Marcos 6
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs VC
1 Yesusi molorumu koleamo mundupa kelepa yunga pulu-kolea ⸤Nasarete⸥ purumu, yu lombili andoli yema pea puringi.
1 Depois, ele partiu dali e foi para a sua pátria, seguido de seus discípulos.
2 ⸤Koro moloringi⸥ wale Sambatemo wendo orumu kinia ono maku toko Pulu Yemonga ungumu pilieringi ulkana sukundu pumbale yomboma mane sipa molorumu. Yunga ungumu pilku moloringi yombo awisilini pungu-pungu ningu mini-wale munduku ninguli: “Ne yemo aku unguma sena liltimunje? Yunga pilipa kondolimu kinia yunga ulu-tondolo selemomanga tondolomo kinia yu sena liltimuye?
2 Quando chegou o dia de sábado, começou a ensinar na sinagoga. Muitos o ouviam e, tomados de admiração, diziam: Donde lhe vem isso? Que sabedoria é essa que lhe foi dada, e como se operam por suas mãos tão grandes milagres?
3 Yu ulkama takondorumu yemo móloye? Yu Maria malo móloye? Jemisi, Josepo, Judasi, Saimono keme, akuma yu ononga genu móloye? Yunga kemulupili olio kinia pea naa molemoloye? ⸤Yu paa sika aku yemo molemomo⸥.” niringi. ‘Yu paa we-yemo nambi sepa i tondoloma yu-kinia pelemoye?’ ningu pilkuli ono yu kanoko kiri pilku yu-kinia paa konopu kiri panjeringi.
3 Não é ele o carpinteiro, o filho de Maria, o irmão de Tiago, de José, de Judas e de Simão? Não vivem aqui entre nós também suas irmãs? E ficaram perplexos a seu respeito.
4 Kanu-kinia ⸤ono yu-kinia mumindili koloringimunga ulu-pulumu pilipale⸥ Yesusini onondo nimbale: “Pulu Yemone ungu-umbu tondolemoma pilipa yomboma nimba silimú ye se koleamanga pali imbi ola molemo, yombomane pali yunga unguma pilku limili. Aku-sipa na-kolo yunga koleana yu-kinia pea kopu seko molemele yomboma kinia, yunga pulu lemó yomboma kinia, ono mindi yuni nilimú ungumu pilkuli ‘Yu olionga we-yere. Yu imbi mololi ye se mólo.’ ningu yu nilimú unguma naa pilku, mokoli selemele.” nirimu.
4 Mas Jesus disse-lhes: Um profeta só é desprezado na sua pátria, entre os seus parentes e na sua própria casa.
5 ⸤Yunga ungumu pilku mokoli seringi-kulu⸥ kolea akuna yuni ulu-tondoloma manda naa serimu. Kuru torumu yombo selu selu nimba mindi kimuni ambolopale sepa peanga sirimu.
5 Não pôde fazer ali milagre algum. Curou apenas alguns poucos enfermos, impondo-lhes as mãos.
6 Yu ⸤ungu nimba uluma sepa molorumu mele⸥ ‘Sika.’ ningu kuru naa mondoringimunga yu paa konopu awisili kimbu sirimu. 6:6—8:21 Yesusini Yunga Tondolomo Lipa Ora Sirimu-Na-Kolo Yu Lombili Andolimane Yu Sika Molorumu Mele Pilku Imbi Naa Siringi Ungu Mare 6:6-13,30-32 Yesusini Ye Engaki-Rurepo “Kongono Se-Paa.” Nimba Lipa Mundorumu Semanemo Kanu-kinia Yesusi kolea-kanga lupa lupamanga andopale ⸤Pulu Yemonga ungumu⸥ mane silipa andorumu.
6 Admirava-se ele da desconfiança deles. E ensinando, percorria as aldeias circunvizinhas.
7 Yesusini yu lombili andoli engaki-rurepondo “Waa.” nimbale onone yombomanga konopumanga kuru molemoma “Ongo wendo paa.” ningu toko makoronge tondolomo sipale ono talo talo nimba “Koleamanga ando-paa.” nimba lipa mundorumu.
7 Então chamou os Doze e começou a enviá-los, dois a dois; e deu-lhes poder sobre os espíritos imundos.
8 ⸤Lipa mundupale⸥ ono senge mele ungu-mane sipa nimbale: “Pungíndu ono mélema naa meangi. Apulu-mingima mindi liku ambolko pangi. Kimbu-su mondonge manda-na-kolo wale-pakoli talo kepe kere-langi kepe méle-wale kepe naa mengo, kou-mone kakona kepe naa panjiku we pangi.
8 Ordenou-lhes que não levassem coisa alguma para o caminho, senão somente um bordão; nem pão, nem mochila, nem dinheiro no cinto;
9 — ausente —
9 como calçado, unicamente sandálias, e que se não revestissem de duas túnicas.
10 “Pe kolea senga sukundu punguli akuna molongendo ulka seluringa sukundu punguli akuna mindi peko molkole pe aku koleamo munduku kelko pangi. ⸤Ulka pinia-pinia naa andoko ulka seluringa mindi kere-langi nongo peangi.⸥
10 E disse-lhes: Em qualquer casa em que entrardes, ficai nela, até vos retirardes dali.
11 Kolea marenga sukundu pungí kinia kolea pulu-yombomane “Pea peamili waa.” ni naa ningu onone ungu ningíma pilku naa língi liemu kanu koleana yombo kirima munduku kelko pungíndu kanu koleana yombomane ono “pea peamili.” naa ningu ononga unguma naa pilku liltingimunga ‘Ono kamu molko kinjangi! Pulu Yemone ono lipa naa tapondomba mele piliangi.’ ningu ononga kimbuna kanu koleamanga ma gilimbama kulu toko pangi.” nirimu.
11 Se em algum lugar não vos receberem nem vos escutarem, saí dali e sacudi o pó dos vossos pés em testemunho contra ele.
12 ⸤Yu lombili andolima yuni aku sipa lipa mundorumu-na pilku⸥ punguli yombomando ninguli: “Ulu-pulu-kiri selemelema kanoko kiri pilku konopu topele taa.” ningu
12 Eles partiram e pregaram a penitência.
13 yombomanga konopuna kuru awisili moloringima ⸤ ‘Ongo wendo paa.’ ningu⸥ toko makoroko, kuru torumu yombo awisili ‘Peanga liepili.’ ningu ononga kangina unju ollipi-mongo no ondoko kandondoko seko peanga siku, selko andoringi.
13 Expeliam numerosos demônios, ungiam com óleo a muitos enfermos e os curavam.
14 Kanu-kinia Yesusi yunga imbimu yomboma pilku lieringimunga ye nokoli kingi Erote Yesusini serimu mele semane toringi pilierimula. ⸤Yesusini sepa nirimu mele pilkuli⸥ yombo marene ninguli: “I uluma selemo yemo No Lindeli Jono lepomo! Yu kolopale lomboropa wendo omumunga ulu-tondoloma sembá tondolomo yu-kinia pelemo.” ningu moloringi.
14 O rei Herodes ouviu falar de Jesus, cujo nome se tornara célebre. Dizia-se: João Batista ressurgiu dos mortos e por isso o poder de fazer milagres opera nele.
15 Yombo marene ninguli: “Yu ⸤u konde molopili Pulu Yemone olando liltimu ye⸥ Illainja kelepa omba molemo.” niringi. Yombo marene ninguli: “Pulu Yemone ungu-umbu tondorumuma pilku yomboma ningu siringi ye koro-u moloringi yema mele yu aku sipa Pulu Yemonga ungu-umbu tondolemoma pilipa yando nimba silimú yemo molemo.” niringi.
15 Uns afirmavam: É Elias! Diziam outros: É um profeta como qualquer outro.
16 ⸤Yombomane aku siku ningu pilieringi⸥-na-kolo ye nokoli kingi Erotene ⸤Yesusi yuni serimu mele semane toringi⸥ pilipa nimbale: “I uluma selemo yemo ⸤No Lindeli⸥ Jono, ‘Yunga pengemo wendo pupili.’ nimbu nomi kari lierindu kanu yemo. Yu kolopale lomboropa wendo omu lepomo.” nirimu.
16 Ouvindo isto, Herodes repetia: É João, a quem mandei decapitar. Ele ressuscitou!
17 ⸤Kingi Erotene aku sipa nirimu ungumunga pulumu i-sipa:⸥ U walte Erotene yunga genu Pillipunga ambo-menu Erodiasi mangopa liltimu. ⸤No Lindeli⸥ Jonone Erote aku sipa serimu kanopale yundu alieli nimbale: “Nuni ⸤Pulu Yemonga⸥ ungu-mane se pulua toko genanga ambomo mangoko liltinu. Akumu seko kinjerinu.” nirimu kinia Erotene yu lipa ka sipa ka-ulkana panjerimu.
17 Pois o próprio Herodes mandara prender João e acorrentá-lo no cárcere, por causa de Herodíades, mulher de seu irmão Filipe, com a qual ele se tinha casado.
18 — ausente —
18 João tinha dito a Herodes: Não te é permitido ter a mulher de teu irmão.
19 Jonone aku nirimumunga ambo Erodiasini yu mumindili kolopa “Yu topo kondambo.” nimba molorumu-na-kolo Erotene ‘Jono yu konopu sumbi sipa pepa Pulu Yemonga ye kake sélimu molemo.’ nimba kanopa yu pipili kolopale nokopa kondorumumunga ambo Erodiasini Jono-kinia ungu se manda naa serimu. Jonone ungu nirimuma pilipale ye nokoli kingi Erote yu paa konopu awisili lipa mundupa mini-wale mundorumu-na-kolo aku unguma yu paa konopu sipa pilierimu.
19 Por isso Herodíades o odiava e queria matá-lo, não o conseguindo, porém.
20 — ausente —
20 Pois Herodes respeitava João, sabendo que era um homem justo e santo; protegia-o e, quando o ouvia, sentia-se embaraçado. Mas, mesmo assim, de boa mente o ouvia.
21 Pe walte, ⸤ambo Erodiasi⸥ konopuni pilipa molorumu ungumu manda sembá walemo wendo orumu. Wendo orumu mele i-sipa: Kingi Erote meringi walemo wendo orumu kinia yunga kendemande-ye awilima kinia, yunga ami-yemanga ye nokolima kinia, kolea Gallilli disiriki yombomanga ye nokoli awilima kinia, onondo “Kere-langi pea namili waa.” nirimu.
21 Chegou, porém, um dia favorável em que Herodes, por ocasião do seu natalício, deu um banquete aos grandes de sua corte, aos seus oficiais e aos principais da Galiléia.
22 ⸤Ono ongo yu-kinia pea kere-langi nongo molangi⸥ Erodiasi lemenu ulkana sukundu omba ono moloringina denisi serimu. Erote kinia, yu-kinia pea kere-langi nongo moloringi yema kinia onone ambo-wenepomo aku serimu kanoko paa peanga pilieringi. Kingimuni paa kanopa peanga pilipale ambo-wenepomondo nimbale: “Nuni yakala kolkono mélse na mawa séa. Mawa sení mélemo nu simbú.” nirimu.
22 A filha de Herodíades apresentou-se e pôs-se a dançar, com grande satisfação de Herodes e dos seus convivas. Disse o rei à moça: Pede-me o que quiseres, e eu to darei.
23 Pulu Yemonga imbi lepa mi lepale yundu kelepa nimbale: “Paa sika nikiru. Nuni na mawa sení mele se paa sika simbú. Nane ye nokoli kingimu molopo nokolio koleamonga ekendo kepe “Si.” ninu liemu paa sika simbu.” nirimu.
23 E jurou-lhe: Tudo o que me pedires te darei, ainda que seja a metade do meu reino.
24 Erotene yundu nirimu mele pilipale ambo-wenepomo pena pumba, anumu molorumuna pumba mangilipa nimbale: “Méle nambolka mélemo ‘Si.’ niemboye?” nirimu kinia anumuni nimbale: “ “No Lindeli Jononga ⸤nomimu kari leko yunga⸥ pengemo si.” ni.” nirimu.
24 Ela saiu e perguntou à sua mãe: Que hei de pedir? E a mãe respondeu: A cabeça de João Batista.
25 Anumuni aku nirimu pilipale yu kingimu molorumuna popenge sepa lisipa omba mawa sepa nimbale: “Paa iseli-u No Lindeli Jono ⸤nomi kari leko⸥ yunga pengemo pellete senga taltoko yando si.” nirimu. ⸤Jonone u alieli “Erote kinia Erodiasitolone seko kinjeringili.” nirimumunga mumindili kolopale Erodiasini ‘Yu kolopili. Sika kolomunje na kanambo.’ nimba “Pengemo ongo si.” nirimu.⸥
25 Tornando logo a entrar apressadamente à presença do rei, exprimiu-lhe seu desejo: Quero que sem demora me dês a cabeça de João Batista.
26 Yuni aku sipa mele mawa serimu kinia pilipale Erote paa konopu umbuna serimu-na-kolo yuni “Paa sika simbú.” nimba, nimba panjipa Pulu Yemonga imbi lepa mi lierimu mele kepe, yu konopu topele tomba kinia yu-kinia pea kere-langi nongo moloringi yema yu kanoko kiri pilingí mele kepe, aku ungutolo pilipale, “Yuni mawa sepa “Si.” nikimu mele “Mólo.” manda naa nimbú.” nimba pilipale
26 O rei entristeceu-se; todavia, por causa da sua promessa e dos convivas, não quis recusar.
27 yu nokoringi ami-yemanga se lipa mundupale “⸤No Lindeli⸥ Jono ⸤nomi kari leko⸥ yunga pengemo yando mengo ou.” nirimu kinia kanu ami-yemone ka-ulkana pumba Jononga nomimu kari lepale
27 Sem tardar, enviou um carrasco com a ordem de trazer a cabeça de João. Ele foi, decapitou João no cárcere,
28 yunga pengemo pellete senga taltopa yando memba omba ambo-wenepomo sirimu kinia yuni anumu sirimu.
28 trouxe a sua cabeça num prato e a deu à moça, e esta a entregou à sua mãe.
29 Aku seringi pilkuli Jono lombili andoringi yema ongo yunga ónomo liku mengo pungu óno seringi. ⸤Kingi Erotene No Lindeli Jono u aku sipa topa kondorumu kolorumumunga pe Yesusini ulu-tondoloma serimu mele pilipale “Jono nomi kari lierindu yemo lomboropa ola molemo lémo.” nirimu.⸥
29 Ouvindo isto, os seus discípulos foram tomar o seu corpo e o depositaram num sepulcro.
30 Yesusini “Nanga kongonomo sende-paa.” nimba lipa mundorumu yema yu molorumuna kelko yando ongole niringimuni, ulu seringima kinia yomboma ungu-mane siringima kinia yu semane toko siringi.
30 Os apóstolos voltaram para junto de Jesus e contaram-lhe tudo o que haviam feito e ensinado.
31 Aku-sipa na-kolo yombo awisili ongo pungu ongo pungu ⸤seko ungu ningu panjiku⸥ seringimunga Yesusi kinia ⸤yuni lipa mundorumu ye yando oringima⸥ kinia kere-langi nonge ena kanga-kolte kepe naa lierimumunga kanopale Yesusini yemando nimbale: “Ono onono yombo naa mololi kolea ku senga kanga-kolte koro molangi kene na-kinia pea pamili waa.” nirimu.
31 Ele disse-lhes: Vinde à parte, para algum lugar deserto, e descansai um pouco. Porque eram muitos os que iam e vinham e nem tinham tempo para comer.
32 Kanu-kinia ono onono mindi nomuna andoli sipi senga suku pungu yombo naa mololi kolea ku lieli senga puringi.
32 Partiram na barca para um lugar solitário, à parte.
33 Aku-sipa na-kolo pungí puringi kinia kanokole yombo awisili Yesusi kinia yu lombili andolima kinia kanoko imbi siringimunga koleamanga yomboma pali kimbu-kongono seko lisiku nomu kelona makaye seko pungu ono nomuna wendo pungí koleana kumbi leko pungu nokoko gilieringi.
33 Mas viram-nos partir. Por isso, muitos deles perceberam para onde iam, e de todas as cidades acorreram a pé para o lugar aonde se dirigiam, e chegaram primeiro que eles.
34 Yesusi nomu kelona ultu omba kanopa yombo paa awisili akuna ongo maku toko moloringi kanopale ono kongi sipisipi tapu seli ye se naa mololi sipisipima mele ku peko moloringi-kulu nimba kanopale ono kondo kolopa ungu awisili mane simba serimu.
34 Ao desembarcar, Jesus viu uma grande multidão e compadeceu-se dela, porque era como ovelhas que não têm pastor. E começou a ensinar-lhes muitas coisas.
35 Kanu-kinia ⸤mane sipa molopili⸥ ena pumbá serimumunga yu lombili andolima yu molorumuna ongo yundu ninguli: “I koleana yombo se naa pelemele, ena kamu pukumu kene
35 A hora já estava bem avançada quando se achegaram a ele os seus discípulos e disseram: Este lugar é deserto, e já é tarde.
36 ya maku toko molemele yomboma “Pungu kolea marenga kere-langi topo toko li-pangi.” ni.” niringi.
36 Despede-os, para irem aos sítios e aldeias vizinhas a comprar algum alimento.
37 Aku-na-kolo yuni ⸤yu lombili andolimando⸥ pundu topa nimbale: “Onone onono yomboma kere-langi mare liku siee.” nirimu. Onone yu mangilku ninguli: “‘Kakopoi-ye sene oli engaki kongono sepale méle kalólimu limú kou-monemane olio kere-langima topo topo lipuli yomboma siemili.’ ningu nikinuye?” niringi.
37 Mas ele respondeu-lhes: Dai-lhes vós mesmos de comer. Replicaram-lhe: Iremos comprar duzentos denários de pão para dar-lhes de comer?
38 ⸤Aku siku niringi pilipale⸥ yuni ono mangilipa pilipa nimbale: “Pellawa kaloli nambi sepa taltokomeleye? Pungu kano-paa.” nirimu. Pungu koroko kanoko lendeko yu molorumuna kelko ongo ninguli: “Ya kere-langi awisili naa taltolemele. Pellawa kaloli kanga se-pakara kinia oma kaloli talo kinia ⸤aku kere-langi pokore mindi lemó⸥.” niringi.
38 Ele perguntou-lhes: Quantos pães tendes? Ide ver. Depois de se terem informado, disseram: Cinco, e dois peixes.
39 Kanu-kinia Yesusini nimbale: “Yombomando “Era kondili nilina maku toko mania molangi.” niee.” nirimu kinia
39 Ordenou-lhes que mandassem todos sentar-se, em grupos, na relva verde.
40 yomboma towapu talo molo towapu kise ningu maku toko moloringi.
40 E assentaram-se em grupos de cem e de cinqüenta.
41 Kanu-kinia Yesusini pellawa kaloli se-pakara kinia oma talo kinia kanuma lipale mulu-koleana olando-sipa kanopa ⸤Pulu Yemo kinia⸥ “Ange.” nimba pellawa kalolima ambolopa peke lepa lombili andolima moke sepa sipale “Anju yomboma siee.” nirimu, ⸤onone⸥ yomboma ⸤moke seko siringi⸥. Oma talo kepe lipa moke sepa yomboma pali sirimula.
41 Então tomou os cinco pães e os dois peixes e, erguendo os olhos ao céu, abençoou-os, partiu-os e os deu a seus discípulos, para que lhos distribuíssem, e repartiu entre todos os dois peixes.
42 Ono pali kanu kere-langima noringi kinia olo serimu.
42 Todos comeram e ficaram fartos.
43 Kanu-kinia lombili andolimane pellawa kaloli kinia oma kinia kanumanga kakena lierimuma liku maku toko wale-basikete engaki rurepo toko peke siringi.
43 Recolheram do que sobrou doze cestos cheios de pedaços, e os restos dos peixes.
44 Kere-langi noringi yema-manjipa paip tausini mele.
44 Foram cinco mil os homens que haviam comido daqueles pães.
45 ⸤Yomboma kere-langi sirimu noringi⸥ kinia Yesusini yu lombili andoli yemando sumbi sipa nimbale: “Maku toko molemele yomboma nane “Pangi.” niembo. Ono nona andoli sipina ola pungu no nekendo, Besaida taono lemóna, kumbi leko paa.” nirimu.
45 Imediatamente ele obrigou os seus discípulos a subirem para a barca, para que chegassem antes dele à outra margem, em frente de Betsaida, enquanto ele mesmo despedia o povo.
46 Kanu-kinia yomboma mundupa kelepale yu yuyu Pulu Yemo kinia ungu nimbando ma-pangina ola purumu.
46 E despedido que foi o povo, retirou-se ao monte para orar.
47 Kanu-kinia ena pumba kolea kala torumu kinia sipimu nomu awi-suku-singina purumu, Yesusi yuyu ma-⸤pangi⸥na molorumu.
47 À noite, achava-se a barca no meio do lago e ele, a sós, em terra.
48 Sipi kumbikundu mendo sipa poporomene torumumunga ⸤yu lombili andoli yema sipina suku molkole⸥ sipimu nomu kelona mengo pungíndu pereringi kanopale ipulieli kolea muni naa liepili ono puringina yu nona ola kimbu anjipa ombá ombale ono sipina pungu molangi yuni ono topa akilendepa yu kumbi lepa pumbá orumu.
48 Vendo-os se fatigarem em remar, sendo-lhes o vento contrário, foi ter com eles pela quarta vigília da noite, andando por cima do mar, e fez como se fosse passar ao lado deles.
49 Aku-na-kolo yu lombili andolimane pali yu nona ola kimbu anjipa orumu kanokole niringimuni, paa pipili awili seko kolkole “Kuru se okomaa!” ningu mini-wale mundoringi kinia Yesusini popenge sepa onondo nimbale: “Ono konopu tondolo pupili molayo. Na mindi okoro. Pipili naa kolaa.” nirimu.
49 À vista de Jesus, caminhando sobre o mar, pensaram que fosse um fantasma e gritaram;
50 — ausente —
50 pois todos o viram e se assustaram. Mas ele logo lhes falou: Tranqüilizai-vos, sou eu; não vos assusteis!
51 Kanu-kinia yu sipina suku purumu kinia poporome topa kelierimu. Aku serimu-na kanokole paa mini-wale mundoringi. Yuni ⸤u tangoli⸥ pellawa kalolima ⸤moke⸥ serimumunga pulumu naa pilku we konopu lo liku moloringi. Yu-kinia tondolo se perimu-na pellawa kalolima-kinia ulu-tondolo se serimu mele mimi siku naa pilkuli ono konopu naa perimu-na kanu tondolomone poporomemo topa kelierimu mele kepe naa pilkuli poporomemo topa kelierimu kinia kanokole ono paa mini-wale mundoringi.
51 E subiu para a barca, junto deles, e o vento cessou. Todos se achavam tomados de um extremo pavor,
52 — ausente —
52 pois ainda não tinham compreendido o caso dos pães; os seus corações estavam insensíveis.
53 ⸤Yesusi kinia yu lombili andolima kinia⸥ nomu ⸤Gallilli⸥ nekendo punguli nomu kelona kolea Geneserete lierimuna wendo ongole sipimu ka seringi.
53 Navegaram para o outro lado e chegaram à região de Genesaré, onde aportaram.
54 Sipina mania oringi kinia akuna moloringi yombomane Yesusi popenge seko kanoko imbi sikuli
54 Assim que saíram da barca, o povo o reconheceu.
55 akundu lierimu koleamanga pali lisiku pungu yu andorumu koleama pilkuli ononga kuru torumu yomboma liku taropola seko yu andorumuna mengo oringi.
55 Percorrendo toda aquela região, começaram a levar, em leitos, os que padeciam de algum mal, para o lugar onde ouviam dizer que ele se encontrava.
56 Yu andorumu koleamanga pali, kolea kangamanga kinia, kolea awilimanga kinia, kolea wemanga kinia, aku koleamanga yomboma maku toko moloringi koleamanga kuru torumu yomboma mengo ongo taltokole, “‘Nunga wale-pakoli pundumu kepe ambolangi.’ ni.” ningu mawa seringi. Kanu-kinia kuru torumu yombomane yunga wale-pakolimu amboloringi yomboma pali kamu peanga lierimu.
56 Onde quer que ele entrasse, fosse nas aldeias ou nos povoados, ou nas cidades, punham os enfermos nas ruas e pediam-lhe que os deixassem tocar ao menos na orla de suas vestes. E todos os que tocavam em Jesus ficavam sãos.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 6, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.