João 7
Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs NVT
1 Kanu-kinia pe Yesusi kolea Gallilli disiriki andopa molorumu. Juda ye awili kolea Judia disiriki moloringimane yu toko kondongendo nokoko moloringimunga pilipale yu kelepa ‘Judia naa pumbú.’ nimba anju molorumu.
1 Depois disso, Jesus viajou pela Galileia. Queria ficar longe da Judeia, onde os líderes judeus planejavam sua morte.
2 Aku-sipa na-kolo Juda yombomane u kolea ku lielina serele-ulka takoko peringi walema pilieringi wale kake selima nondopa wendo ombá serimu kinia
2 Logo, porém, chegou o tempo da celebração judaica chamada Festa das Cabanas,
3 Yesusi yunga genupilini yundu ninguli: “‘Nuni ‘ulu-tondoloma seleno mele nu lombili andolemele yomboma kanangi.’ ningu nu ya munduku kelko Judiando pani.’ konopu lekemolo.” niringi.
3 e os irmãos de Jesus lhe disseram: “Saia daqui e vá à Judeia, onde seus seguidores poderão ver os milagres que realiza.
4 “Yombo sene ‘yu kongono sepa molemo mele pilku yu kanoko imbi siengi.’ nimba uluma lopi sepa naa selemo. Akumunga nu aku uluma sika seleno liemu yombomane pali kanangi pungu se-pu.” niringi.
4 Você não se tornará famoso escondendo-se dessa forma. Se você pode fazer coisas tão maravilhosas, mostre-se ao mundo!”.
5 Yesusinga genupilini kepe ‘Yesusi yu Pulu Yemone lipa mundorumu-na orumu yemo.’ ningu kuru naa mondokole aku siku niringi.
5 Pois nem mesmo seus irmãos criam nele.
6 Aku niringimunga Yesusini onondo nimbale: “Nanga walemo u wendo naa oli. Kiniá alieli ulu senge walema ononga walema.
6 Jesus respondeu: “Agora não é o momento certo de eu ir, mas vocês podem ir a qualquer hora.
7 Ma-kolea yombomane ono-kinia konopu kiri naa panjilimili-na-kolo nane yombomando “Ulu selemelema seko kinjilimili.” niliumunga na-kinia konopu kiri panjilimili.
7 O mundo não pode odiá-los, mas a mim ele odeia, pois eu o acuso de fazer o mal.
8 Ono wale kake sélimu wendo ombá pili-pungí liemu pangi. Aku-na-kolo nanga walemo u naa wendo okomo-na na ⸤iseli-u⸥ naa pumbú.” nirimu.
8 Vão vocês. Eu ainda não irei a essa festa, pois meu tempo ainda não chegou”.
9 Aku nimbale yu Gallilli we molorumu.
9 Tendo dito isso, permaneceu na Galileia.
10 Aku-sipa na-kolo Yesusi yunga genupili ‘Wale kake selima pea piliamili.’ ningu u puringi kinia Yesusi kepe purumu. Aku-sipa na-kolo Yesusi yu ‘naa kanoko imbi siengi.’ nimba kiyongo nimba kolea Judia disiriki pumba kolea-awili Jerusalleme purumu.
10 Contudo, depois que seus irmãos partiram para a festa, ele também foi, mas em segredo, permanecendo distante dos olhos do público.
11 Akuna Juda yombomanga wale kake selima pilieringi Juda ye awilimane ‘Yesusi omunje.’ ningu koroko molko onono ninguli: “Kanu yemo sena molemonje?” niringi.
11 Os líderes judeus tentavam encontrá-lo na festa e perguntavam se alguém o tinha visto.
12 We-yombomanga awisilini yundu olo toko ningu andoko moloringi. Marene ninguli: “Yu ye peangamo.” niringi. Aku-na-kolo marene ninguli: “Yu yandopa yomboma kolo topa silimú.” niringi.
12 Havia muita discussão a seu respeito entre as multidões. Alguns afirmavam: “Ele é um homem bom”, enquanto outros diziam: “Ele não passa de um impostor, que engana o povo”.
13 Aku-sipa na-kolo ono Juda ye awilima pipili kolkole ‘Olio nikimulu mele ono pilkuli olio seko kinjingí.’ ningu ungu tondolo seko naa niringi.
13 Mas ninguém tinha coragem de falar sobre ele em público, por medo dos líderes judeus.
14 Kake seli walema u wendo orumu suku-singina Yesusi ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena pumba yomboma mane sirimu.
14 Então, na metade da festa, Jesus subiu ao templo e começou a ensinar.
15 Mane sirimu mele pilkuli Juda ye awilimane mini-wale munduku ninguli: “Nambi sepa i yemo pilipa kondoli pelemoye? Yu sukuli awili senga naa purumu.” niringi.
15 Os judeus que estavam ali ficaram admirados ao ouvi-lo. “Como ele sabe tanto sem ter estudado?”, perguntavam.
16 Yesusini pundu topa nimbale: “I ungu nimbu siliumu nanga ungu se mólo. Na lipa mundorumu-na orundu yemonga ungumu.
16 Jesus lhes respondeu: “Minha mensagem não vem de mim mesmo; vem daquele que me enviou.
17 ‘Pulu Yemone “Saa.” nilimú uluma pilipu lipu sambo.’ konopu lepa molemo yombomone nane ungu niliu ungumunga pulumu pilipale, ‘Nane Pulu Yemonga ungumu nilimú.’ molo ‘Yuni yuyu konopumuni pilipa nilimú.’ nimba pilimba.
17 Quem quiser fazer a vontade de Deus saberá se meu ensino vem dele ou se falo por mim mesmo.
18 Yombo sene yuyu konopumuni pilipale ungu nimba silimúmuni ‘Nanga imbi ola molopili.’ nimba selemo, aku-na-kolo yombo sene ‘Lipa mundorumu yemonga imbimu ambolopo paka tondambo.’ nimba kongono selemo yombomo yu sumbi nili yombo se molopa, sepa kinjipa kolo toli yombo se naa molemo.
18 Aquele que fala por si mesmo busca sua própria glória, mas quem procura honrar aquele que o enviou diz a verdade, e não mentiras.
19 U Mosisini ono Pulu Yemonga ungu-manema naa sinderimuye? Sirimu-na-kolo ono molemelemanga selurini kepe kanu ungu-manema pilku sengena panjiku naa selemele. Aku liemu ‘Na kanu ungu-manema pulua tolemo.’ ningu nambi semu-na toko kondonge sekemeleye?” nirimu.
19 Moisés lhes deu a lei, mas nenhum de vocês obedece a ela. Então por que procuram me matar?”.
20 Yuni aku sipa nirimu pilkuli yombomane pundu toko ninguli: “Nawene nu topa kondomba sekemoye? Nunga konopuna kuru se molemomonga pilkuli aku siku nikinu lepomo.” niringi.
20 A multidão respondeu: “Você está possuído por demônio! Quem procura matá-lo?”.
21 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Nane ulu-tondolo se serindu kinia ono konopu awisili liku mundoringi.
21 Jesus respondeu: “Eu fiz um milagre no sábado, e vocês ficaram admirados.
22 Mosisini ‘Kangomanga kangi se makaye seko kopisangi.’ nimba ungu-mane sipa panjerimumunga ono ⸤koro molemele⸥ wale Sambatemo kinia kangomanga kangi se makaye seko kopisilimili. (Sika Mosisini u-pulu-pulu ‘aku ulumu samili.’ ni naa nirimu. U ononga anda-kolepalimane aku ulumu seringi, na-kolo pe Mosisini kanu ungu-manemo sipa panjerimumunga pilkuli selemele.)
22 No entanto, vocês também trabalham no sábado quando obedecem à lei da circuncisão que Moisés lhes deu, embora, na verdade, a circuncisão tenha começado com os patriarcas, muito antes da lei de Moisés.
23 Onone Mosisini ungu-mane sirimumu pilku likuli kango senga kangi se kopisingí walemo ono ⸤koro molemele⸥ wale Sambatemo wendo olemo kinia kopisilimili liemu manda, na Sambate walemo kinia kuru torumu ye se sepo peanga sirindumunga na-kinia nambi semu-na mumindili kololemeleye? ⸤Sambate walemo-kinia kango senga kangi se kopisiku wendo likuli ‘Papu sekemolo.’ níngi liemu Sambate walemo-kinia nane ye senga kangi pali sepo peanga sirindu akumu papula serindu.⸥
23 Pois, se o tempo certo de circuncidar seu filho cai no sábado, vocês realizam a cerimônia, a fim de não quebrar a lei de Moisés. Então por que ficam indignados comigo pelo fato de eu curar um homem no sábado?
24 Onone mongone kanolemele uluma kanokole sumbi siku ‘Imu sika. Imu kolo.’ ningu naa piliangi. Uluma mimi siku kanoko konopuni pilkuli sumbi siku apuruku kondangi.” nirimu.
24 Não julguem de acordo com as aparências, mas julguem de maneira justa”.
25 Yu aku sipa nimba molopili Jerusalleme moloringi yombo marene ono onono mangilku pilku ninguli: “I yemo ‘Topo kondamili.’ ningu molemele yemo naa molemoye?
25 Alguns do povo, que moravam em Jerusalém, começaram a perguntar uns aos outros: “Não é este o homem a quem procuram matar?
26 Aku-na-kolo kaname. Yombo awisili molemelena yu mona omba gilipa ungu-mane sikimu-na-kolo ye awilimane yu ungu se naa sekemele. Onone ‘Yu sika Pulu Yemone ‘Olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu.’ ningu pilkimilinje?
26 Aqui está ele, porém, falando em público, e não lhe dizem coisa alguma. Será que nossos líderes acreditam que ele é o Cristo?
27 Aku-na-kolo olione i yemonga pulu koleamo kanolemolo. Pulu Yemone lipa mundumba ye nokoli Karasimu ombá kinia yombo sene yu molopa ombá koleamo naa kanopa imbi simba.” niringi.
27 Mas como pode ser este homem? Sabemos de onde ele vem. Quando o Cristo vier, ninguém saberá de onde ele é”.
28 Kanu-kinia Yesusi, u ulka-tembelena ungu-mane sipa molorumu mele we sipa molopale, ru nimba nimbale: “Sika onone na kanoko imbi siku, na molopo ondu koleamo kanolemeleye? Na nanu konopumuni pilipuli naa orundu. Na lipa mundorumu-na orundu yemo yu-kinia sika ulu-pulumu pelemo yemo. Kanu yemo ono naa pilielemele-na-kolo na yu pea molopole, yuni na lipa mundorumu-na orundu akumunga nane yu kanopo imbi siliu.” nirimu.
28 Enquanto ensinava no templo, Jesus disse em alta voz: “Sim, vocês me conhecem e sabem de onde eu venho. Mas não estou aqui por minha própria conta. Aquele que me enviou é verdadeiro, e vocês não o conhecem.
29 — ausente —
29 Mas eu o conheço, porque venho dele, e ele me enviou a vocês”.
30 Aku nirimu-kulu pilkuli yu ambolko liku ka singí seringi-na-kolo yu toko kondonge walemo u wendo naa orumu-kulu yombo sene yu naa ambolorumu.
30 Então tentaram prendê-lo, mas ninguém pôs as mãos nele, porque ainda não havia chegado sua hora.
31 Yombo awisilini aku senge seringi-na-kolo yombo awisilini ninguli: “Pulu Yemone ‘Lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu ombale nimbámone, i yemone yu molemo mele lipa ora silimú ulu-tondoloma selemo mele kanu yemone ulu-tondolo olandopama manda sembaye? ‘Ye nokoli Karasimuni sembá.’ nimbu pilielemolo uluma i yemone selemo.” ninguli ‘Yu sika kanu yemo.’ ningu kuru mondoringi.
31 Muitos entre as multidões no templo creram nele e diziam: “Afinal, alguém espera que o Cristo faça mais sinais do que este homem tem feito?”.
32 Yombomane aku sipa Yesusi molorumu mele aku siku anju yando olo toko angelema niringi mele Juda ye awili Parisimane pilkuli niringimuni, ono kinia Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia onone ulka-tembele ele-ye mare “Yesusi pungu ka si-paa!” ningu liku mundoringi.
32 Quando os fariseus ouviram que as multidões sussurravam essas coisas, eles e os principais sacerdotes enviaram guardas do templo para prendê-lo.
33 Kanu-kinia Yesusini nimbale: “Laye-kolo mindi ono-kinia molopole, pe na lipa mundorumu yemo molemona kelepo pumbú.
33 Jesus, porém, lhes disse: “Estarei com vocês só um pouco mais. Então voltarei para aquele que me enviou.
34 Pe onone na koronge-na-kolo naa kanoko, molombona manda naa onge.” nirimu.
34 Vocês procurarão por mim, mas não me encontrarão. E não poderão ir para onde eu vou”.
35 Juda ye awilimane onono anju yando angelema ningu ninguli: “Yu sena pumbá-na olio manda yu naa pumbu kanomoloye? Aku liemu olionga Juda yombo mare u kolea lupamanga puringi molemele koleamanga pumba yombo talape lupama ungu-mane sipa molomba-na naa kanomolonje?
35 Os judeus se perguntavam: “Para onde ele pretende ir? Será que planeja partir e ir aos judeus em outras terras? Talvez até ensine aos gregos!
36 Yuni u nimbale: “Na koronge-na-kolo onone na naa kanonge. Na molombona ono manda naa onge.” nimu kanumu ungu-pulumu nambolkanje?” niringi.
36 O que ele quer dizer quando fala: ‘Vocês procurarão por mim, mas não me encontrarão’ e ‘Não poderão ir para onde eu vou’?”.
37 Pe, yomboma Jerusalleme ongo maku toko kake seli walemanga uluma seringi walema pora nimbándo wale awilimu wendo orumu kinia Yesusi ola gilipa tondolo mundupa nimbale: “Yombo se no nonowalene kolomu liemu na moliona omba no nopili.
37 No último dia, o mais importante da festa, Jesus se levantou e disse em alta voz: “Quem tem sede, venha a mim e beba!
38 Na molio niliu mele “Sika.” ningu kuru mondonge yomboma ononga konopumanga konde molopa mindi puli noma pilkipa wendo ombá. Pulu Yemonga bokuna ungu se aku sipa nimba molemo.” nirimu.
38 Pois as Escrituras declaram: ‘Rios de água viva brotarão do interior de quem crer em mim’”.
39 Yuni ungu nirimumunga pulumu i-sipa: “Yu Pulu Yemone sika lipa mundorumu, olio lipa tapondomba yemo molemo.” ningu kuru mondonge yomboma pe walte Pulu Yemonga Minimu ononga konopumanga omba molomba lingimundu nirimu. Yesusi u kolopa lomboropa ola molopa mulu-koleana kelepa olando naa purumu-kulu Mini ⸤Kake Séli⸥mu u naa orumu.
39 Quando ele falou de “água viva”, estava se referindo ao Espírito que seria dado mais tarde a todos que nele cressem. Naquela ocasião o Espírito ainda não tinha sido dado, pois Jesus ainda não havia sido glorificado.
40 Yombomane Yesusini ungu nirimuma pilkuli, marene ninguli: “I yemo Mosisini ‘Pulu Yemonga ungu-umbu tondombama pilipa yomboma nimba simba ye se ombá.’ nirimu yemo i yemo lémo.” niringi.
40 Quando as multidões o ouviram dizer isso, alguns declararam: “Certamente este homem é o profeta por quem esperávamos”.
41 Marene ninguli: “Yu Pulu Yemone ‘olio nokopa kondomba ye se lipu mundumbu.’ nimba, nimba taltorumu ye nokoli Karasimu.” niringi. Marene ninguli: “Pulu Yemone lipa mundumba ye nokoli Karasimu kolea Gallilli disiriki molopale ombáye? Yu Gallilli naa menge. Pulu Yemonga bokumuni nimbale: ‘Pulu Yemone lipa mundumba ye nokoli Karasimu ye nokoli kingi Depitini kalopa limba. Depiti yu meringi Betellieme taono akuna ye nokoli Karasimu menge.’ nilimú kanumunga yu Gallilli disiriki manda naa menge lémo.” niringi.
41 Outros afirmaram: “Ele é o Cristo”. E ainda outros disseram: “Não é possível! O Cristo virá da Galileia?
42 — ausente —
42 As Escrituras afirmam claramente que o Cristo nascerá da linhagem real de Davi, em Belém, o povoado onde o rei Davi nasceu”.
43 Aku siku yomboma Yesusi molorumu mele angelema ningu konopu lupa lupa lieringi.
43 Assim, a multidão estava dividida a respeito de Jesus.
44 Yombo marene ‘Yesusi ka siemili.’ konopu leko moloringi-na-kolo sene yu pumba ambolopa naa liltimu.
44 Alguns queriam que ele fosse preso, mas ninguém pôs as mãos nele.
45 Ulka-tembele ele-yema Yesusi kinia yomboma kinia ningu moloringi mele pilku molkole, pe we kelko yando ongo Pulu Yemo popo tondoringi ye awilima kinia Parisi yema kinia moloringina puringi. Yesusi ka siku naa mengo oringi-kulu kanokole onone ele-yemando ninguli: “Yemo nambi semu-na ⸤ka siku⸥ naa mengo ongiye?” niringi.
45 Quando os guardas do templo voltaram sem ter prendido Jesus, os principais sacerdotes e fariseus perguntaram: “Por que vocês não o trouxeram?”.
46 Ele-yemane ninguli: “Mólo. Ye sene u ungu-mane silimili mele yuni aku sipa naa simu. Yuni ungu-mane paa olandopa simu.” niringi.
46 “Nunca ouvimos alguém falar como ele!”, responderam.
47 Parisimane pilku kiri pilku ninguli: “Yuni kolo topa ungu nimuma ‘Sika nimu.’ konopu leko ono we kelko yando ongiye?
47 “Vocês também foram enganados?”, zombaram os fariseus.
48 Olionga ye awilima kinia Parisi yema kinia olionga ye sene “Yu molemo nilimú mele sika akumu molemo.” nimba kuru mondomuye? ⸤Mólo, sene aku sipa naa nimba kuru mondomu kanumu.⸥
48 “Por acaso um de nós que seja, entre os líderes ou fariseus, crê nele?
49 Aku-sipa na-kolo we-yombo maku toko molongima Mosisini ungu-mane sirimu pelemoma paa naa pilielemele. Pulu Yemone ononga kotemo koronga pilipa, kolonge kinia ‘Mindili nangi.’ nimba panjerimu.” niringi.
49 As multidões ignorantes o seguem, mas elas não têm conhecimento da lei. São amaldiçoadas!”
50 Nikodimasi, yu u walte Yesusi molorumuna purumu ye kanumu, Parisi ye kanumanga se yu, yuni ono mangilipa nimbale:
50 Então Nicodemos, o líder que antes havia se encontrado com Jesus, perguntou:
51 “Olionga ungu-manemane ‘Yombo se kote naa pilkuli we “Mongo likimu kene umbuna mepili.” niee.’ nilimúye? Yu u kotena ombale nilimú mele pilipuli pe ungu nilimúmanga puluma apurupu pilielemolo.” nirimu.
51 “A lei permite condenar um homem antes mesmo de haver uma audiência?”.
52 Parisi yemane yundu pundu toko ninguli: “Aku nu kepe kolea Gallilli ye seye? Pulu Yemonga bokuna sukundu mimi siku kanani. Mimi siku kanokole, ‘Pulu Yemone ungu-umbu tondolima pilipa yando nimba simba ye se Gallilli wendo ombá.’ nimba pelemo kanoniye?” niringi.
52 “Você também é da Galileia?”, responderam eles. “Procure e veja por si mesmo: nenhum profeta vem da Galileia!”
53 Yomboma pali ulkando bulu-balu ningu puringi,
53 Então todos foram para casa.
Atalhos do teclado
- Capítulo anterior←
- Próximo capítulo→
- Versículo anteriork
- Próximo versículoj
- Limpar seleçãoEsc
- Esta ajuda?
Estude este capítulo no WhatsApp
Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 7, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.