Mateus 15
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs NVI
1 Kanu-kinia Parisi ye mare kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi ye mare kinia ono Jerusalleme munduku kelko Yesusi molorumuna ongo yu mangilku pilku ninguli:
1 Então alguns fariseus e mestres da lei, vindos de Jerusalém, foram a Jesus e perguntaram:
2 “Olionga anda-kolepalimane “Saa.” niringi ungu-manemo nu lombili andolimane nambi semu-na pulua tolemeleye? ⸤Anda-kolepalimane “Saa.” niringi mele mimi sipu pilipuli olione kima kulumiye tolemolo mele⸥ ononga kima aku siku kulumiye naa toko kere-langi we nolemele kanumu.” niringi.
2 "Por que os seus discípulos transgridem a tradição dos líderes religiosos? Pois não lavam as mãos antes de comer! "
3 Yesusini pundu topa nimbale: “Onone kepe ononga anda-kolepalimane “Saa.” niringi mele mindi pilku liku sengendo Pulu Yemonga ungu-manema nambi semu-na pulua tolemeleye?
3 Respondeu Jesus: "E por que vocês transgridem o mandamento de Deus por causa da tradição de vocês?
4 Akumunga Pulu Yemone nimbale:nimbanirimu kanumu.
4 Pois Deus disse: ‘Honra teu pai e tua mãe’ e ‘quem amaldiçoar seu pai ou sua mãe terá que ser executado’.
5 Aku-sipa na-kolo ono yemane ninguli: “Yombo sene yunga anumu lapatolondo nimbale: “Nane olo méle mare lipu tapondopo silkama koronga ‘Pulu Yemo simbú.’ nimbu panjerindu kanumunga olo manda naa lipu tapondopo simbú.” nimbá kinia
5 Mas vocês afirmam que se alguém disser a seu pai ou a sua mãe: ‘Qualquer ajuda que vocês poderiam receber de mim é uma oferta dedicada a Deus’,
6 ⸤aku sipa nimbámonga⸥ yunga lapa imbi ambolopa paka tondomba ungu se naa pemba.” nilimili. Aku siku nilimili ungumuni ‘Anda-kolepalimane mane siringi unguma olandopa.’ ningu ‘Pulu Yemone nirimu ungumu uluri mólo. Mania pupili.’ nilimili.
6 ele não é obrigado a ‘honrar seu pai’ dessa forma. Assim vocês anulam a palavra de Deus por causa da tradição de vocês.
7 “Ono ⸤ungu-manema pilku mane silimili yema kinia Parisi yema kinia⸥ ono topele-mapele toli yema molemele! Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma nimba sirimu ye Aisayane onondo nirimu mele papu nirimu. ⸤Onone kiniá selemele mele yuni u nimba Pulu Yemonga bokuna torumu molemo mele i-sipa:⸥
7 Hipócritas! Bem profetizou Isaías acerca de vocês, dizendo:
8 — ausente —
8 ‘Este povo me honra com os lábios, mas o seu coração está longe de mim.
9 nirimu kanumu.” nirimu.
9 Em vão me adoram; seus ensinamentos não passam de regras ensinadas por homens’".
10 Aku nimbale Yesusini maku toko moloringi yombomando “Na moliona waa.” nimba onondo nimbale: “Nane ⸤aku nikirumunga ungu se⸥ nimbú sekero ungumu komu sendeko ungumunga pulumu pilku kondayo.
10 Jesus chamou para junto de si a multidão e disse: "Ouçam e entendam.
11 Yombomanga kangina ultukundu lepale kerena pumba olona sukundu pulimú mélsene ⸤Pulu Yemo manda popo tonge aulkamo pipi silimú⸥ kalaro se manda naa mondolemo. Yombomanga konopumanga sukundu pepale wendo olemo ulumane mindi yomboma kalaro mondolemo.” nirimu.
11 O que entra pela boca não torna o homem ‘impuro’; mas o que sai de sua boca, isto o torna ‘impuro’ ".
12 Aku nirimu pilkuli niringimuni, yu lombili andolima yu molorumuna ongo ninguli: “Nu aku siku nikinu mele pilkuli Parisi yemane paa pilku kiri piliengi mele nu pilkinuye?” niringi.
12 Então os discípulos se aproximaram dele e perguntaram: "Sabes que os fariseus ficaram ofendidos quando ouviram isso? "
13 Aku-na-kolo Yesusini pundu topa ⸤ungu-iku topa Parisima moloringi mele nimba⸥ nimbale: “Nanga mulu-koleana molemo Lapamone umbu naa panjerimuma pali pulu akumba.
13 Ele respondeu: "Toda planta que meu Pai celestial não plantou será arrancada pelas raízes.
14 I yemane nilimili mele konopu kimbu siku naa pilku molangi. Ono mongo kiri lielimane ⸤mongo kiri lielima⸥ aulka liku ora silimili yema molemele. Mongo kiri lieli ye sene mongo kiri lieli ye se aulka se lipa ora sipa ki ambolopa memba pumbá kinia olo peatolo kombuna topa mania mundumba.” nirimu.
14 Deixem-nos; eles são guias cegos. Se um cego conduzir outro cego, ambos cairão num buraco".
15 ⸤Kalaro molemomonga ungu-ikumu aku sipa torumu kinia pilipale⸥ Pitane yundu nimbale: “Aku ungu-ikumunga pulumu nambolkanje? Ningu para si.” nirimu kinia
15 Então Pedro pediu-lhe: "Explica-nos a parábola".
16 Yesusini onondo nimbale: “Kiniá kepe naa pilkimiliye?
16 "Será que vocês ainda não conseguem entender? ", perguntou Jesus:
17 Yombo senga kangina ultu lepale kerena pulimú mélse olona sukundu pumba ultu omba le-muruna kamu pulimú mele naa pilkimiliye?
17 "Não percebem que o que entra pela boca vai para o estômago e mais tarde é expelido?
18 Kerena sukundu pulimú mélemane unguri naa selemo kanumu. Ulu-kirima u konopumuni pilkuli pe kamu wendo olemomonga konopuna pepale kerena wendo olemo kanu mélemane mindi ⸤Pulu Yemo popo tomba aulkamo pipi silimú⸥ kalaro se mondolemo. Kanu mélema i-sipa: Konopumuni ulu-kirima pilielemele, yomboma toko kondolemele, ambo ye pulima molo ye ambo lilima yombo lupama kinia ulu-kirinale selemele, wa ulu-kirinale lupa-lupama andoko selemele, wa nolemele, kolo toko yomboma kote sendelemele, ‘Yomboma pipili kolko molko kinjangi!’ ningu ungu-bulkundu nindilimili, ulu-pulu akuma pilku selemele.
18 Mas as coisas que saem da boca vêm do coração, e são essas que tornam o homem ‘impuro’.
19 — ausente —
19 Pois do coração saem os maus pensamentos, os homicídios, os adultérios, as imoralidades sexuais, os roubos, os falsos testemunhos e as calúnias.
20 Aku selemele ungu akumane yomboma ⸤Pulu Yemonga kumbikerena pungí aulkamo pipi silimú⸥ kalaro se mondolemo. Aku-sipa na-kolo ki u naa kulumiye toko kere-langi we sumbi siku nolemele ulu-pulumuni ⸤yombo senga konopuna sukundu⸥ kalaro se naa mondolemo.” nirimu.
20 Essas coisas tornam o homem ‘impuro’; mas o comer sem lavar as mãos não o torna ‘impuro’ ".
21 Kanu-kinia Yesusi molorumu kolea ⸤Geneserete⸥ mundupa kelepa ⸤Juda yomboma moloringi kolea Gallilli disiriki ultukundu⸥ kolea-awili Taya kinia Saidonotolo lierimu koleana sukundu purumu.
21 Saindo daquele lugar, Jesus retirou-se para a região de Tiro e de Sidom.
22 Akuna purumu kinia kolea Kenane ambo se molorumu, yu wendo omba tondolo ru nimba nimbale: “Ye-Awilimu, Ye Nokoli Kingi Depitini Kalopa Liltimu Yemo, nanga bolamo kuru se konopuna sukundu molopa yu tondolo ambololemo kene nuni na kondo kolou!” nirimu.
22 Uma mulher cananéia, natural dali, veio a ele, gritando: "Senhor, Filho de Davi, tem misericórdia de mim! Minha filha está endemoninhada e está sofrendo muito".
23 Aku-na-kolo Yesusini yundu ungu se pundu topa naa nirimu. Kanu-kinia yu lombili andolimane ongo yundu ninguli: “Ambomone nu mangilipa olio lombili okomomo ⸤siye sekemo⸥ kene ‘Anju pupili.’ ni.” niringi.
23 Mas Jesus não lhe respondeu palavra. Então seus discípulos se aproximaram dele e pediram: "Manda-a embora, pois vem gritando atrás de nós".
24 ⸤Ambomo yu ambo-lupa, Juda ambo se mólo, nimba kanopale⸥ Yesusini ⸤yundu⸥ nimbale: “Pulu Yemone na Isirele yombo talapemonga kongi sipisipi talopa lemele mele molemele yomboma molemelena mindi lipa mundorumu kanumu. Yombo talape lupama molemelena lipa naa mundorumu.” nirimu.
24 Ele respondeu: "Eu fui enviado apenas às ovelhas perdidas de Israel".
25 Aku sipa nirimu kinia pilipale ambomo omba yunga kumbikerena komorongo langopa ma kanopa nimbale: “Ye-Awilimu, na liku tapondou.” nirimu.
25 A mulher veio, adorou-o de joelhos e disse: "Senhor, ajuda-me! "
26 Aku nirimu kinia Yesusini pundu topa ⸤ungu-iku se topa⸥ nimbale: “Bolangomanga kere-langima lipu owáma simulú kinia manda naa sembá.” nirimu.
26 Ele respondeu: "Não é certo tirar o pão dos filhos e lançá-lo aos cachorrinhos".
27 Ambomone nimbale: “Ye-Awilimu, sika nikinu-na-kolo owámane kepe ononga pulu yombomanga kere-langi pundu mania pulimúma liku nolemele kanumu.” nirimu.
27 Disse ela, porém: "Sim, Senhor, mas até os cachorrinhos comem das migalhas que caem da mesa dos seus donos".
28 Kanu-kinia Yesusini yundu nimbale: “Ambomo, nu manda sembó mele paa awili seko kuru mondoleno kene mawa sekeno mele aku sipa wendo opili.” nirimu kinia yuni aku sipa nirimu mele aku enamonga ambomonga lemenu peanga lepa manda molorumu.
28 Jesus respondeu: "Mulher, grande é a sua fé! Seja conforme você deseja". E naquele mesmo instante a sua filha foi curada.
29 Kanu-kinia Yesusi kanu koleamo mundupa kelepa Gallilli nomu kelona ⸤aulka se lierimuna⸥ omba pumba ma-pangi senga ola pumba mania molorumu.
29 Jesus saiu dali e foi para a beira do mar da Galiléia. Depois subiu a um monte e se assentou.
30 Kanu-kinia yu molorumuna yombo paa awisili oringi. Kimbu kiri lierimu-na aulka mimi siku naa andoringi yomboma kinia, mongo kiri lierimu yomboma kinia, kimbu ki karaye serimu yomboma kinia, ungu manda naa niringi yomboma kinia, aku sipa kuru lupa-lupa torumu yombo awisili mengo ongo yu molorumuna nondoko taltoringi kinia yuni ono sepa peanga sirimu.
30 Uma grande multidão dirigiu-se a ele, levando-lhe os mancos, os aleijados, os cegos, os mudos e muitos outros, e os colocaram aos seus pés; e ele os curou.
31 Ungu naa niringi yomboma ungu niringi; kimbu ki karaye serimu yombomanga kimbu kima kelepa sumbi sipa gilierimu; kimbu kiri lierimu-na aulka mimi siku naa andoringi yomboma manda andoringi; mongo kiri lierimu yomboma mongone mélema kanoringi; aku sipa ulu-tondoloma wendo orumu kinia kanokole we maku toko moloringi yombomane paa konopu awisili kimbu siku, Pulu Yemo ono Isirele yomboma nokorumu popo toringi Pulu Yemo kape ningu imbi ambolko paka tondoringi.
31 O povo ficou admirado quando viu os mudos falando, os aleijados curados, os mancos andando e os cegos vendo. E louvaram o Deus de Israel.
32 Kanu-kinia Yesusini yu lombili andolimando “Na moliona waa.” nimba onondo nimbale: “I yombo maku toko molemelema na kondo sekemo. Wale yopoko na-kinia molongi, pe kiniá ga nonge se naa lemó. Ono kere-langi naa nongo we pungí kinia aulkana kimbu ki pange-mange sepa, topa ne-munda ya-munda sembá kene ‘Ono gele sepa pepili ulkando paa.’ naa nimbú.” nirimu.
32 Jesus chamou os seus discípulos e disse: "Tenho compaixão desta multidão; já faz três dias que eles estão comigo e nada têm para comer. Não quero mandá-los embora com fome, porque podem desfalecer no caminho".
33 Aku nirimu kinia pilkuli yu lombili andolimane ninguli: “⸤Sika nikinu-na-kolo⸥ i kolea ku lielina molemolo. I yombo paa awisili manda nonge mele pellawa kaloli sena lembana lipu simulúye?” niringi.
33 Os seus discípulos responderam: "Onde poderíamos encontrar, neste lugar deserto, pão suficiente para alimentar tanta gente? "
34 Yesusini onondo “Pellawa kaloli nambi seko taltokomeleye?” nimba mangilierimu kinia onone “Pellawa kaloli yopoko-pakara kinia oma koltalo kinia taltokomolo.” niringi.
34 "Quantos pães vocês têm? ", perguntou Jesus. "Sete", responderam eles, "e alguns peixinhos".
35 Kanu-kinia yuni maku toko moloringi yombomando “Mania molaa.” nimbale,
35 Ele ordenou à multidão que se assentasse no chão.
36 pellawa kaloli yopoko-pakara kinia omama kinia lipa Pulu Yemo kinia “Ange.” nimba, kere-langi akuma pike lepa yu lombili andolima sirimu kinia onone yomboma moke seko siringi.
36 Depois de tomar os sete pães e os peixes e dar graças, partiu-os e os entregou aos discípulos, e os discípulos à multidão.
37 Yomboma pali nongo kiri pilieringi. Pe kere-langi kakena lierimuma lombili andolimane liku wale-basiketemanga lakilieringi, wale awili yopoko-pakara peke lierimu.
37 Todos comeram até se fartar. E ajuntaram sete cestos cheios de pedaços que sobraram.
38 Ye po tausinini aku kere-langima noringi. Ambo bolangoma kinia pea kere-langi noringi.
38 Os que comeram foram quatro mil homens, sem contar mulheres e crianças.
39 Kanu-kinia Yesusini maku toko moloringi yombomando “Ulkando paa.” nimbale nirimumuni, nona andoli sipi senga sukundu pumba, ⸤nomuna nekendo⸥ kolea Makatane purumu.
39 E, havendo despedido a multidão, Jesus entrou no barco e foi para a região de Magadã.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.