Marcos 3
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs AAI
1 Pe walte Yesusi pumba Juda yomboma maku toko Pulu Yemonga ungu pilieringi ulka senga purumu. Kanu ulkana ye se molorumu, yunga ki se kamu kolopa kukorumu.
1 Jesu iban matabir maiye na Kou’ay Bar wanawanan run, naatu orot uman murubin i nati’imaim ma’ama.
2 Kanu-kinia akuna moloringi ye marene ‘Yesusini ulu se sepa kinjimba kinia yu kote sendemolo.’ ningu ulu se sepa kinjimba se ⸤alieli koroko molkole⸥ ‘⸤Koro molemolo⸥ wale Sambate kinia yuni yemo sepa peanga simbanje.’ ningu yu mimi siku kanoko moloringi.
2 Sabuw afa Jesu baikubibiruwin isan i nati’imaim hima hi’i’itin, saise orot uman murubin Baiyarir Ana Veya tabiyawas hitikubibiruw isan.
3 Yesusini kanu ki kolopa kukorumu yemondo nimbale: “Yomboma molemelena ongo ola giliei.” nirimu.
3 Jesu orot uman murubin iu, “Kuyen kuna iti nou’umaim.”
4 Kanu-kinia yemando nimbale: “Sambate wale kinia ulu nambolka ulu se manda semoloye? ‘Sambate walemonga ungu-manemone “Sangi.” nilimú mele samili.’ nimbu yomboma lipu tapondomolo kinia manda molo sepo kinjimulú kinia mandaye? ‘Naa kolangi konde pangi.’ nimbu semolomo manda molo topo kondomolomo mandaye?” nimba mangilierimu kinia pilkuli onone ungu se pundu toko naa ningu we moloringi.
4 Imaibo sabuw isah eo, “Baiyarir ana veya’amaim ata ofafar i gewasin sinaf isan ebibasit or kakafin sinaf isan ebibasit? Orot tanibais yawas nab or tanimurub?” Baise i men tur ta hi’omih.
5 Yuni ono neme-neme nimba kanopale mumindili kolopa ono yemo kondo naa koloringi kanopale lakopa konopu kiri panjipale ki kolopa kukorumu yemondo nimbale: “Nunga kimu siniu si.” nirimu kinia yemone yunga kimu siniu sirimu kinia ki kolopa kukorumumu kelepa kamu peanga lierimu.
5 Jesu nan ufun inuwanuw itih yumatah fofokar isan yan so’ar, baise ibanak maiye isah iyababan, anayabin matah kufaf hisisinaf kakaf. Imaibo orot isan eo, “Uma ku’otofair.” Orot uman otofair tit igewasin.
6 ⸤Yesusini aku serimu kinia kanokole⸥ Parisi yema pena pungu, ono kinia ye nokoli kingi Erotenga talapena yema kinia maku toko “Yu nambi sepo topo kondomoloye?” ningu aulka se kororingi.
6 Basit Pharisee mar ta’imonamo Kou’ay Bar hitumar hitit hin Herod ana kou’ay bairi rabin morob isan baban hio.
7 Yesusi kinia yu lombili andolima kinia ono Gallilli nomu puringi kinia yombo awisili lombili puringila. Kolea Gallilli disiriki yomboma kinia, Judia disiriki yomboma kinia, kolea-awili Jerusalleme yomboma kinia, Idumia disiriki yomboma kinia, no Jodane nekendo lemó koleamanga yomboma kinia, kolea-awili Taya kinia Saidonotolo lierimu koleamanga yomboma kinia, aku koleamanga moloringi yomboma pali Yesusi uluma sepa molorumu mele pilkuli yu molorumuna oringi.
7 Jesu ana bai’ufununayah bairi hitit hina Galilee harew Kukufamaim hitit. Naatu sabuw rou’ay gagamin maiyow hi’ufunun hinan i Galilee’ine, Judea’ane,
8 — ausente —
8 Jerusalemane, Idumea ana umanika, naatu Jordan sisibin veya yeninane na’atube bar merar gagamin Taiya naatu Sidon wanawanahine hina. Sabuw etei i Jesu abisa sisinaf ana tur hinowar hina.
9 Yesusini yombo awisili sepa peanga sirimu-kulu yombo kuru lupa lupa torumumane ‘Yu ambolamili.’ ningu yu gilierimuna nondoko pungíndu ekelepa seringi-kulu Yesusini yu lombili andolimando nimbale: “Yombo paa awisili ongo molemele. Yomboma na molombona nondoko ongo ekelepa naa sangi kene sipi se nondoko mengo ongo taltangi. Na molombona yomboma nondoko ongo ekelepa senge kinia sipina sukundu pumbú.” nirimu.
9 Naatu rou’ay i ra’at kwanekwan kafa’imo yaten hitayen, imih Jesu ana bai’ufununayah iuwih wa ta hiyabuna.
10 — ausente —
10 Anayabin sabuw moumurih na’in iyawasih, naatu sabuw afa hisasawow i ef hinunuwet hitan hitabutubun isan.
11 ⸤Yombomanga konopumanga⸥ kuru moloringimane yu kanokole alieli komorongo toko pondoko tondolo ru ningu ninguli: “Nu Pulu Yemonga Malo.” niringi,
11 Naatu sabuw afa biyahimaim afiy kakafih hima’am hinuw hi’i’itin ana maramaim i nanamaim hire rabih hikirir hio, “O God Natun.”
12 aku-na-kolo Yesusini onondo nimbale: “Yu ⸤sika⸥ molemo mele ⸤yombomane naa piliangi kene⸥ paa naa ningu para siee!” nirimu.
12 Jesu afiy kakafih kwararih iuwih eo, “Men yait ta ana tur kwana’owen ayu i yait!”
13 ⸤Pe walte⸥ Yesusi yu ma-pangi senga ola pumbale yuyu pilipale ‘yu kinia pea kopu sepo molamili.’ nimba pilierimu yemando “Waa.” nirimu kinia yu molorumuna oringi.
13 Imaibo Jesu yen in heher wanamaim bat, basit orot i ana kokomaim eafih hina biyan hitit.
14 Oringi yemanga ye engaki rurepo lipa, yu kinia pea kopu seko molko, “Ono nanga kongonomo sende-pangi lipu mundumbu yema molangi.” nimba ono nimba taltorumu. ‘Ono koleamanga andoko Pulu Yemonga semane peangamo toko si-pungu, yombomanga konopumanga kuru molombama toko makoronge tondolomo ono-kinia pepili andoko toko makorangi lipu mundumbu.’ nimba kanu ye engaki rurepo aku sipa nimba taltorumu.
14 Naatu nah 12 rubinih tur abarayah iwabih eo, “Ayu arubini saise kwa boro bairit tanama aniyafari kwanatit kwanan kwanabinan.
15 — ausente —
15 Naatu boro fair kwanab Wagabur kwananunih hinatit.”
16 Kanu ye rurepo nimba taltorumumanga imbima i-sipa: Saimono (yunga imbi se Pita) yu keme,
16 Orot nah 12 Jesu rurubiniyih wabih i iti, Simon, wabin ta Peter (Jesu ufibo iwab),
17 Seperi malo Jemisi keme, Jemisi genu Jono keme, (olo imbi se Boanekesi sirimula. Boanekesi yunga ungu-pulumu mulú tolimunga malotolo.) olo kinia,
17 James, tain John hairi, orot Zebedee natunatun, Jesu wabih Boaneges, wabih anayabin farafarar natunatun.
18 ⸤Pita genu⸥ Enderu keme, Pillipu, Batollomiu, Mateyu, Tomasi akupoko keme, Allapiasinga malo Jemisi keme, Tadiasi keme, “Olio Juda yomboma oliolio gapomano molamili.” niringi talape ye Saimono keme,
18 Andrew, Philip, Bartholomew, Matthew, Thomas, James, orot Alpheus natun, Thaddeus, tafaram kafafarayan orot wabin Simon ana orot ta,
19 Judasi Isikeriote, Yesusi pe lipa opa-touma sirimu yemo keme, ⸤aku yema ‘yunga kongonomo sende-pangi lipu mundumbu.’ nimba taltorumu yema⸥.
19 naatu Jesu ana yanuwayan orot Judas Iscairot.
20 Kanu-kinia Yesusi kinia yu lombili andolima kinia ono ulka senga sukundu puringi kinia yombo awisili akuna ongo liku maku toko moloringi-kulu ono kere-langi nonge ena se kepe paa naa lierimu.
20 Imaibo Jesu ana au bar in, ibanak maiye sabuw moumurih na’in hiru’ay naatu Jesu ana bai’ufununayah bairi veya men ma boro bay hitaa.
21 Kanu-kinia Yesusi pulu lierimu yomboma ⸤Yesusini aku serimu mele⸥ pilkuli “Kangomo paa amu tomu.” ningu yu lingí oringi.
21 Naatu i taintuwan tur hinonowar ana veya bainamih hina hitit, anayabin sabuw hio, “I koko’aw isan matar!”
22 Pulu Yemonga ungu-manemanga puluma pilku mane siringi ye mare Jerusalleme molko oringi kanu yemane ninguli: “Kurumanga nokoli Belsipuli Yesusinga konopuna molopale yu tondolo silimú-na yuni kuruma topa makorolemo.” niringi.
22 Ofafar bai’obaiyenayah afa Jerusalemane hinan hio, “I biyanamaim i Wagabur Beelzebul hitarasum ema’am, imih Wagabur hai ukwarin fair itin Wagabur nunih tititit.”
23 Aku siku niringi pilipale ⸤Yesusi Setene-kinia opa-tou moloringilimunga ‘Setenene yu naa lipa tapondolka paa piliangi.’ nimba⸥ Yesusini onondo “Waa.” nimbale onondo ungu-iku topa nimbale: “Setenene Setene yuyu nambi sepa topa makorombaye?
23 Imih Jesu e’af hina biyan hitit naatu oroubonamaim eo, “Satan boro mi’itube i taiyuwin nanun?
24 Yombo talape se konopu seluna naa pupili molko suku-singina ówa panjiku ono onono opa seko lupa lupa molemele kinia kanu talapemo pora nilimú.
24 Tafaram ta’imon hinakusib rou’ab namatar hinabiyow i hai fair boro naririm,
25 ⸤Molo⸥ ulka seluna pelemele yomboma konopu seluna pupili naa molko ono onono opa selemele kinia kanu yombo talapemo sungu siku yu-mele-mele molemele.
25 na’atube ain uf rara’amaim
26 Aku sipala, Setenene yunga kuru se makorolkanje aku selkamonga yunga talapemo kinia opa mele selka. Pe yunga talapemo manda naa molemolá. Pora nilka.
26 Imih Demon Ana Aiwob wanawananamaim hinakusib taiyuwih hinabiyow, i hai aiwob boro nariririm, naatu boro nan yomanin nasawar.
27 “Ye enge nili sene yunga ulkamo nokopa kondolemo kinia ye sene we manda sukundu omba mélema wa lipa memba pulimúye? Akumu manda mólo. U wa noli yemone ye enge nílimunga kimbu kima ka topale yunga ulkana manda omba mélema wa limú kanumu.
27 “Men yait ta boro orot fairin ana bar nakwib narun ana sawar nabowamih, baise wantoro’ot orot fairin nab nafatum, imaibo boro narun ana sawar nabow.
28 “⸤Akumunga⸥ nane onondo paa sika nimbu sikiru: “Yombomane ulu-pulu-kirima seko ⸤Pulu Yemo⸥ ungu-taka tondoko ningu kinjilimili uluma kinia, ononga ulu-pulu-kiri wema kinia pali ⸤Pulu Yemone⸥ ‘Mania pupili.’ nimba siye kolomba.
28 Turobe a tur ao’owen sabuw bowabow kakafih tisisinaf naatu baigigimen tur teo’o etei boro notawiyen hinab.
29 Aku-sipa na-kolo yombo sene Mini Kake Sélimu ungu-taka tondopa, nimba kinjipa, marake selemo yombomo yu Pulu Yemone aku sipa ulu-pulu-kiri selemoma ‘Mania naa pupili.’ nimba paa siye naa kolomba. ‘Alieli pepa mindi pupili.’ nimbá.” nikiru.” ⸤nimba Yesusini⸥ nirimu.
29 Baise orot yait Anun Kakafiyin isan baigigimen tur nao’o boro men nanotawiyimih, anayabin i wanatowan ana bowabow kakafin sinaf ana ubar bai.’”
30 Onone “Yu kuru se yunga konopuna molemo.” niringimunga ⸤aku siku Mini Kake Sélimu ningu kinjeringimunga⸥ Yesusini onondo aku sipa nirimu.
30 Jesu tur iti eo anayabin sabuw afa hi’o, “Afiy kakafin biyanamaim hitarasum tema’am.”
31 Kanu-kinia yombo awisili mania ⸤molko⸥ Yesusini ⸤mane sirimu unguma pilku⸥ molangi yunga anumu kinia genupili keme yu-kinia ungu ningíndu ongo pena gilku “Yu-kinia ungu niemili opili.” ningu ungu se ningu mundoringi kinia yombomane yundu ninguli: “Aminia kinia genali keme nu-kinia ungu ningíndu ongo pena gilimili.” niringi.
31 Imaibo Jesu hinah naatu taitin hina hitit ufun hibat naatu tur hiyafar run isan.
32 — ausente —
32 Sabuw rou’ay gagamin Jesu hi’arbebera’uh hima’am himisir isan hio, “Ku’itin o hinat, tait ruburub etei ufun tebatabat, tekokok o hina’iti.”
33 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Nanga anumu nawe? Nanga genupili namele?” nimbale nirimumuni,
33 Jesu iyafutih eo, “Ayu hinai, naatu ayu taitu i, iyab?”
34 yunga ungumu mania molko pilku moloringi yomboma neme-neme nimba kanopa nimbale: “I yomboma nanga anumu kinia nanga genupilima molemele.
34 Jesu nuw sabuw nan ufun hima’am itih naatu eo, “Kwa iti kwama’am i ayu hinai naatu taitu.
35 Pulu Yemone “Sangi” nilimú mele pilku liku selemele yomboma nanga anumu kinia nanga genupili kemulupilima keme molemelemonga aku sipu nikiru.” nirimu.
35 Yait God ana kokomaim esisinaf i ayu taitu, ruburubu naatu hinai.”
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar Marcos 3, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.