Mateus 10
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs VC
1 Yesusini yu lombili andoli ye engaki rurepondo “Yando waa.” nimbale onone yombomanga konopuna kuru molemoma “Ongo wendo paa.” ningu toko makoronge tondolomo sipale, yombo kuru tolima kinia kangi pange-mange selima kinia “Peanga liepili.” ningí engemo sirimu.
1 Jesus reuniu seus doze discípulos. Conferiu-lhes o poder de expulsar os espíritos imundos e de curar todo mal e toda enfermidade.
2 Yuni “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu ye engaki rureponga imbima i-sipa: U Saimono, yunga imbi se ‘Pita’ niringila, yu keme yunga genu Enderu keme, Jeperinga malo Jemisi keme Jemisi yunga genu Jono keme,
2 Eis os nomes dos doze apóstolos: o primeiro, Simão, chamado Pedro; depois André, seu irmão. Tiago, filho de Zebedeu, e João, seu irmão.
3 Pillipu, Batollomiu keme, Tomasi keme kou-takisi liltimu ye Mateyu keme, Allapiasinga malo Jemisi keme Tadiasi keme,
3 Filipe e Bartolomeu. Tomé e Mateus, o publicano. Tiago, filho de Alfeu, e Tadeu.
4 “Olio Juda yomboma oliolio gapomano molamili.” niringi talape ye Saimono keme, Yesusi pe lipa opa-touma sirimu ye Judasi Isikeriote keme, akuma.
4 Simão, o cananeu, e Judas Iscariotes, que foi o traidor.
5 Yesusini aku ye engaki rurepo lipa mundupa onondo nimbale: “Yombo-lupama molemelena naa pangi. Sameria yombomanga taono senga kepe naala pangi.
5 Estes são os Doze que Jesus enviou em missão, após lhes ter dado as seguintes instruções: Não ireis ao meio dos gentios nem entrareis em Samaria;
6 Isirele yomboma mindi ononga kongi sipisipi pena lo liku pelemele mele aku siku molemele yomboma molemelena mindi pangi.
6 ide antes às ovelhas que se perderam da casa de Israel.
7 Ono molemelena pungí punguli, onondo “Pulu Yemo ye nokoli kingimu molopa yomboma nokomba walemo nondopa wendo ombá sekemo.” niliku pangi.
7 Por onde andardes, anunciai que o Reino dos céus está próximo.
8 “Kuru tomba yomboma seko peanga siku, kolko lenge yomboma ‘Lomboroko ola molaa.’ ningu, kuru laká nombá yomboma ‘Umbu-kangi giliepili.’ ningu, kuru konopuna molopili molonge yomboma ‘Konopuna naa molangi, ongo wendo pangi.’ ningu selko pangi. I kongonomo sengemonga tondolomo kou se molo mélsene topo toko naa likimili kene anju yomboma aku siku liku tapondokole ningímuni, ‘Kou se liemili.’ ningu naala sangi. We sangi.
8 Curai os doentes, ressuscitai os mortos, purificai os leprosos, expulsai os demônios. Recebestes de graça, de graça dai!
9 “Pungíndu kou-gollo mare molo kou-sillipa mare molo kou-kopa mare kakona panjiku mengo pu naa pangi.
9 Não leveis nem ouro, nem prata, nem dinheiro em vossos cintos,
10 Méle-wale kepe wale-pakoli talo kepe kimbu-su kepe apulu-mingi kepe naa mengo we pangi. Yombo kongono sendelemomo kongono sendelemo yombomone kere-langi simba kinia papu kene mélse mei naa meangi. We pangi.
10 nem mochila para a viagem, nem duas túnicas, nem calçados, nem bastão; pois o operário merece o seu sustento.
11 “Pe kolea-awili senga molo kolea-kanga senga sukundu punguli ningímuni, yomboma mangilku pilkuli “Ye nawe ye peanga se molemomonga oliondo “Pea peamili waa.” nimbáye?” niengi. Kanu-kinia se ningu singí kinia pilku yu kanoko lendekole kanu yemonga ulkana pungu yu-kinia mindi pea peko molkole pe aku koleamo munduku kelko pangi. ⸤Ulka pinia-pinia naa andoko ulka seluringa mindi kere-langi nongo peangi.⸥
11 Nas cidades ou aldeias onde entrardes, informai-vos se há alguém ali digno de vos receber; ficai ali até a vossa partida.
12 ⸤Kolea senga pungu ye peanga se liku ora singí kinia kanoko lendeko⸥ yunga ulkana sukundu punguli ningímuni, ulka pulu yombomando “Ono konopu peanga pepili molaa.” nieyo.
12 Entrando numa casa, saudai-a: Paz a esta casa.
13 Kanu-kinia kanu yombomane “Pea peamili sukundu waa.” níngi liemu, ononga ungu peanga ningí kanumu kanu yomboma-kinia pepili. Aku-na-kolo kanu yombomane konopu peanga naa panjiku, “Pea peamili waa.” naa níngi liemu ungu peanga u sukundu punguli ningí kanumu “Ono-kinia naa pepili.” ningu, kelko mengo ⸤ono munduku kelko yando wangi⸥.
13 Se aquela casa for digna, descerá sobre ela vossa paz; se, porém, não o for, vosso voto de paz retornará a vós.
14 “Yombo sene onondo “Pea peamili waa.” ni naa ningu onone ungu ningíma pilku naa língi liemu kanu ulkamo molo kanu taonona yombo kirima munduku kelko pungíndu ⸤kanu koleana yomboma ‘Kamu molko kinjangi. Pulu Yemone ono lipa naa tapondomba mele piliangi.’ ningu⸥ ononga kimbuna kanu koleamanga ma gilimba mamo kulu toko pangi.
14 Se não vos receberem e não ouvirem vossas palavras, quando sairdes daquela casa ou daquela cidade, sacudi até mesmo o pó de vossos pés.
15 Nane ono paa sika nimbu sikirumu: “Kote walemo wendo ombá kinia kolea-awili Sodomo kinia Gomoratolo olonga yomboma ⸤u ulu-pulu-kiri awisili sika seringi-na-kolo⸥ olonga kote kanga mele pemba. Aku-sipa na-kolo i yombo onondo “Sukundu waa.” ni naa ningu ononga ungu pilku naa lingí yomboma kote walemo wendo ombá kinia ononga kote awilimu pemba.” nikiru.
15 Em verdade vos digo: no dia do juízo haverá mais indulgência com Sodoma e Gomorra que com aquela cidade.
16 “Ono lipu mundukuru yema ono sipisipi melema, yombo owá-palako awili kirimane sipisipi topa nolemo mele yomboma molemelena ono lipu mundukuru. ⸤Nanga ungumu andoko ningu singí kinia pilku kiri pilkuli yombomane ono mindili liku singí.⸥ Yomboma owá-palako mele aku siku molemele kene kongi-ka wambiyema pilipa kondolimu paa pelemo-na uluma sembando mimi sipa pilipa selemo mele ono aku wambiyema mele molko, kera waembono molemo mele molangi. ⸤Aku keramone mélema mindili sipa sepa kinjimba ulu-pulu se naa pelemo.⸥
16 Eu vos envio como ovelhas no meio de lobos. Sede, pois, prudentes como as serpentes, mas simples como as pombas.
17 “Yomboma mimi siku kanangi. Onone ⸤ ‘Na lombili andoli yomboma mindili nongo, kolangi.’ ningu,⸥ ono ⸤mare liku ambolkole⸥ kanjollomanga makumanga mengo pungu kote sendeko, ono ⸤mare⸥ Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungumu pilielemele ulkamanga liku mengo pungu kopene tongela.
17 Cuidai-vos dos homens. Eles vos levarão aos seus tribunais e açoitar-vos-ão com varas nas suas sinagogas.
18 Ono nanga yomboma molongemonga ono ⸤mare ka siku⸥ yombo-lupamanga gapomano ye awilima kinia ye nokoli kingima kinia molongena ⸤kote sendengendo⸥ mengo pungíla. Aku siku senge kene ono onono kanoko kondoko molaa. Aku-na-kolo kote sendenge kinia kotena gilkuli kanu yema kinia kanu yema nokonge ye nokolima kinia onone ‘Nanga ungumu piliangi.’ ningu ono ningu singí.
18 Sereis por minha causa levados diante dos governadores e dos reis: servireis assim de testemunho para eles e para os pagãos.
19 Aku-sipa na-kolo ono ka siku kote sendenge kinia ‘Kotena nambolka unguri nimulúnje? Olio ungu se mangilku pilingí kinia nambolka unguri pundu topo nimulúnje?’ ningu mini-wale naa mundangi. Aku senge enamonga ono ungu ningí mele pilingí.
19 Quando fordes presos, não vos preocupeis nem pela maneira com que haveis de falar, nem pelo que haveis de dizer: naquele momento ser-vos-á inspirado o que haveis de dizer.
20 Ono ungu ningíma onono pilkuli naa ningí. Ononga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapanga Minimu ononga kerena molopale nimba simba unguma onone anju ningí kene konopu kimbu naa siku, pilingí mele niengi.
20 Porque não sereis vós que falareis, mas é o Espírito de vosso Pai que falará em vós.
21 “⸤Aku walemanga⸥ genuni yunga genu ⸤nanga yombo molombamonga⸥ ‘Kolopili toko kondangi.’ nimba kote sendemba. Lapane yunga bolangoma akula sembá. Bolangomane kepe ononga anupili lapali-kinia mumindili kolko kotena mengo pungu “Toko kondangi.” ningíla.
21 O irmão entregará seu irmão à morte. O pai, seu filho. Os filhos levantar-se-ão contra seus pais e os matarão.
22 Nanga yomboma molongemonga yombomane pali ono-kinia konopu kiri panjingí, na-kolo na munduku naa kelko walema pora naa nipili tondolo munduku molonge yomboma ⸤Pulu Yemone⸥ lipa tapondopa ‘Mindili nonge koleana naa pungu, pea molopo kondopo mindi pamili.’ nimbá.
22 Sereis odiados de todos por causa de meu nome, mas aquele que perseverar até o fim será salvo.
23 Kolea senga yombomane ‘Ono mindili nangi.’ ningu seko kinjingí kinia kolea senga kowa pangi. Nane onondo paa sika nikirumu: “Ono kolea Isirele sukundu koleamanga pali andoko nanga kongonomo seko pora naa sindangi Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo ⸤kelepa yando⸥ ombá.” nikiru.
23 Se vos perseguirem numa cidade, fugi para uma outra. Em verdade vos digo: não acabareis de percorrer as cidades de Israel antes que volte o Filho do Homem.
24 “Mane sili ye se lombili pungu unguma pilielemele yomboma ‘Ononga mane sílimu maniandopa, ono olandopa.’ manda naa ningí. Kendemande-yombo sene ‘yunga nokoli yemo maniandopa, yu olandopa.’ manda naala nimbá.
24 O discípulo não é mais que o mestre, o servidor não é mais que o patrão.
25 Lombili pumba unguma pilielemo yombomo kinia yunga ungu-mane silimú yemo kinia selu-siku molembele akumu manda. Kendemande yombomo kinia yunga nokoli yemo kinia selu-siku molembele akumu mandala. Ulka pulu yemonga ungu naa pilielemele yombomane yu-kinia mumindili kolko iri tongendo ⸤kurumanga nokoli Setenenga imbi manda manjiku⸥ “Yu Belsipuli” ningu imbi lemele kanumu. Pe kiniá ulka pulu yemondo aku siku níngi liemu yunga ulkana pelemele yombomando pali paa awili seko olandopa ungu kirima ningíla.
25 Basta ao discípulo ser tratado como seu mestre, e ao servidor como seu patrão. Se chamaram de Beelzebul ao pai de família, quanto mais o farão às pessoas de sua casa!
26 “⸤Nanga opa-toumane na seko kinjilimili mele ono na lombili andoli yema sika seko kinjingíla⸥ akumunga ono kanu yomboma pipili naa kolayo. Aki tolemo ungumanga selu kepe pe aki naa topa pali penambelena lemba. Lopi selemo ungumanga selu kepe pe lopi naa sembá. Kanu uluma kinia unguma pali yombomane pali pilingí kene pipili naa kolangi.
26 Não os temais, pois; porque nada há de escondido que não venha à luz, nada de secreto que não se venha a saber.
27 Nane onondo simbulu tolina niliu unguma pa selina nieyo. Ungu ólo toko ningí onono komuna pilingí unguma ulka imuna ola gilku ru ningu niengi.
27 O que vos digo na escuridão, dizei-o às claras. O que vos é dito ao ouvido, publicai-o de cima dos telhados.
28 “Kangimu mindi toko kondokole minimu manda toko naa kondonge yomboma pipili naa kolayo. ⸤Pulu Yemo mindi pipili kolayo⸥. Yuni kangimu kinia minimu kinia peatolo sepe-koleana manda topa kondomba kene yu-mindi pipili kolaa.
28 Não temais aqueles que matam o corpo, mas não podem matar a alma; temei antes aquele que pode precipitar a alma e o corpo na geena.
29 “Kera kaltendepele paa kangamo molemo, topo toko lingíndu kera talo pea kou mongo selu mele mindi pulimú kanumu. Aku-na-kolo se kolopa we mania naa pulimú. Kanu kerama na lombili andoli yombomanga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapamone kanolemo.
29 Não se vendem dois passarinhos por um asse? No entanto, nenhum cai por terra sem a vontade de vosso Pai.
30 Ono ⸤na lombili andolima⸥, ononga penge-indima kepe yuni koronga selu selu nimba pali kambu torumu.
30 Até os cabelos de vossa cabeça estão todos contados.
31 Ononga ⸤mulu-koleana molemo⸥ Lapamone aku sipa ono molemele mele kanopa mololepa pulimú kene ⸤ ‘Yombomane olio seko kinjingí.’ ningu⸥ pipili naa kolayo. Kera kaltendepele yu kou paa koltalo mele pulimú-na-kolo kanu keramo Pulu Yemone kanopa molemo. Ono yomboma paa olandopa awilima kanopale ono paa nokopa kondopa molomba.
31 Não temais, pois! Bem mais que os pássaros valeis vós.
32 “Yombo sene yombomanga kumbikerena ola gilipale “Na Yesusinga yombomo molio.” nimbá kinia nane Tata mulu-koleana molemomonga kumbikerena ola gilipuli “Aku yombomo nanga yombomo.” nimbúla.
32 Portanto, quem der testemunho de mim diante dos homens, também eu darei testemunho dele diante de meu Pai que está nos céus.
33 Aku-na-kolo yombomanga kumbikerena “Yesusi yu nawe? Yu na naa pilkiru.” aku sipa nimbá yombomo yu nane Tata mulu-koleana molemomonga kumbikerena “Aku yombomo yu nawe? Yu na naa pilkirula.” nimbú.
33 Aquele, porém, que me negar diante dos homens, também eu o negarei diante de meu Pai que está nos céus.
34 “‘Ya mana-yomboma opa naa seko seluna konopu seluna pupili molangi.’ nimbu orundu.’ konopu naa leangi. Ono yomboma ‘Taka leko molko konopu seluna pupili molangi.’ nimbúndu naa orundu. ‘Mumindili kolko opa sangi.’ nimbúndu orundu.
34 Não julgueis que vim trazer a paz à terra. Vim trazer não a paz, mas a espada.
35 ‘Yombomane sangi.’ nimbúndu orundu mele i-sipa:‘Aku sangi.’ nimbúndu orundu.
35 Eu vim trazer a divisão entre o filho e o pai, entre a filha e a mãe, entre a nora e a sogra,
36 — ausente —
36 e os inimigos do homem serão as pessoas de sua própria casa.
37 “Yombo sene na olandopa konopu naa mondopa, yunga lapa molo anumu olandopa konopu mondomba yombomo ‘Nanga yombo molopili.’ nimbúmu manda naa sembá. Yombo sene na olandopa konopu naa mondopa, yunga malo molo lemenu olandopa konopu mondomba yombomo ‘Nanga yombo molopili.’ nimbúmu manda naa sembá.
37 Quem ama seu pai ou sua mãe mais que a mim, não é digno de mim. Quem ama seu filho mais que a mim, não é digno de mim.
38 Yombo sene ‘Yu lombili pambo.’ nimbale yomboma unju-perana gilku mindili nongo kololemele mele yuni unju-pera mele gomo lembando ‘Na yu lombili pumbúndu mindili nondu liemu peangala; kolondu liemu peangala.’ naa nimu liemu ‘Nanga yombo molopili.’ nimbúmu manda naa sembá.
38 Quem não toma a sua cruz e não me segue, não é digno de mim.
39 Yombo se ya ma-koleana ‘Na molopo kondopo, nondopo naa kolambo.’ nimba pilielemo yombo se kolopale kolea kirina mindili nomba molopa mindi pumbá. Aku-na-kolo yombo se na lombili andopa nanga kongonomo sendembando ‘Ya mana mindili nombo molombo kinia mandala, kolombo kinia mandala.’ nimbá yombo se konde molopa kondopa mindi pumbá.
39 Aquele que tentar salvar a sua vida, perdê-la-á. Aquele que a perder, por minha causa, reencontrá-la-á.
40 “Ono kolea senga pungí kinia yombo sene ‘Pea molamili waa.’ nimba lipa tapondolemo yombomone na pea aku sipa lipa tapondolemóla. Na ‘Pea molambili ou.’ nilimú yombomone na “Ma-koleana pu.” nimba lipa mundorumu yemo ‘Pea molambili ou.’ nilimúla.
40 Quem vos recebe, a mim recebe. E quem me recebe, recebe aquele que me enviou.
41 Yombo sene Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú yombo se olemo kinia ‘Yu Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú yombo se kene’ nimba pilipale “Pea molambili ou.” nimba lipa tapondolemo yombomo Pulu Yemone yunga ungumu nimba silimú yombomo méle kalomba mele kanu lipa tapondolemo yombomo kepe selu-sipa-mele kalombala. Yombo sene Pulu Yemonga ungumu pilipa lipa konopu sumbi nipili molemo yombo se olemo kinia ‘Yu Pulu Yemonga ungumu pilipa lipa konopu sumbi nipili molemo yombo se kene.’ nimba pilipale ‘Pea molambili ou.’ nimba lipa tapondolemo yombomo ⸤Pulu Yemone⸥ kanu yombo sumbi nili se méle kalomba kinia yu lipa tapondolemo yombomo kepe selu-sipa-mele kalombala.
41 Aquele que recebe um profeta, na qualidade de profeta, receberá uma recompensa de profeta. Aquele que recebe um justo, na qualidade de justo, receberá uma recompensa de justo.
42 Yombo sene ono nanga lombili andoli yombo imbi naa mololi yombo se kanopa ‘yu nanga lombili andoli yombo se kene’ nimba kanopale yu lipa tapondopa we no kepe kolopa simu liemu nane ono paa sika nimbu sikirumu, “kanu yombomo paa sika méle kalólimu limba.” nikiru.” nirimu.
42 Todo aquele que der ainda que seja somente um copo de água fresca a um destes pequeninos, porque é meu discípulo, em verdade eu vos digo: não perderá sua recompensa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Mateus 10, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.