Mateus 24
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs AAI
1 Kanu-kinia Yesusi ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena ultu pumba aulkana pumbá purumu kinia yu lombili andolima ongo ulka-tembelemonga ulka lupa-lupa ⸤paa peanga gilieringima⸥ yu “Kanou.” ningu liku ora siringi.
1 Jesu Tafaror Bar gagamin ihamiy tit inan auman, ana bai’ufununayah hina hiu, “Tafaror bar kwi’itin gewasin maiyow.”
2 ⸤Aku seringi kinia⸥ yuni onondo nimbale: “Ya ⸤ulka-tembele peanga gilimú⸥ kanokomele mélema pali paa sika nimbu sikirumu: “⸤Pe walte ya kolea-awili Jerusalleme yomboma mindili nonge walemo wendo ombá kinia⸥ i ulka-tembelemo sikisikuli kouma pali toko mania mundungí.” nikiru.” nirimu.
2 Jesu iyafutih eo, “Sawar iti kwa’i’itan, a tur ao’owen, kabay etei boro natafofor nare naatu kabay ta boro men ana efanamaim na’inu’in kwana’itinimih.”
3 Kanu-kinia yu ma-pangi Unju Ollipi Kaliana ola pumba mania molorumuna we-yomboma naa molangi yunga lombili andoli yema ongo ono onono molkole yundu mangilku pilku ninguli: “Nuni nikinu mele sewale wendo ombáye? Pe nu nondoko oni sení walemo kinia kepe ma pora nimbá walemo kinia kepe wendo ombándo u nambolka uluri sembá kinia olio kanopole “Kiniá ombá sekemo.” nimbu pilimulúye? Ningu si.” ningu mangilieringi.
3 Jesu yen Olive Oyaw tafan mare, ana bai’ufununayah wa’iwa’iramaim hina biyan hitit hibatiy hio, “Kuo anowar mar i boro biy iti sawar hinamatar? Naatu o inanan ina’inanen boro abisa ana’itin anaso’ob. Naatu mar yomanin nakakabon boro mi’itube ana so’ob?”
4 Yuni onondo nimbale: “⸤Kanu uluma wendo ombámonga ungu mare⸥ yombomane ono kolo toko singí kene kanoko kondoko molangi.
4 Jesu iyafutih eo, “Matato niwa’an, men sabuw hinan hinifufuwimih.
5 Ye awisili ongo na molio mele yu-mele-mele kolo toko ninguli: “⸤Pulu Yemone “Ono nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasi⸥ akumu na.” ninguli aku siku kolo toko singí kene kanoko kondoko molangi. Yombo awisilini kanu yemanga unguma pilku liku “Sika nikimili.” ningí.
5 Sabuw moumurih na’in boro ayu wabu’umaim hinan hinao, ‘Ayu i Keriso’ naatu sabuw moumurih na’in boro hinifufuwih.
6 “Kolea marenga opa awili-seko senge mele pilku, ‘Opali talu opa awili i-sipa i-sipa wendo ombá.’ ningu we ningí kinia pilkuli mini-wale naa mundangi. Opa sengema kinia aku uluma Pulu Yemone ‘U wendo opili. Laye-kolte pe mele ya ma-koleamo pora nimbá.’ nimba, nimba panjerimumunga aku uluma sika wendo ombá-na-kolo aku-kinia mulu matolo u naa pora nimbá.
6 Baiyow ana tur boro kwananowar, naatu baiyow isan ana tur boro kwananowar, baise men kwanabir. Sawar yumatah ta ta boro hinamatar, baise nati i men mar yomanin.
7 ⸤Mulu ma pora nimbá walemo u wendo naa opili⸥ yombo talape awili se kinia talape awili se kinia opa seko, ye nokoli kingi marenga talapema kinia marenga talapema kinia opa senge. Ya ma-kolea senga senga gele lepa, ma jimi-jimi sepa, aku sipa sembá.
7 Tafaram ta boro tafaram ta hairi hiniyow, na’atube bar merar ta boro bar merar ta ana aiwob hairi hiniyow. Baimar kakafin, iriyoy boro tafaram awan nakaratan.
8 Ambo sene bolango kokele kanopa limbando u bulu mini topa mindili nolemo mele, mulu ma pora nimbá walemo kokele wendo ombándo umbuna lupa-lupa aku sipama u wendo ombá.” ⸤nirimu⸥.
8 Sawar iti etei hinamatar i kek tufuwamih ebobotukwar na’atube.
9 “Kanu uluma wendo ombá walemanga ‘⸤Na lombili andoli yomboma⸥ mindili nongo, kolangi.’ ningu ⸤ono mare⸥ kote seko ka singí. Nanga yomboma molko nanga unguma andoko ningu singímunga koleamanga pali yombomane ono-kinia mumindili kolko konopu kiri panjingí.
9 “Sabuw boro hinafatumi hinabuw kwanan hini’a’akir, hina’asbuni kwanamorob, ayu wabu’umaim kwabowabow isan.
10 ⸤Kanu umbunama wendo ombá⸥ walemanga na ‘Sika.’ ningu kuru mondonge yombo awisili kuru mondonge mele munduku kelko anju yando onono konopu kiri panjiku, ‘Karasinga yomboma molemelemonga mindili nangi.’ ningu ononga opa-touma liku singí.
10 Nati ana veya’amaim baitumatumayah boro hai baitumatum hinihamiy, naatu turahinah babah hinao, taiyuwih turahinah hinifa’ifa’ih,
11 ⸤Kanu walemanga⸥ Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma naa pilku we kolo toko yando ningu singí yombo awisili wendo ongela. Aku senge kinia we-yombo awisilini ‘Sika nikimili.’ ningu ononga unguma pilku lingí.
11 dinab baifufuwenayah moumurih na’in boro hinatit sabuw moumurih na’in hinifufuwih.
12 Ulu paa kiri awisili olandopa olandopa wendo ombámonga nanga yombomane ⸤anju yando⸥ konopu mondonge mele ⸤kinia, na konopu mondonge mele kinia,⸥ munduku kelengela.
12 Tafa’asar boro nara’at natasasar sabuw momurih na’in hai yabow boro wan natutum.
13 Aku-sipa na-kolo nanga ungumu munduku naa kelko mulu ma pora naa nipili tondolo munduku molonge yomboma ⸤Pulu Yemone⸥ lipa tapondopa ‘Mindili nonge koleana naa pungu pea molopo kondopo mindi pamili.’ nimbá.
13 Baise yait nabukikin nan yomanin natitit i boro yawas nab.
14 Pulu Yemone ye nokoli kingimu molopa yomboma nokombamonga semane peangamo ‘Yomboma pali piliangi.’ ningu koleamanga pali andoko ningu singí kinia pe mulu ma pora nimbá walemo kamu wendo ombá.” ⸤nirimu.⸥
14 Tur Gewasin, mar ana aiwob isan, i boro tafaram wanawanan etei hinabinan sabuw etei hinanowar, imaibo mar yomanin boro nan natit.
15 ⸤⸤Na i bokumu tokoro yemone ono boku kanokomele yombomando ungu se niembo:⸥ ‘⸤Yesusini nirimu⸥ ungumu inia anjukundu molemo akumu ono imbi kanokomele yombomane ungu-pulumu paa pilku kondangi.’ nimbu nikiru: ⸤Yesusini nimbale:⸥⸥ “Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilipa yomboma nimba sirimu ye Denielene bokuna imbi topa nimba sirimu mele yombo sepa pipili kondoli mele paa kirimu ⸤ulka-tembelena sukundu⸥ Pulu Yemonga ulka-suluminia kake selina gilimbamonga kolea akumu paa kalaro molomba mele nirimu, bokuna molemo. Aku mélemo akuna wendo omba gilimba kanokole
15 “Biya’ohow Ana Sawar Kakafin boro efan kakafiyinamaim nabatabat kwana’itin, dinab orot Daniel eo na’atube. Baiyabayan orot iti tur nabiyab naniyan nab gewas.
16 ⸤ ‘Umbuna awilima wendo ombá sekemo.’ ningu pilku⸥ kolea Judia poropinji koleamanga molonge yomboma ⸤ononga koleama munduku kelko⸥ ma-pangi lembamanga kowa pangi.
16 Sabuw iyab Judea wanawananamaim tema’ama boro hinabihir hinan oyaw wan hinayen.
17 Yombo se ulka imuna ola molopili ⸤aku sipa wendo ombá kinia kanopale⸥ kowa pumbándo mania omba ‘Mélema lipu membo pambo.’ nimba ulkana sukundu naa pupili.
17 Orot yait ana bar faifiy wan ema’am boro men nare ana sawar bar wanawanan nabowamih, veya en.
18 Yombo se kaliana molopale ⸤ ‘Kowa pambo.’ nimba⸥ kelepa ulkando pumba yunga ali-wale sulumu naa lipili. ⸤Sumbi siku kowa mindi pangi.⸥
18 Orot yait masaw ebowabow boro men namatabir ana biya baibiyon bar nabaimih.
19 Aku sipa wendo ombá walemonga ambo bolango mondongema kinia, ambo bolango ame singíma kinia, ⸤ono manda lisiku kowa naa pungímunga⸥ ono-kinia paa umbuna wendo ombámonga ono kondo sekemo.
19 Nati ana veya’amaim baibin iyab siasiar tema’ama naatu baibin iyab kek tibitotoman boro hini’akir yababan hinab.
20 “Pulu Yemo mawa sekole, ‘Ali selemo olimanga kinia ⸤koro molopo manda naa andomolo⸥ wale Sambatemanga kinia manda kowa naa pumulú kene kanu walemanga kanu umbunama wendo naa opili.’ nieyo.
20 God isan kwanayoyoban, saise men rarab kokou ana veya’amaim o Sabbath ana veya’amaim namataramih.
21 Kanu walemanga umbuna paa awilima wendo ombá, u mulu matolo pulu polopa serimu kinia kepe, yandopa kiniá kepe umbuna aku sipa se wendo naa orumu. Pe kepe aku sipa umbuna awilima naa wendo ombála.
21 Nati ana veya’amaim boro yababan kakafin men marasika anamaim o boro namamatar na’atube namataramih.
22 ⸤Kanu umbunama wendo ombá kinia Pulu Yemone⸥ ‘Nondopa pora nipili.’ nimba u naa nimba panjilkanje yomboma pali kololemolá. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemone ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba taltorumu yomboma ‘Pali naa kolangi.’ nimba ‘Umbuna wale akuma nondopa pora nipili.’ nimba, nimba panjerimu.
22 God nati veya narurukabum na’at sabuw boro yawas men hinab. Baise ana sabuw rurubiniyih isah enotanot, imih veya boro narukabum.
23 “Kanu umbunama omba pemba walemanga yombo marene ninguli: “Kanaa! Pulu Yemone “Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.” u nimba taltorumu ye nokoli Karasimu ya omba molemo.” ningí molo “Nena omba molemo.” ningí kinia ononga unguma naa pilku, ‘Sika nikimili.’ ningu kuru naa mondangi!
23 “Nati ana veya sabuw afa hinan hina’uwi, ‘Keriso’oban iti!’ o ‘Iban ni’i!’ men kwanitumatum.
24 Ye mare ongo kolo toko ninguli: “Pulu Yemone nimba taltorumu ye nokoli Karasimu na.” ningí, molo kolo tokole “Pulu Yemone ungu-umbu tondomuma pilipuli ombo nimbu sikimulu.” ningí. ‘Yomboma pali, Pulu Yemone ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba taltorumu yombomane kepe peke tondopo, nikimulu mele ‘Sika.’ ningu kuru mondangi!’ ningu Pulu Yemone mindi ulu-tondolo manda selemoma mele manda manjiku ulu paa tondolo awisili senge. Aku-sipa na-kolo Pulu Yemonga yomboma aku siku kondi tonge kinia ononga unguma naa pilku, siye kolonge.
24 Anayabin Keriso na’atube naatu dinab baifufuwenayah boro hinan ina’inan fokarih hinasinaf God ana rourubinen sabuw moumurih na’in boro hinabow.
25 Pe ulu akuma wendo ombá mele ‘Ono u piliangi.’ nimbu ya nimbu sikiru mele piliaa.
25 Imih abimatuwibo sawar hinamatar.
26 “⸤Wendo ombá mele nimbu sikiru, pilkimili⸥ kene pe yombo sene nimbale: “⸤Ye nokoli Karasimu⸥ ne yombo naa peli kolea ku lielina molemo.” nimbá kinia ‘Kanamili.’ ningu akuna naa payo. Molo “I ulkamonga suluminiana molemo.” níngi liemu onone ‘Sika nikimili.’ ningu kuru naa mondangi! Muluna kariapá selemo kinia ena mundi wendo olemo koleana kepe ena pulimú koleana kepe kariapá selemo waltikele kanolemele, aku sipa Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ⸤kelepa⸥ mania ombá kinia koleamanga pali yombomane yu waltikele kanonge aku kene “Ya molemo ongo kanaa.” ningí kinia, molo “Ne molemo pungu kano-paa.” ningí kinia, ononga unguma naa piliangi.
26 “Sabuw a tur hinaowen hinao, ‘Iban nati arar yan ema’am,’ men imaim kwanan kwananuwih. O hinao, ‘Nati nanawan bar wanawanan wa’ir ema’am,’ men kwanitumatum.
27 — ausente —
27 Veya yeninane namanamar ebowabow veya ra’iyinane uman emamarakaw, Orot Natun nanan ana marakaw boro nati na’atube.
28 Méle kololi se lemó koleana kerama ongo maku tolemele kanumu.
28 Menamaim orot babin biyan murubin inu’in mamu ikou boro etei imaim hinaru’ay.
29 “Kanu walemanga aku mindili nonge nikiru uluma wendo ombá kinia pe sumbi sipa ⸤ulu lupa lupa mare wendo ombála. Akuma i-sipa:⸥
29 “Yababan iti hinamamatar ufunamaim
30 Kanu uluma wendo ombá kinia Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kamu ombá sembá mele lipa ora simba mélse muluna gilimba kinia ⸤kanokole⸥ koleamanga pali yombomane paa kola awili-seko senge. Pe kanoko molangi Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo tondolo púlimu kinia, pa awili-sepa sélimu kinia, kupa senga sukundu molopa kamu mania ombá yombomane kanonge.
30 “Imaibo Orot Natun maramaim boro natit, tafaram wanawanan sabuw etei orot Natun ana fair ana marakaw bonamanamarin auman natit sakuk wanawanan nanan hina’itin hinama hinarerey.
31 Kanu-kinia bikollo ungu paa tondolo sepa nipili yuni yunga angelloma lipa mundumba kinia ono winju mendo anju yando mulu ⸤ma koleamanga⸥ pali pungu Pulu Yemone ‘Nanga yomboma molangi.’ nimba u nimba taltorumu yomboma sukundu sukundu lingí.
31 Ana tounamatar boro taur douduf auman hinatit tafaram tutufin wanawanan umasusun kwafe’en etei God ana sabuw rurubinih hinabow hinita’ay.
32 “Unju pikimuni selemo aku sipa ungu-iku mele pelemo kene pilkuli ungu-pulumu piliaa. Unju piki kolamanga kirikiri sepa gomo tolemo kinia kanokole ‘Kiniá ena sembá walemo wendo ombá sekemo lémo.’ ningu pilielemele.
32 “Ai fofou raurihimaim ebi’obaiyih kwanaso’ob, ai raurih boubuh tititit kwa kwaso’ob, ai hai buwayan ana veya i natit.
33 Aku sipala, i ulu “Wendo ombá.” nikiruma sika wendo ombá kinia kanokole ningímuni ‘Yu paa sika nondopa ombá sekemo. Yu paa kamu okomo.’ ningu pilingí.
33 Bai’obaiyen i ta’imon, sawar iti na’atube hinamamatar kwa boro kwanaso’ob, veya i nakabom etawan awanamaim ebatabat.
34 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Kiniá molemele yomboma u naa kolangi i “Wendo ombá.” nikiru uluma pali wendo ombá.
34 Anababatun a tur ao’owen, sabuw iti boun yawas kwama’am boro iti sawar namatar kwana’itinibo kwanamorob.
35 Mulú matolo kinia pora nimbá-na-kolo nanga ungu niliuma paa pora naa nimbá. ⸤Niliu mele pali paa sika wendo ombá.⸥” nikiru.” ⸤nirimu.⸥
35 Mar tafaram i boro nasawar, baise ayu au tur boro men nasawar.
36 “⸤Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo paa sika ombá⸥-na-kolo yu ombá walemo naa pilielemolo. Ipulieli ombáne, tangoli ombáne naa pilielemolo. Mulu-koleana angelloma kepe naa pilielemelela. Pulu Yemonga Malo kepe naala pilielemo. Tata yuyu mindi ⸤aku walemo⸥ pilipa molemo.” ⸤nirimu.⸥
36 “Orot men yait ta Jesu ana na isan veya o sumar so’obamih. tounamatar maramaim men hiso’ob na’atube i Natun auman men so’ob, baise Tamah akisinamo so’ob.
37 “U ye Noa molopili yombomane seringi mele Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ombá sembá kinia yombomane aku siku sengela.
37 Noah ana veya’amaim abisa mamatar na’atube Orot Natun nanan boro na’atube namatar.
38 ⸤Ma-koleamanga pali⸥ no u naa topili yomboma kere-langi nongo, yema ambo liku, amboma ye pungu, aku uluma mindi seko mololko puringi. Noa nona andoli sipi ulkamonga sukundu purumu kinia kepe ono aku uluma mindi we seko moloringi.
38 Nati ana veya tuw yena’e ana veya orot babin hiyuw hibow, hiaa hitom, hitabin hibiyasisir ufut Noah ark wanawanan run;
39 Ono ⸤Noanga ungumu⸥ naa pilku aku siku uluma mindi seko molangi no topa ⸤koleama pali none aki topa⸥ yomboma pali topa kondorumu. Pe Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo kelepa ombá walemonga u Noa molopili seko moloringi nikiru mele aku siku seko molongela.
39 naatu so’oba’e hima’am kwanekwan tuw yen etei e’aruwih hin himorob. Imih orot Natun nanan ana itinin i boro nati na’atube.
40 Yu ombá walemonga ye talo kondena unju toko gilingili kinia ⸤Pulu Yemonga angello sene omba⸥ ye se we molopili mundupa kelepa se lipa memba pumbá.
40 Orot rou’ab boro hai masaw hinama hinabob, Orot ta boro tounamatar hinabora’ah ta boro hinihamiy nama.
41 Ambo talo kere-langi kalongele seko molongele kinia ⸤angello se omba⸥ ambo se we molopili mundupa kelepa se lipa memba pumbá.
41 Baibin rou’ab boro hinama maiwok hinakakair, babin ta boro hinabora’ah, babin ta boro hinihamiy nama.
42 “Akumunga ononga Ye-Awilimu ombá walemo paa naa pilielemele kene ‘Yu ombá.’ ningu kanoko molaa.” ⸤nirimu⸥.
42 “Isan imih mata to niwa’an, anayabin men kwaso’ob mar biy boro a Regah nan.
43 “Ono i ungumu konopu kimbu siku piliayo: Ulka pulu ye sene ipulieli wa noli ye sene yunga ulkamo omba bultupa mélema wa limba mele pilkanje ‘Wa noli yemo ombá.’ nimba nokopa molka kinia wa noli yemo yu manda sukundu naa olka.
43 Baise tur iti ao i naniyan kwanab. Orot bar matuwan bainowan hai veya nasoso’ob, boro matan nanuw nama’am nanunih hinabihir, ana bar boro men hinakwib hinabainuwimih.
44 Aku siku ono nokoko molaa. Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ombá enamo naa pilielemele kene ‘Yu sika ombá.’ ningu aku siku nokoko molangi.” ⸤nirimu.⸥
44 Imih mar etei mata to niwa’an kwanabobuna kwanama, anayabin Orot Natun boro men o veya kunotanotamaim natitamih.
45 “⸤Akumunga ungu se niembo:⸥ Kongono sendeli kendemande-ye nawene kongono sepa kondondolemo kinia kanopale yunga ye awilimuni ‘Yuni kongono siliuma sumbi sipa selemomonga yu kongono simbú kinia sepa kondombamonga na kelepo konopu kimbu sipu naa molombo.’ nilimúye? Kendemande-ye se aku sipa mele sepa kondopa molemomo kanopale yunga ye awilimuni yu nimba taltopa yundu nimbale: “Kongono sendeli kendemande-yomboma pali nokondoko ononga kere-langi nongema ena wa siliumunga ono nangi moke seko sieni, nokondoko molou.” nimba ⸤yu senga pulimú⸥.
45 “Akir wairafin bosunusunubayan naatu not wairafin ana orot ukwarin boro nayara’ah akir wairafih afa nakaifih hai bay ana veya’amaim nitih.
46 Pe ye awilimuni kongono simumu kanu kongono sendeli kendemande-yemone mimi sipa sendepa molopili ye awilimu kelepa omu liemu kendemande-yemo yu konopu sipili.
46 Naatu ana orot ukwarin namatabir nanan bowabow gewasin nabowabow na’itin boro niyasisir.
47 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Kanu ye awilimuni kanu kendemande-yemondo “Nanga méle taltolioma pali nuni nokondou.” nimbá.” nikiru.
47 A tur ao’owen nati akir wairafin boro nayara’ah sawar etei nakaifen.
48 Aku-sipa na-kolo ⸤ye awilimuni kanu kendemande-yemondo nimbale: “Nanga kendemande-yomboma pali nokondou.” nimba senga pulimú kinia⸥ kanu kendemande-yemone sepa kinjipa “Nanga ye-awilimu welea naa ombá.” konopu lepale yuni nokondolemo kendemande-yomboma kopene topa, no nongo amu toli yema kinia kere-langi nomba no tondoloma nombale, aku sipa sepa kinjipa molomu liemu
48 Baise akir wairafin nitafasar nao, ‘Au orot ukwarin men saise matabir enanamih.’
49 — ausente —
49 Naatu natatabir akir wairafih afa narauw ni’a’afiyih bay naa, harew tomayah bairi hinaa hinatom hinabikoko’aw wanawanan
50 walte kanu kendemande-yemo ‘Yunga ye awilimu ombá.’ nimba naa pilipa ⸤kongono sirimu mele naa sepa⸥ walu sepa kinjipa molomba kinia ombá.
50 veya naatu sumar so’oba’e nama’am kwanekwan ana orot ukwarin namatabir nan natit.
51 Omba ⸤kanu yemo sepa molomba mele kanopale⸥ yu paa kopene topa kondopale, kolo tolemele yombo topele-mapele toli yomboma ⸤kolea-kiri⸥ molemelena ‘Pupili.’ nimba lipa mundumba. Kanu koleana yomboma paa mindili nongo kola seko pereko molonge.” ⸤nirimu.⸥
51 Naatu orot ukwarin nati ana akir wairafin boro nab narab ufun narauwatait, sabuw afa wanawanah rerekabih bairi baimakiy kakafin hinab hinama hinarerey wah takitak niwa’an.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 24, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.