangi.” nimba siye kolorumu.
24 Isan imih God nati sabuw ihamiyih hitit bowabow kakafih ta ta wanawanan hirun. Dogoroh ana kok na’atube tisisinaf, orot baibin hai faifuw hikwahir naatu baibin ibo orot hai ar hikwahir taiyuwih hi’in hisesebar biyah tebobokarikarit.
25 Pulu Yemonga ungu-sikamo munduku kelko kolali seko kolo toli ungumu konopu mondoko ‘piliamili.’ ningu, Pulu Yemone serimu mélema liku anjiku ‘aku mélemane olio nokolemele pulu yema’ kolo toko ningu popo toko kape ningu, mélema pali serimu Pulu Ye sikamo, yunga imbi alieli ambolko paka tondolemolánje papu, aku Pulu Yemo munduku kelieringi. Mélema pali serimu Pulu Yemonga imbi paa sika ‘alieli ola mindi molopili.’ nimbu ambolopo paka tondamili.
25 Turobe God nowan i hibotabir efanin baifuwen hiyari’iy, naatu God Sawar Sinafuyan kwafirina’e, hitatabir sawar i sinaf himamatar hai fair babahimaim hirun hikwafirih isah tebowabow. Baise ana gewasin sabuw i God akisinamo hitakwafir hitabora’ara’ah wanatowan, wanatowan, Amen.
26 Aku seringimunga Pulu Yemone ‘ono ulu kirima we yakala kolko seko molangi.’ nimba ono siye kolorumu. ⸤Akumunga⸥ ambomane yema-kinia selemolá mele naa seko ambomane amboma-kinia onono seringi.
26 Ana an iti isan God ihamiyih insesebar naniyan kakafin anababatun hibai tisisinaf. Baibin oro’orot hai ar hikwahir, i taiyuwih hi’in tibisesebar kwanekwan.
27 Aku sipa mele yemane kepe amboma-kinia konopu mondoko selemolá mele munduku kelko, yema-kinia onono konopu mondoko seringi. Yemane yema-kinia pipili seli ulu kirima seringimunga ononga ulu seko kinjeringimanga méle kalolima lingí.
27 Ef nati ta’imon oro’orot auman baibin hai faifuw hikwahir i taiyuwih baisesebar isan tibifi’afi. Naatu oro’orot taiyuwih hi’in tibisesebar kwanekwan. Ana an nati isan i taiyuwih hai kakafinamaim baimakiy tebaib.
28 Ulu seringimunga ungu se pelemóla, akumu niembo: ‘Pulu Yemo sika molemo mele naa pilipu molomolo kinia unguri mólo.’ niringi akumunga Pulu Yemone ‘Ulu paa kirima konopuni pilingí konopuma mindi pepili yombomane manda naa pilku selemolá mele we seko molangi.’ nimba siye kolorumu.
28 Anayabin sabuw God ana so’ob anababatun bain isan hai not kowarar naatu hirutawiy, imih God ihamiyih hitit not kwarikwarisen hibai hima kakafih men hitasisinaf i hima tisisinaf.
29 perimumunga onone ulu kirima seko, méle awisili taltolemelema kanoko yakala kolko ‘Liemboa!’ konopu leko, yombo mare-kinia wa ulu-kirinale seko, aku uluma mindi seko molemele. Yombo se méle awisili taltolemomo kanoko kiri pilku, yomboma toko kondoko, ‘Yomboma-kinia taka lepo molamili.’ naa ningu irinale seko, kolo toli uluma seko, yomboma-kinia konopu kiri panjiku seko kinjiku, aku uluma sengendo mindi konopu kimbu siku molemele. Onone yombomanga ungu-bulkundu nindiku,
29 Dogoroh wanawanan bowabow kakafih ta ta etei awan karatan: not kakafih, kabat, tafa’asar, bobowen, sabuw rouw morob; baiyow, baifufuwen, nuw okwanekwan, yanuw,
30 “Yombo sene ungu se i-sipa nimu.” ningu kolo toko, Pulu Yemo kinia konopu kiri panjiku, yombomando ungu kiri awisili ningu, mongo kondoko, ononga imbima ambolko paka toko, kála seko, ulu-pulu-kiri mare konde toko sengendo konopumane pilku ‘i-sipu samili.’ ningu seko, anupili lapalini ungu nilimilima naa pilku liku seko ononga unguma pilku mokoli seko,
30 koutabitabir, God baifa’ifa’in, kakaf en, nuw furuwen, ora’ara’at, naatu bowabow kakafih sinaf isan hai ef boubuh tibimamataren. Naatu hinah tamah fanah tibifanasair.
31 ononga konopu peanga se naa pepili molko, ulu se ‘aku sipu samili.’ ningu panjikuli naa seko, ononga genupili lapali yomboma konopu naa mondoko, we-yomboma kondo naa kolko seko kinjiku, aku selemele.
31 Nati sabuw i hai naniyan en, aurih bosunusunub en, yabow, baiwan babanen en.
32 Pulu Yemonga ungu-mane sumbi nílimuni ‘Yombomane aku uluma selemelema paa kolonge.’ nimba molemo ungu-manemo sika pilielemele-na-kolo onone ta ningu ulu-pulu-kiri akuma we seko molemele. Akumu mindi mólo. Yombo aku ulu-pulu-kirima seko molemele yombomanga imbima ambolko paka tondoko kape nilimilila.
32 Naatu God ana ofafaramaim sabuw iti na’atube hinasisinaf isan hinamomorob i hiso’ob, baise i hima kakafin tisisinaf. Naatu sabuw afa bowabow iti na’atube tisisinaf auman isah i baibasit hitih hima tisisinaf.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Romanos 1, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.