Mateus 25
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs VC
1 ⸤Aku nimbale nirimumuni, Yesusini yuyu kelepa ombá mele ungu mare pea nimba nimbale:⸥ “⸤Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kelepa wale talo sipa mana mania ombá kinia⸥ Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba akumu i-sipa mele: “Ye se ambo limba uluma yomboma pea sengendo kanu yomboma maku toko moloringina yemo ombá serimu kinia pilkuli ‘Ipulieli ombá.’ ningu ambo-wenepo rureponga talo ononga sepe-llamema liku “Yu aulkana limulú.” ningu puringi.
1 Então o Reino dos céus será semelhante a dez virgens, que saíram com suas lâmpadas ao encontro do esposo.
2 Kanu ambo-wenepomanga se-pakara konopu naa pepili aroma toko moloringi; se-pakara pilipa kondoli pepili moloringi.
2 Cinco dentre elas eram tolas e cinco, prudentes.
3 Konopu naa pepili aroma toko moloringi ambo-wenepomane ononga sepe-llamema mengo puringi-na-kolo llame karasene pea naa mengo puringi.
3 Tomando suas lâmpadas, as tolas não levaram óleo consigo.
4 Aku-na-kolo pilipa kondoli pepili moloringimane karasene kinia ononga sepe-llamema kinia mengo puringi.
4 As prudentes, todavia, levaram de reserva vasos de óleo junto com as lâmpadas.
5 Ambo limba yemo welea naa orumu-kulu ambo-wenepoma pali uru orumu-na uru peringi.
5 Tardando o esposo, cochilaram todas e adormeceram.
6 Kanu-kinia awi-amburumi ungu se wendo omba nimbale: “Ambo limba yemo okomo kanayo! Aulkana liengi waa!” nirimu.
6 No meio da noite, porém, ouviu-se um clamor: Eis o esposo, ide-lhe ao encontro.
7 Kanu-kinia ambo-wenepoma ola gilku sepe-llame ‘Awili-sepa nopili.’ ningu seko mimi seringi.
7 E as virgens levantaram-se todas e prepararam suas lâmpadas.
8 Konopu naa pepili moloringi ambo-wenepomane pilipa kondoli pepili moloringi ambo-wenepomando ninguli: “Olionga sepe-llamema kumbulkumu kene ononga karasene mare olio liku munduku siee.” niringi kinia
8 As tolas disseram às prudentes: Dai-nos de vosso óleo, porque nossas lâmpadas se estão apagando.
9 pilipa kondoli pepili moloringi ambo-wenepomane pundu toko ninguli: “Karasene ono kinia olio kinia manda naa sembanje. Ono sitoana pungu ononga topo toko li-paa.” niringi.
9 As prudentes responderam: Não temos o suficiente para nós e para vós; é preferível irdes aos vendedores, a fim de o comprardes para vós.
10 Kanu-kinia sitoana topo toko lingíndu puringi kinia ambo limba yemo orumu. Kanu-kinia ye ambo limbamonga kere-langi akuna nongendo maku toringi yomboma, pilipa kondoli pepili moloringi wenepoma pea ulkana suku puringi. Kanu-kinia ulka kuna toko ingi siku kere-langi nongo moloringi.
10 Ora, enquanto foram comprar, veio o esposo. As que estavam preparadas entraram com ele para a sala das bodas e foi fechada a porta.
11 Pe kere-langi nongo molangi ambo-wenepo sitoana puringima ongo ninguli: “Ye-Awilimu, Ye-Awilimu, olionga kuna ongo lindei.” niringi.
11 Mais tarde, chegaram também as outras e diziam: Senhor, senhor, abre-nos!
12 Aku-sipa na-kolo yuni onondo pundu topa nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: Na ononga imbima naa pilkiru. ⸤Ultukundu molemelema manda sukundu naa onge.⸥” nirimu.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥
12 Mas ele respondeu: Em verdade vos digo: não vos conheço!
13 ⸤Aku nimbale yuni kelepa nimbale:⸥ “Aku sipa sembá kene Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kelepa ombá walemo kepe ono naa pilku, orili-u ombáne tangoli ombáne, ipulieli ombáne, naa pilielemele kene yu ombá nokoko kondoko molaa.” ⸤nirimu.⸥
13 Vigiai, pois, porque não sabeis nem o dia nem a hora.
14 ⸤Nimbale Yesusini ungu-iku se pea topa nimbale:⸥ “⸤Pulu Yemone ye nokoli kingimu molopa yomboma nokolemo akumu⸥ i-sipa melela: “Ye se kolea senga pumba molombando yunga kendemande-yema “Waa.” nimba yunga mélema “Nokondaa.” nimbale nirimumuni,
14 Será também como um homem que, tendo de viajar, reuniu seus servos e lhes confiou seus bens.
15 onone kongono selemele mele pilipa apurupa yunga mélema ono moke sepale ye se kou paip tausini kina mele sipa, se kou tu tausini kina mele sipa, se wane tausini kina mele sirimu. Aku sepale yu purumu.
15 A um deu cinco talentos; a outro, dois; e a outro, um, segundo a capacidade de cada um. Depois partiu.
16 Ye paip tausini kina liltimumu sumbi sipa pumba kanu koumuni bisinisi sepale nirimumuni, kou paip tausini kina olandopa pumba liltimu.
16 Logo em seguida, o que recebeu cinco talentos negociou com eles; fê-los produzir, e ganhou outros cinco.
17 Aku sipala ye tu tausini kina liltimumu olandopa tu tausini kina pumba liltimu.
17 Do mesmo modo, o que recebeu dois, ganhou outros dois.
18 Aku-sipa na-kolo wane tausini kina liltimumu pumba ‘Lopi sambo.’ nimba yuni mana muru akupa yunga nokoli yemonga koumu lowaya serimu.
18 Mas, o que recebeu apenas um, foi cavar a terra e escondeu o dinheiro de seu senhor.
19 Kanu-kinia wale awisili omba purumu kinia kanu kendemande-yemanga nokoli yemo omba onondo nimbale: “Kouma ono seringi mele kanambo liku ora siee.” nirimu.
19 Muito tempo depois, o senhor daqueles servos voltou e pediu-lhes contas.
20 Kanu-kinia paip tausini kina liltimu yemone paip tausini kina olandopa pumba liltimumu memba omba nimbale: “Ye-Awilimu, nuni na paip tausini kina sirinu kanumu. Nane paip tausini kina olandopa pumbu liltindumu i ambolkoro kanou.” nirimu.
20 O que recebeu cinco talentos, aproximou-se e apresentou outros cinco: - Senhor, disse-lhe, confiaste-me cinco talentos; eis aqui outros cinco que ganhei.'
21 Nokoli yemone yundu nimbale: “Kendemande-ye peangamo, paa papu serinu. Kongono kanga-kolte mele sirindumu nuni seko kondorunumunga “Nuni nanga méle awisili nokondou.” nimbú kene nu ongo na kinia pea kopu sepo konopu sipu molambili ou.” nirimu.
21 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
22 Ye tu tausini kina liltimu yemo yu kepe omba nimbale: “Ye-Awilimu, nuni na tu tausini kina sirinu kanumu. Nane tu tausini kina olandopa pumbu liltindumu i ambolkoro kanou.” nirimu.
22 O que recebeu dois talentos, adiantou-se também e disse: - Senhor, confiaste-me dois talentos; eis aqui os dois outros que lucrei.
23 Yunga nokólimuni yundu nimbale: “Kendemande-ye peangamo, paa papu serinu. Kongono kanga-kolte mele sirindumu nuni seko kondorunumunga nanga méle awisili “Nu nokondou.” nimbú kene nu ongo na kinia pea kopu sepo konopu sipu molambili ou.” nirimu.
23 Disse-lhe seu senhor: - Muito bem, servo bom e fiel; já que foste fiel no pouco, eu te confiarei muito. Vem regozijar-te com teu senhor.
24 Kanu-kinia wane tausini kina liltimu yemo kepe omba nimbale: “Ye-Awilimu, nane pilipuli, ‘Nu bisinisi tondolo munduku seko ‘Kou-mone lipu taltombomonga yomboma mindili nongi liemu mandala.’ ningu ⸤kendemande-yomboma ‘Kongono kála seko sangi.’ ningu siku, ono méle koltalo siku mélema pali nunu mindi lilinu yemo;⸥ kalia yombomane panjindilimili kinia nu nunu kere-langi mélema we akuku liku; rasi-witimunga kilu kinia mongotolo yombo wemane kilu toko apurundulimili kinia nu nunu rasi-witi mongo we lilinu mele.’ na pilierindu.
24 Veio, por fim, o que recebeu só um talento: - Senhor, disse-lhe, sabia que és um homem duro, que colhes onde não semeaste e recolhes onde não espalhaste.
25 ⸤Aku siku selenomonga⸥ nane nu pipili kolopole na pumbu nunga kou na sirinumu mana lowaya serindu. Kanu koumu i ambolkoro kanuyo. I nunga koumu nunu sikiru li.” nirimu.
25 Por isso, tive medo e fui esconder teu talento na terra. Eis aqui, toma o que te pertence.
26 Aku nirimu kinia pilipale nokoli yemone yundu pundu topa nimbale: “Seko kinjeli kendemande-ye kirimu, nuni pilkuli, ‘Kalia yombomane panjindilimili akuna na nanu kere-langi mélema we akupu lipu; rasi-witimunga kilu kinia mongotolo yombo lupamane apurundulimili kinia na nanu rasi-witi we liu.’ ningu pilierinu lémo.
26 Respondeu-lhe seu senhor: - Servo mau e preguiçoso! Sabias que colho onde não semeei e que recolho onde não espalhei.
27 Aku siku pilkuli nanga kou-monemo kou-benge ulkana taltolenanje papu. Aku selenanje na ombo nanga koumu wendo lipuli kou kanga-kolte ola panjiku silimolá lilkala.” ⸤nirimu.⸥
27 Devias, pois, levar meu dinheiro ao banco e, à minha volta, eu receberia com os juros o que é meu.
28 ⸤Kanu kendemande-yemondo aku sipa nimba pora sipale yuni we-kendemande-yemando nimbale:⸥ “I yemo sepa kinjerimu kene yunga koumu wendo likuli tene tausini kina ambolkomo yemo siee.” ⸤nirimu.⸥
28 Tirai-lhe este talento e dai-o ao que tem dez.
29 “Mélema taltolemo yombomo nane mare pea simbú, yu paa awisili taltomba. Aku-sipa na-kolo mélema naa taltolemo yombomo yu taltolemoma kepe wendo limbu kene aku siku sekole,
29 Dar-se-á ao que tem e terá em abundância. Mas ao que não tem, tirar-se-á mesmo aquilo que julga ter.
30 kendemande-ye kirimu simbulu tolina liku paka toko pena mundayo. Akuna yomboma paa mindili nongole kola seko pereko molonge.” nirimu.” ⸤nimba Yesusini nirimu.⸥
30 E a esse servo inútil, jogai-o nas trevas exteriores; ali haverá choro e ranger de dentes.
31 ⸤Aku nimbale yu pe kelepa omba sembá mele nimba nimbale:⸥ “Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo yunga tondolo pa sélimu kinia ombale nimbámone, yunga mulu-koleana angelloma kinia pali onge kinia tondolo pa selina suku ye nokoli kingi polomo lembana yu molomba.
31 Quando o Filho do Homem voltar na sua glória e todos os anjos com ele, sentar-se-á no seu trono glorioso.
32 Yunga kumbikerena ma-koleana yomboma pali liku maku tondonge. Kanu-kinia kongi tapu seli ye sene yunga kongima apurupale kongi sipisipima lupa lipa mundupa, kongi memema lupa lipa mundulimú mele aku sipa Ye Nokoli Kingimuni yombo maku toko molongema apurupale nimbámone,
32 Todas as nações se reunirão diante dele e ele separará uns dos outros, como o pastor separa as ovelhas dos cabritos.
33 yombo kongi sipisipi mele molongema yunga ki-lomekondo lipa mundupa, kongi memema mele molongema yunga ki-tarokondo lipa mundumba.
33 Colocará as ovelhas à sua direita e os cabritos à sua esquerda.
34 Aku sepale, yuni yunga ki-lomekondo molonge yombomando nimbale: “Na gelene kolorundu kinia onone na kere-langi siringi. Na no nonowalene kolorundu kinia onone no kolko siringi. Na aulka ponenge orundu kinia onone na “Pea molamili ou.” niringi. Na pulua wambale naa panjipu we-we andorundu kinia mulu-maminia se siringi. Na kuru torumu kinia nokoringi. Na ka-ulkana perindu kinia ongo kanoringi. Tatane ‘Ono molko kondangi.’ nirimu-na konopu peanga pepili molemele yomboma, onone ulu akuma na-kinia seringi kene, ya ongo, u mulu matolo naa liepili Tatane yu nokomba koleana ono pea ‘Kopu sepo molomolo.’ nimba, nimba panjerimu koleana sukundu waa.” nimbá.
34 Então o Rei dirá aos que estão à direita: - Vinde, benditos de meu Pai, tomai posse do Reino que vos está preparado desde a criação do mundo,
35 — ausente —
35 for I hungered, and ye gave me to eat; I thirsted, and ye gave me to drink; I was a stranger, and ye took me in;
36 — ausente —
36 naked, and ye clothed me; I was ill, and ye visited me; I was in prison, and ye came to me.
37 Aku sipa nimbá kinia pilkuli sumbi nili yombomane pundu toko yundu ninguli: “Ye-Awilimu, sewale nu gelene kolorunu kinia kanopole nu kere-langi sirimuluye? Sewale nu no nonowalene kolorunu kinia kanopole nu no kolopo sirimuluye?
37 Then shall the righteous answer him saying, Lord, when saw we thee hungering, and nourished thee; or thirsting, and gave thee to drink?
38 Nu ye-ponengemo sena molorunu kinia kanopole “Ulka sukundu molamili ou.” nirimuluye? Mulu-maminia naa pakoko we-we andorunu kinia kepe nu sena kanopole mulu-maminia sirimuluye?
38 and when saw we thee a stranger, and took thee in; or naked, and clothed thee?
39 Nu kuru torumu kinia kepe, ka-ulkana perinu kinia kepe, sewale ombo kanorumuluye?” ningí.
39 and when saw we thee ill, or in prison, and came to thee?
40 ⸤Aku siku ningí kinia⸥ Ye Nokoli Kingimuni onondo pundu topa nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “I nikiru mele i nanga genupili imbi naa mololi se kepe liku tapondoringi akumu na liku tapondoringi.” nikiru.” nimbá.
40 And the King answering shall say to them, Verily, I say to you, Inasmuch as ye have done it to one of the least of these my brethren, ye have done it to me.
41 Kanu-kinia yunga ki-tarokondo molonge yombomando nimbale: “Pulu Yemone ‘Ono molko kinjangi!’ nilimú yomboma, na gelene kolorundu kinia onone na kere-langi se naa siringi. Na no nonowalene kolorundu kinia onone na ‘no nambo.’ ningu kolko naa siringi. Na aulka ponengemo orundu kinia na “Pea molamili ou.” naa niringi. Na mulu-maminia se naa pakopo we-we andorundu kinia na mulu-maminia se naa siringi. Na kuru torumu kinia na naa nokoringi. Na ka-ulkana perindu kinia na naa ongo kanoringi. ⸤Onone na aku siku naa liku tapondoringi⸥ kene ono nanga kumbikerena naa ongo anju pungu, ⸤kurumanga nokoli⸥ depelemo kinia yunga angelloma kinia ononga sepe we nomba pepa mindi pulimú pumbá sepe kalondorundu akuna anju paa.” nimbá.
41 Then shall he say also to those on the left, Go from me, cursed, into eternal fire, prepared for the devil and his angels:
42 — ausente —
42 for I hungered, and ye gave me not to eat; I thirsted, and ye gave me not to drink;
43 — ausente —
43 I was a stranger, and ye took me not in; naked, and ye did not clothe me; ill, and in prison, and ye did not visit me.
44 Aku sipa nimbá kinia pilkuli kanu yombomane kepe pundu toko ninguli: “Ye-Awilimu, nu gelene kolorunu kinia kepe, no nonowalene kolorunu kinia kepe, nu ponenge leko orunu kinia kepe, we-we andorunu kinia kepe, kuru torumu kinia kepe, ka-ulkana perinu kinia kepe, olione nu aku siku molorunu kinia sewale kanopole nu naa lipu tapondorumuluye?” ningí.
44 Then shall *they* also answer saying, Lord, when saw we thee hungering, or thirsting, or a stranger, or naked, or ill, or in prison, and have not ministered to thee?
45 ⸤Aku siku ningí kinia⸥ yuni onondo pundu topa nimbale: “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Onone i nanga genupili yombomanga imbi naa mololi se naa liku tapondoringi aku kinia na naala liku tapondoringi.” nikiru.” nimbá.
45 Then shall he answer them saying, Verily I say to you, Inasmuch as ye have not done it to one of these least, neither have ye done it to me.
46 “Kanu-kinia kanu ⸤seko kinjilimili⸥ yomboma pungu kamu alieli-alieli molko kinjiku mindi puli koleana pungí, aku-na-kolo sumbi nili yomboma pungu kamu alieli-alieli molko kondoko mindi puli koleana pungí.” ⸤nimba Yesusini⸥ nirimu.
46 And these shall go away into eternal punishment, and the righteous into life eternal.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 25, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.