Mateus 15

Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs AAI

Sair da comparação
AAI TUR GEWASIN O BAIBASIT BOUBUN
1 Kanu-kinia Parisi ye mare kinia, Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi ye mare kinia ono Jerusalleme munduku kelko Yesusi molorumuna ongo yu mangilku pilku ninguli:
1 Pharisee naatu Ofafar Bai’obaiyenayah afa Jerusalemane hina Jesu hibatiy hio,
2 “Olionga anda-kolepalimane “Saa.” niringi ungu-manemo nu lombili andolimane nambi semu-na pulua tolemeleye? ⸤Anda-kolepalimane “Saa.” niringi mele mimi sipu pilipuli olione kima kulumiye tolemolo mele⸥ ononga kima aku siku kulumiye naa toko kere-langi we nolemele kanumu.” niringi.
2 “Aisim o a bai’ufununayah, bai’obaiyen ata a agir hibitit men tebobosiyasiyar, naatu umah sauwena’e ere kato auman bay te’au?”
3 Yesusini pundu topa nimbale: “Onone kepe ononga anda-kolepalimane “Saa.” niringi mele mindi pilku liku sengendo Pulu Yemonga ungu-manema nambi semu-na pulua tolemeleye?
3 Jesu iyafutih eo, “Bo kwa aisim God ana obaiyunen tur kwa’astu’ub uwatanah hai binanakwar kwabi’ufunun?
4 Akumunga Pulu Yemone nimbale:nimbanirimu kanumu.
4 Anayabin God eo, ‘Hinat tamat kwanakakafiyih’ naatu ‘yait hinah tamah isan tur kakafin na’u’uwih i boro hina’asabun namorob.’
5 Aku-sipa na-kolo ono yemane ninguli: “Yombo sene yunga anumu lapatolondo nimbale: “Nane olo méle mare lipu tapondopo silkama koronga ‘Pulu Yemo simbú.’ nimbu panjerindu kanumunga olo manda naa lipu tapondopo simbú.” nimbá kinia
5 Baise kwa a bai’obaiyenamaim, orot ta boro hinat tamat isah iti na’atube inao, ‘Sawar iti o atabibaisi i God ana siwaramih ayai, imih boro men karam anibaisi.’
6 ⸤aku sipa nimbámonga⸥ yunga lapa imbi ambolopa paka tondomba ungu se naa pemba.” nilimili. Aku siku nilimili ungumuni ‘Anda-kolepalimane mane siringi unguma olandopa.’ ningu ‘Pulu Yemone nirimu ungumu uluri mólo. Mania pupili.’ nilimili.
6 Sinaf iti na’atube’eban hinat tamat kwakakafiyih? En! Baise, kwa asinaf iti’imaim God ana obaiyunen tur kwayara’iy kwa taiyuw abai’obaiyen kwabi’ufunun.
7 “Ono ⸤ungu-manema pilku mane silimili yema kinia Parisi yema kinia⸥ ono topele-mapele toli yema molemele! Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma nimba sirimu ye Aisayane onondo nirimu mele papu nirimu. ⸤Onone kiniá selemele mele yuni u nimba Pulu Yemonga bokuna torumu molemo mele i-sipa:⸥
7 Wanawan rerekabih! Isaiah i tur anababatunamaim kwa isa eo kirum,
8 — ausente —
8 ‘Iti sabuw ufurihiwat ayu tirursagiyu, baise hai notamaim i ef yok na’in tema’am.
9 nirimu kanumu.” nirimu.
9 Hai kwafiren ayu isou i wanawanan nikuwat; men basit orot hai notamaim ofafar hikikirum sabuw kwati’obaiyih hiti’ufunun.’”
10 Aku nimbale Yesusini maku toko moloringi yombomando “Na moliona waa.” nimba onondo nimbale: “Nane ⸤aku nikirumunga ungu se⸥ nimbú sekero ungumu komu sendeko ungumunga pulumu pilku kondayo.
10 Imaibo Jesu rou’ay eaf ayuwih iuwih eo, “Abisa ao kwananutanub kwananowar naatu kwanasinaftobon yabin kwanab.
11 Yombomanga kangina ultukundu lepale kerena pumba olona sukundu pulimú mélsene ⸤Pulu Yemo manda popo tonge aulkamo pipi silimú⸥ kalaro se manda naa mondolemo. Yombomanga konopumanga sukundu pepale wendo olemo ulumane mindi yomboma kalaro mondolemo.” nirimu.
11 Abisa orot awanamaim erur i men biyan ebobokarit, baise abisa orot awanamaim etitit i biyan ebobokarit.”
12 Aku nirimu pilkuli niringimuni, yu lombili andolima yu molorumuna ongo ninguli: “Nu aku siku nikinu mele pilkuli Parisi yemane paa pilku kiri piliengi mele nu pilkinuye?” niringi.
12 Imaibo bai’ufununayah hina Jesu hibatiy, “Pharisee abisa i’o isan hai naniyan ibi’afiy iso’ob?”
13 Aku-na-kolo Yesusini pundu topa ⸤ungu-iku topa Parisima moloringi mele nimba⸥ nimbale: “Nanga mulu-koleana molemo Lapamone umbu naa panjerimuma pali pulu akumba.
13 Jesu iyafutih eo, “Ai menatan ayu Tamai maramaim men tatanum i boro an wairoron etei na’uy ra’ah.
14 I yemane nilimili mele konopu kimbu siku naa pilku molangi. Ono mongo kiri lielimane ⸤mongo kiri lielima⸥ aulka liku ora silimili yema molemele. Mongo kiri lieli ye sene mongo kiri lieli ye se aulka se lipa ora sipa ki ambolopa memba pumbá kinia olo peatolo kombuna topa mania mundumba.” nirimu.
14 Nati Pharisee biyahimaim kwanahaiw, anayabin i matah fim na’atube sabuw afa matah fim tibi’unawiyih, naatu boro etei hinan hub hinare.”
15 ⸤Kalaro molemomonga ungu-ikumu aku sipa torumu kinia pilipale⸥ Pitane yundu nimbale: “Aku ungu-ikumunga pulumu nambolkanje? Ningu para si.” nirimu kinia
15 Peter eo, “Oroubon anayabin kuo anowar.”
16 Yesusini onondo nimbale: “Kiniá kepe naa pilkimiliye?
16 Naatu Jesu uwih eo, “Kwa auman boro’ika tur hai yabih men kwaso’obamih?
17 Yombo senga kangina ultu lepale kerena pulimú mélse olona sukundu pumba ultu omba le-muruna kamu pulimú mele naa pilkimiliye?
17 Abistan awatamaim erur i en kabutitamaim etit naatu en uratane ere’er i kwaso’ob ai en?
18 Kerena sukundu pulimú mélemane unguri naa selemo kanumu. Ulu-kirima u konopumuni pilkuli pe kamu wendo olemomonga konopuna pepale kerena wendo olemo kanu mélemane mindi ⸤Pulu Yemo popo tomba aulkamo pipi silimú⸥ kalaro se mondolemo. Kanu mélema i-sipa: Konopumuni ulu-kirima pilielemele, yomboma toko kondolemele, ambo ye pulima molo ye ambo lilima yombo lupama kinia ulu-kirinale selemele, wa ulu-kirinale lupa-lupama andoko selemele, wa nolemele, kolo toko yomboma kote sendelemele, ‘Yomboma pipili kolko molko kinjangi!’ ningu ungu-bulkundu nindilimili, ulu-pulu akuma pilku selemele.
18 Baise abisa awatamaim etitit i dogor wanawananane etitit, naatu i boun orot biyan ebobokarit.
19 — ausente —
19 Anayabin abisa orot dogoromaim etitit i not kakafin, sabuw rauw morob, turanah a’aawah ufuh na, baiwa’an kwanekwan, bain, baifufuwen, naatu yanuw koutabitabir.
20 Aku selemele ungu akumane yomboma ⸤Pulu Yemonga kumbikerena pungí aulkamo pipi silimú⸥ kalaro se mondolemo. Aku-sipa na-kolo ki u naa kulumiye toko kere-langi we sumbi siku nolemele ulu-pulumuni ⸤yombo senga konopuna sukundu⸥ kalaro se naa mondolemo.” nirimu.
20 Iti sawar i boun orot babin ebi’afiy, baise uma sauwena’e ere kato bay ina’aa boro men ni’afiyimih.”
21 Kanu-kinia Yesusi molorumu kolea ⸤Geneserete⸥ mundupa kelepa ⸤Juda yomboma moloringi kolea Gallilli disiriki ultukundu⸥ kolea-awili Taya kinia Saidonotolo lierimu koleana sukundu purumu.
21 Jesu nati efan ihamiy naatu in tafaram Taiya Sidon hairi wanawanahimaim bar merar afa imaim tit.
22 Akuna purumu kinia kolea Kenane ambo se molorumu, yu wendo omba tondolo ru nimba nimbale: “Ye-Awilimu, Ye Nokoli Kingi Depitini Kalopa Liltimu Yemo, nanga bolamo kuru se konopuna sukundu molopa yu tondolo ambololemo kene nuni na kondo kolou!” nirimu.
22 Canaan babin nati’imaim ma’ama na Jesu isan rerey eo, “Regah, David uwan, kukabibiru; ayu natu babitai i demon kakafih wanawanan hirun hiforatoun hibonawiy bai’akir kakafin maiyow ebaib.”
23 Aku-na-kolo Yesusini yundu ungu se pundu topa naa nirimu. Kanu-kinia yu lombili andolimane ongo yundu ninguli: “Ambomone nu mangilipa olio lombili okomomo ⸤siye sekemo⸥ kene ‘Anju pupili.’ ni.” niringi.
23 Baise Jesu men babin isan tur ta eo. Imih ana bai’ufununayah hina hifefeyan hio, “Babin ku’u sa’ab en, rerey ufut enan.”
24 ⸤Ambomo yu ambo-lupa, Juda ambo se mólo, nimba kanopale⸥ Yesusini ⸤yundu⸥ nimbale: “Pulu Yemone na Isirele yombo talapemonga kongi sipisipi talopa lemele mele molemele yomboma molemelena mindi lipa mundorumu kanumu. Yombo talape lupama molemelena lipa naa mundorumu.” nirimu.
24 Jesu iya’afutih eo, “Orot Natun nan i Israel sabuw sheep na’atube hikasiy hima’am akisih isah na.”
25 Aku sipa nirimu kinia pilipale ambomo omba yunga kumbikerena komorongo langopa ma kanopa nimbale: “Ye-Awilimu, na liku tapondou.” nirimu.
25 Baise babin na Jesu nanamaim sun yowen eo, “Regah Jesu kwibaisu.”
26 Aku nirimu kinia Yesusini pundu topa ⸤ungu-iku se topa⸥ nimbale: “Bolangomanga kere-langima lipu owáma simulú kinia manda naa sembá.” nirimu.
26 Jesu eo, “Kek hai bay men karam boro tanarouw nare haru hina’aan.”
27 Ambomone nimbale: “Ye-Awilimu, sika nikinu-na-kolo owámane kepe ononga pulu yombomanga kere-langi pundu mania pulimúma liku nolemele kanumu.” nirimu.
27 Babin iya’afut eo, “Turobe Regah, baise bay momosarih tamah ana gemane tere’ere haru tebow te’aa.”
28 Kanu-kinia Yesusini yundu nimbale: “Ambomo, nu manda sembó mele paa awili seko kuru mondoleno kene mawa sekeno mele aku sipa wendo opili.” nirimu kinia yuni aku sipa nirimu mele aku enamonga ambomonga lemenu peanga lepa manda molorumu.
28 Imaibo Jesu eo, “Babin o a baitumatum i ra’at kwanekwan, imih abisa kukokok i namatar.” Naatu nati ana maramaim natun babitai yawas.
29 Kanu-kinia Yesusi kanu koleamo mundupa kelepa Gallilli nomu kelona ⸤aulka se lierimuna⸥ omba pumba ma-pangi senga ola pumba mania molorumu.
29 Jesu efan nati ihamiy naatu Galilee harew kukuf rewarewan remor in, imaibo oyaw ta sisibinamaim yen in tafan mare.
30 Kanu-kinia yu molorumuna yombo paa awisili oringi. Kimbu kiri lierimu-na aulka mimi siku naa andoringi yomboma kinia, mongo kiri lierimu yomboma kinia, kimbu ki karaye serimu yomboma kinia, ungu manda naa niringi yomboma kinia, aku sipa kuru lupa-lupa torumu yombo awisili mengo ongo yu molorumuna nondoko taltoringi kinia yuni ono sepa peanga sirimu.
30 Sabuw moumurih maiyow hai sabuw ah kafikafirih, matah fim, ah umah murumurubih, awah gugih naatu sawusawuwih afa moumurih maiyow auman hibow hina Jesu nanamaim hiya, naatu etei’imak iyawasih. Sabuw matah fim ah umah murubih hina Jesu biyan titit|alt="blind and lame come to Jesus" src="CN01785b.TIF" size="col" loc="Mat 15.30" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="15.30"
31 Ungu naa niringi yomboma ungu niringi; kimbu ki karaye serimu yombomanga kimbu kima kelepa sumbi sipa gilierimu; kimbu kiri lierimu-na aulka mimi siku naa andoringi yomboma manda andoringi; mongo kiri lierimu yomboma mongone mélema kanoringi; aku sipa ulu-tondoloma wendo orumu kinia kanokole we maku toko moloringi yombomane paa konopu awisili kimbu siku, Pulu Yemo ono Isirele yomboma nokorumu popo toringi Pulu Yemo kape ningu imbi ambolko paka tondoringi.
31 Awah gugih tur hio, ah umah murubih higewasin, ah kafikafirih hibat hiremor, naatu matah fim higewasin hinuw sawar hi’itah isan, sabuw hifofofor men kafaita. Naatu Israel hai God wabin hibora’ara’ah.
32 Kanu-kinia Yesusini yu lombili andolimando “Na moliona waa.” nimba onondo nimbale: “I yombo maku toko molemelema na kondo sekemo. Wale yopoko na-kinia molongi, pe kiniá ga nonge se naa lemó. Ono kere-langi naa nongo we pungí kinia aulkana kimbu ki pange-mange sepa, topa ne-munda ya-munda sembá kene ‘Ono gele sepa pepili ulkando paa.’ naa nimbú.” nirimu.
32 Jesu ana bai’ufununayah eaf hina biyan hitit naatu iuwih eo, “Ayu sabuw aitih abiyababan anayabin hina bairi ama’ama veya tounu sawar naatu boun hai efanamaim men abisa ta ema’am boro hina’aan. Ayu men akokok a murumurubih aniyafarih hai ubar hinan. Hinanan boro efamaim bayumih hinigagamat.”Jesu masaw yanamaim eyoyoyoban|alt="disciples distributing bread" src="CN01718B.TIF" size="span" loc="Mat 15.32-38" copy="©1978 David C. Cook Publishing Co." ref="15.32-38"
33 Aku nirimu kinia pilkuli yu lombili andolimane ninguli: “⸤Sika nikinu-na-kolo⸥ i kolea ku lielina molemolo. I yombo paa awisili manda nonge mele pellawa kaloli sena lembana lipu simulúye?” niringi.
33 Naatu ana bai’ufununayah hiya’afut hio, “Iti arar yan bay boro menamaim tanab nakaram iti rakit gagamin tana’afuwagiy?”
34 Yesusini onondo “Pellawa kaloli nambi seko taltokomeleye?” nimba mangilierimu kinia onone “Pellawa kaloli yopoko-pakara kinia oma koltalo kinia taltokomolo.” niringi.
34 Jesu ibatiyih, “Kwa rafiy bai’ab kwabobotanen?” Hiya’afut hio,
35 Kanu-kinia yuni maku toko moloringi yombomando “Mania molaa.” nimbale,
35 Basit Jesu sabuw iuwih me yan himarir.
36 pellawa kaloli yopoko-pakara kinia omama kinia lipa Pulu Yemo kinia “Ange.” nimba, kere-langi akuma pike lepa yu lombili andolima sirimu kinia onone yomboma moke seko siringi.
36 Jesu rafiy fafar seven naatu siy auman bow God ana a merar yiy, naatu imseseb ana bai’ufununayah itih hibow sabuw hifaramih.
37 Yomboma pali nongo kiri pilieringi. Pe kere-langi kakena lierimuma lombili andolimane liku wale-basiketemanga lakilieringi, wale awili yopoko-pakara peke lierimu.
37 Hi’aa etei yah iw, naatu bai’ufununayah bay sabuw hi’aa rebarebah hibiwanen sakasak etei seven hiwanfoten.
38 Ye po tausinini aku kere-langima noringi. Ambo bolangoma kinia pea kere-langi noringi.
38 Sabuw etei 4000 na’atube bay hi’aa, kek baibin men auman hiyabamih.
39 Kanu-kinia Yesusini maku toko moloringi yombomando “Ulkando paa.” nimbale nirimumuni, nona andoli sipi senga sukundu pumba, ⸤nomuna nekendo⸥ kolea Makatane purumu.
39 Imaibo Jesu sabuw iyafarih hinan ufunamaim, wa bai rabon na tafaram wabin Magadan imaim tit.

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 15, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.