Marcos 3

Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs VC

Sair da comparação
VC Versão Católica
1 Pe walte Yesusi pumba Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungu pilieringi ulka senga purumu. Kanu ulkana ye se molorumu, yunga ki se kamu kolopa kukorumu.
1 Noutra vez, entrou ele na sinagoga e achava-se ali um homem que tinha a mão seca.
2 Kanu-kinia akuna moloringi ye marene ‘Yesusini ulu se sepa kinjimba kinia yu kote sendemolo.’ ningu ulu se sepa kinjimba se ⸤alieli koroko molkole⸥ ‘⸤Koro molemolo⸥ wale Sambate kinia yuni yemo sepa peanga simbanje.’ ningu yu mimi siku kanoko moloringi.
2 Ora, estavam-no observando se o curaria no dia de sábado, para o acusarem.
3 Yesusini kanu ki kolopa kukorumu yemondo nimbale: “Yomboma molemelena ongo ola giliei.” nirimu.
3 Ele diz ao homem da mão seca: "Vem para o meio."
4 Kanu-kinia yemando nimbale: “Sambate wale kinia ulu nambolka ulu se manda semoloye? ‘Sambate walemonga ungu-manemone “Sangi.” nilimú mele samili.’ nimbu yomboma lipu tapondomolo kinia manda molo sepo kinjimulú kinia mandaye? ‘Naa kolangi konde pangi.’ nimbu semolomo manda molo topo kondomolomo mandaye?” nimba mangilierimu kinia pilkuli onone ungu se pundu toko naa ningu we moloringi.
4 Então lhes pergunta: "É permitido fazer o bem ou o mal no sábado? Salvar uma vida ou matar?" Mas eles se calavam.
5 Yuni ono neme-neme nimba kanopale mumindili kolopa ono yemo kondo naa koloringi kanopale lakopa konopu kiri panjipale ki kolopa kukorumu yemondo nimbale: “Nunga kimu siniu si.” nirimu kinia yemone yunga kimu siniu sirimu kinia ki kolopa kukorumumu kelepa kamu peanga lierimu.
5 Então, relanceando um olhar indignado sobre eles, e contristado com a dureza de seus corações, diz ao homem: "Estende tua mão!" Ele estendeu-a e a mão foi curada.
6 ⸤Yesusini aku serimu kinia kanokole⸥ Parisi yema pena pungu, ono kinia ye nokoli kingi Erotenga talapena yema kinia maku toko “Yu nambi sepo topo kondomoloye?” ningu aulka se kororingi.
6 Saindo os fariseus dali, deliberaram logo com os herodianos como o haviam de perder.
7 Yesusi kinia yu lombili andolima kinia ono Gallilli nomu puringi kinia yombo awisili lombili puringila. Kolea Gallilli disiriki yomboma kinia, Judia disiriki yomboma kinia, kolea-awili Jerusalleme yomboma kinia, Idumia disiriki yomboma kinia, no Jodane nekendo lemó koleamanga yomboma kinia, kolea-awili Taya kinia Saidonotolo lierimu koleamanga yomboma kinia, aku koleamanga moloringi yomboma pali Yesusi uluma sepa molorumu mele pilkuli yu molorumuna oringi.
7 Jesus retirou-se com os seus discípulos para o mar, e seguia-o uma grande multidão, vinda da Galiléia.
8 — ausente —
8 E da Judéia, de Jerusalém, da Iduméia, do além-Jordão e dos arredores de Tiro e de Sidônia veio a ele uma grande multidão, ao ouvir o que ele fazia.
9 Yesusini yombo awisili sepa peanga sirimu-kulu yombo kuru lupa lupa torumumane ‘Yu ambolamili.’ ningu yu gilierimuna nondoko pungíndu ekelepa seringi-kulu Yesusini yu lombili andolimando nimbale: “Yombo paa awisili ongo molemele. Yomboma na molombona nondoko ongo ekelepa naa sangi kene sipi se nondoko mengo ongo taltangi. Na molombona yomboma nondoko ongo ekelepa senge kinia sipina sukundu pumbú.” nirimu.
9 Ele ordenou a seus discípulos que lhe aprontassem uma barca, para que a multidão não o comprimisse.
10 — ausente —
10 Curou a muitos, de modo que todos os que padeciam de algum mal se arrojavam a ele para o tocar.
11 ⸤Yombomanga konopumanga⸥ kuru moloringimane yu kanokole alieli komorongo toko pondoko tondolo ru ningu ninguli: “Nu Pulu Yemonga Malo.” niringi,
11 Quando os espíritos imundos o viam, prostravam-se diante dele e gritavam: Tu és o Filho de Deus!
12 aku-na-kolo Yesusini onondo nimbale: “Yu ⸤sika⸥ molemo mele ⸤yombomane naa piliangi kene⸥ paa naa ningu para siee!” nirimu.
12 Ele os proibia severamente que o dessem a conhecer.
13 ⸤Pe walte⸥ Yesusi yu ma-pangi senga ola pumbale yuyu pilipale ‘yu kinia pea kopu sepo molamili.’ nimba pilierimu yemando “Waa.” nirimu kinia yu molorumuna oringi.
13 Depois, subiu ao monte e chamou os que ele quis. E foram a ele.
14 Oringi yemanga ye engaki rurepo lipa, yu kinia pea kopu seko molko, “Ono nanga kongonomo sende-pangi lipu mundumbu yema molangi.” nimba ono nimba taltorumu. ‘Ono koleamanga andoko Pulu Yemonga semane peangamo toko si-pungu, yombomanga konopumanga kuru molombama toko makoronge tondolomo ono-kinia pepili andoko toko makorangi lipu mundumbu.’ nimba kanu ye engaki rurepo aku sipa nimba taltorumu.
14 Designou doze dentre eles para ficar em sua companhia.
15 — ausente —
15 Ele os enviaria a pregar, com o poder de expulsar os demônios.
16 Kanu ye rurepo nimba taltorumumanga imbima i-sipa: Saimono (yunga imbi se Pita) yu keme,
16 Escolheu estes doze: Simão, a quem pôs o nome de Pedro;
17 Seperi malo Jemisi keme, Jemisi genu Jono keme, (olo imbi se Boanekesi sirimula. Boanekesi yunga ungu-pulumu mulú tolimunga malotolo.) olo kinia,
17 Tiago, filho de Zebedeu, e João, seu irmão, aos quais pôs o nome de Boanerges, que quer dizer Filhos do Trovão.
18 ⸤Pita genu⸥ Enderu keme, Pillipu, Batollomiu, Mateyu, Tomasi akupoko keme, Allapiasinga malo Jemisi keme, Tadiasi keme, “Olio Juda yomboma oliolio gapomano molamili.” niringi talape ye Saimono keme,
18 Ele escolheu também André, Filipe, Bartolomeu, Mateus, Tomé, Tiago, filho de Alfeu; Tadeu, Simão, o Zelador;
19 Judasi Isikeriote, Yesusi pe lipa opa-touma sirimu yemo keme, ⸤aku yema ‘yunga kongonomo sende-pangi lipu mundumbu.’ nimba taltorumu yema⸥.
19 e Judas Iscariotes, que o entregou.
20 Kanu-kinia Yesusi kinia yu lombili andolima kinia ono ulka senga sukundu puringi kinia yombo awisili akuna ongo liku maku toko moloringi-kulu ono kere-langi nonge ena se kepe paa naa lierimu.
20 Dirigiram-se em seguida a uma casa. Aí afluiu de novo tanta gente, que nem podiam tomar alimento.
21 Kanu-kinia Yesusi pulu lierimu yomboma ⸤Yesusini aku serimu mele⸥ pilkuli “Kangomo paa amu tomu.” ningu yu lingí oringi.
21 Quando os seus o souberam, saíram para o reter; pois diziam: "Ele está fora de si."
22 Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi ye mare Jerusalleme molko oringi kanu yemane ninguli: “Kurumanga nokoli Belsipuli Yesusinga konopuna molopale yu tondolo silimú-na yuni kuruma topa makorolemo.” niringi.
22 Também os escribas, que haviam descido de Jerusalém, diziam: "Ele está possuído de Beelzebul: é pelo príncipe dos demônios que ele expele os demônios."
23 Aku siku niringi pilipale ⸤Yesusi Setene-kinia opa-tou moloringilimunga ‘Setenene yu naa lipa tapondolka paa piliangi.’ nimba⸥ Yesusini onondo “Waa.” nimbale onondo ungu-iku topa nimbale: “Setenene Setene yuyu nambi sepa topa makorombaye?
23 Mas, havendo-os convocado, dizia-lhes em parábolas: "Como pode Satanás expulsar a Satanás?
24 Yombo talape se konopu seluna naa pupili molko suku-singina ówa panjiku ono onono opa seko lupa lupa molemele kinia kanu talapemo pora nilimú.
24 Pois, se um reino estiver dividido contra si mesmo, não pode durar.
25 ⸤Molo⸥ ulka seluna pelemele yomboma konopu seluna pupili naa molko ono onono opa selemele kinia kanu yombo talapemo sungu siku yu-mele-mele molemele.
25 E se uma casa está dividida contra si mesma, tal casa não pode permanecer.
26 Aku sipala, Setenene yunga kuru se makorolkanje aku selkamonga yunga talapemo kinia opa mele selka. Pe yunga talapemo manda naa molemolá. Pora nilka.
26 E se Satanás se levanta contra si mesmo, está dividido e não poderá continuar, mas desaparecerá.
27 “Ye enge nili sene yunga ulkamo nokopa kondolemo kinia ye sene we manda sukundu omba mélema wa lipa memba pulimúye? Akumu manda mólo. U wa noli yemone ye enge nílimunga kimbu kima ka topale yunga ulkana manda omba mélema wa limú kanumu.
27 Ninguém pode entrar na casa do homem forte e roubar-lhe os bens, se antes não o prender; e então saqueará sua casa.
28 “⸤Akumunga⸥ nane onondo paa sika nimbu sikiru: “Yombomane ulu-pulu-kirima seko ⸤Pulu Yemo⸥ ungu-taka tondoko ningu kinjilimili uluma kinia, ononga ulu-pulu-kiri wema kinia pali ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Mania pupili.’ nimba siye kolomba.
28 "Em verdade vos digo: todos os pecados serão perdoados aos filhos dos homens, mesmo as suas blasfêmias;
29 Aku-sipa na-kolo yombo sene Mini Kake Sélimu ungu-taka tondopa, nimba kinjipa, marake selemo yombomo yu Pulu Yemone aku sipa ulu-pulu-kiri selemoma ‘Mania naa pupili.’ nimba paa siye naa kolomba. ‘Alieli pepa mindi pupili.’ nimbá.” nikiru.” ⸤nimba Yesusini⸥ nirimu.
29 mas todo o que tiver blasfemado contra o Espírito Santo jamais terá perdão, mas será culpado de um pecado eterno."
30 Onone “Yu kuru se yunga konopuna molemo.” niringimunga ⸤aku siku Mini Kake Sélimu ningu kinjeringimunga⸥ Yesusini onondo aku sipa nirimu.
30 Jesus falava assim porque tinham dito: "Ele tem um espírito imundo."
31 Kanu-kinia yombo awisili mania ⸤molko⸥ Yesusini ⸤mane sirimu unguma pilku⸥ molangi yunga anumu kinia genupili keme yu-kinia ungu ningíndu ongo pena gilku “Yu-kinia ungu niemili opili.” ningu ungu se ningu mundoringi kinia yombomane yundu ninguli: “Aminia kinia genali keme nu-kinia ungu ningíndu ongo pena gilimili.” niringi.
31 Chegaram sua mãe e seus irmãos e, estando do lado de fora, mandaram chamá-lo.
32 — ausente —
32 Ora, a multidão estava sentada ao redor dele; e disseram-lhe: "Tua mãe e teus irmãos estão aí fora e te procuram."
33 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Nanga anumu nawe? Nanga genupili namele?” nimbale nirimumuni,
33 Ele respondeu-lhes: "Quem é minha mãe e quem são meus irmãos?"
34 yunga ungumu mania molko pilku moloringi yomboma neme-neme nimba kanopa nimbale: “I yomboma nanga anumu kinia nanga genupilima molemele.
34 E, correndo o olhar sobre a multidão, que estava sentada ao redor dele, disse: "Eis aqui minha mãe e meus irmãos.
35 Pulu Yemone “Sangi” nilimú mele pilku liku selemele yomboma nanga anumu kinia nanga genupili kemulupilima keme molemelemonga aku sipu nikiru.” nirimu.
35 Aquele que faz a vontade de Deus, esse é meu irmão, minha irmã e minha mãe."

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.