João 5

Umbu-Ungu Andelale NT (UBU_AND) vs NTLH

Sair da comparação
NTLH Nova Tradução na Linguagem de Hoje 2000
1 Pe walte, Juda yombomane kalia-ingi senga senga ningu Jerusalleme pungu Pulu Yemo-kinia ungu se seringi wale se wendo orumu kinia Yesusi Jerusalleme olando purumu.
1 Depois disso, houve uma festa dos judeus, e Jesus foi até Jerusalém.
2 Jerusalleme sukundu, kongi sipisipimanga pala kerepuluna nondopa, nomu se molorumu, kanu nomumundu Ipuru unguna ‘Beteseda’ niringi, akuna ulka takaya se-pakara gilipa makapu serimu.
2 Ali existe um tanque que tem cinco entradas e que fica perto do Portão das Ovelhas. Em hebraico esse tanque se chama “Betezata”.
3 Akuna kuru torumu yombo awisili aniembo lieringi. Mongo kiri lierimu yomboma kinia, kimbu pange sepa karaye sepa perimu yomboma kinia, kimbu kolopa kukorumu yomboma kinia, onone ( ‘Nomo lope-lope sembá.’ ningu nokoko moloringi.
3 Perto das entradas estavam deitados muitos doentes: cegos, aleijados e paralíticos. [Esperavam o movimento da água,
4 Walte walte nimba Ye-Awilimunga angello se mania omba nomo lope-lope senderimu kinia yombo se kumbi lepa nona suku purumu yombomo peanga lierimu.)
4 porque de vez em quando um anjo do Senhor descia e agitava a água. O primeiro doente que entrava no tanque depois disso sarava de qualquer doença.]
5 Ye se akuna molorumu kalia-ingi wane paono tene et kuru torumu yu aniembo lierimu.
5 Entre eles havia um homem que era doente fazia trinta e oito anos.
6 Yesusi omba, yemo aniembo lierimu kanopa, yu koro-u lipa aniembo lierimu pilipale, yemo mangilipa nimbale: “Nu ‘kuru peanga liepili.’ konopu lekenoye?” nirimu.
6 Jesus viu o homem deitado e, sabendo que fazia todo esse tempo que ele era doente, perguntou:
7 Aniembo lierimu yemone pundu topa nimbale: “Ye-Awilimu, no lope-lope selemo kinia yombo se na lipa tapondopa nona memba pumbá se naa molemo. Na nanu pumbú selio kinia yombo mare u kumbi leko nona pulimili.” nirimu.
7 Ele respondeu: — Senhor, eu não tenho ninguém para me pôr no tanque quando a água se mexe. Cada vez que eu tento entrar, outro doente entra antes de mim.
8 Aku nirimu kinia Yesusini yundu nimbale: “Nu ola gilku nunga uru peleno kunungumu liku mengo ongo pu.” nirimu.
8 Então Jesus disse:
9 Aku nirimu kinia waltikele yemonga kurumu pora nirimu kinia yu ola gilipa yunga kunungumu lipa memba purumu. I ulu wendo orumu wale akumu ⸤koro moloringi⸥ wale Sambate se,
9 No mesmo instante, o homem ficou curado, pegou a cama e começou a andar. Isso aconteceu no sábado.
10 akumunga Juda ye ⸤awili⸥ marene kuru pora nirimu yemondo ninguli: “Kiniá ⸤koro mololi⸥ wale Sambatemonga nambi semu-na nunga kunungumu mengo ongo pukunuye? ‘Sambate wale kinia mélema naa memba andaa.’ nimba ungu-mane pelemo kanumu.” niringi.
10 Por isso os líderes judeus disseram a ele: — Hoje é sábado, e a nossa
11 Aku-na-kolo yemone pundu topa nimbale: “Na sepa peanga simu yemone nimbale: ‘Nunga kunungumu liku ambolko pu.’ nimu.” nirimu.
11 Ele respondeu: — O homem que me curou me disse: “Pegue a sua cama e ande.”
12 Aku nirimumunga onone yu kelko mangilku ninguli: “Ye nawene ‘Nunga kunungumu liku ambolko pu.’ nimuye?” niringi.
12 Eles perguntaram: — Quem é o homem que mandou você fazer isso?
13 Aku-na-kolo ye kuru pora nirimu yemo u aniembo lierimu koleana yombo awisili moloringi-kulu Yesusi kiyongo nimba purumumunga yuni manda yunga imbimu mangilipa naa pilierimu.
13 Mas ele não sabia quem tinha sido, pois Jesus havia ido embora por causa da multidão que estava ali.
14 Pe Yesusi kanu yemo ⸤Pulu Yemo popo toko kaloringi⸥ ulka-tembelena kanopa yundu nimbale: “Pilie. Kiniá nunga kuru pora nimu nu kelko peanga liepili moleno kene nu ulu-pulu-kirima manda seko, kelko naa sei! Kelko senu liemu nu ulu umbuna awili se wendo ombánje.” nirimu.
14 Mais tarde Jesus encontrou o homem no pátio do Templo e disse a ele:
15 Ye kanumuni anju pumba Juda ye awilimando nimbale: “Na sepa peanga simu ye kanumu Yesusi.” nirimu.
15 O homem saiu dali e foi dizer aos líderes judeus que quem o havia curado tinha sido Jesus.
16 Yesusini ono koro moloringi wale Sambatemonga aku sipa uluma serimu-kulu Juda ye awilimane Yesusi yu pulu polko seko kinjiku umbuna siringi.
16 Então eles começaram a perseguir Jesus porque ele havia feito essa cura no sábado.
17 Yesusini onondo nimbale: “Tatane u yomboma walemanga pali lipa tapondorumu mele kiniá kepe aku sipa sepa molemo. Na aku sipa Sambate walemanga kongono seliola.” nirimu.
17 Então Jesus disse a eles:
18 Yuni aku nirimu-kulu pilku Juda ye awilimane ‘Yesusi yu paa kamu topo kondomolo.’ konopu leko aulka se koroko moloringi. U Sambate walemonga ungu-manemo pulua torumumunga pilku yu mumindili kolkole; pe “Pulu Yemo yunga lapa.” nirimumunga yu ‘Pulu Yemo kinia manda selu sipu molembolo.’ nimba nirimumunga yu kamu mumindili kolko yu toko kondonge seringi.
18 E, porque ele disse isso, os líderes judeus ficaram ainda com mais vontade de matá-lo. Pois, além de não obedecer à lei do sábado, ele afirmava que Deus era o seu próprio Pai, fazendo-se assim igual a Deus.
19 Yesusini onondo pundu topa nimbale: “Nane ono paa sika nimbu sikirumu: “Malone yuyu uluma manda naa selemo sembá. Yunga Lapane selemo mele kanopale manda manjipa selemo. Lapane selemo uluma mindi Malone selemo.” nikiru.
19 Então Jesus disse a eles:
20 Nambi semu-na, Lapane Malo konopu mondopale yuni selemo mele pali Malo lipa ora silimú. Ye sepa peanga simu akumu maniandopa. Paa sika pe ono paa kanoko konopu awisili liku mundungí ulu-tondolo olandopama Lapane Malo lipa ora simba.
20 pois o Pai ama o Filho e lhe mostra tudo o que está fazendo. E vai mostrar a ele coisas ainda maiores do que essas, e vocês vão ficar admirados.
21 Akumu nambi sepa wendo ombáye? Lapane yombo kololima topa makisindipale ‘Konde molangi.’ nilimú mele aku sipa Malone yombo kololima ‘Konde pangi.’ konopu lemó yomboma sepa konde limú.
21 Porque, assim como o Pai ressuscita os mortos e lhes dá vida, assim também o Filho dá vida aos que ele quer.
22 Ungu se pea i-sipa: ‘Yombomane Lapanga imbimu ambolko paka tondolemele mele Malonga imbimu aku siku ambolko paka tondangi.’ nimba Lapane kote pilipa yomboma naa apurupa kote pilieli kongono akumu Malo sirimu. Akumunga, yombomane Malonga imbimu ambolko paka naa tondolemele yombomane aku siku Malo yando lipa mundorumu Lapanga imbimu kepe ambolko paka naa tondolemelela.
22 O Pai não julga ninguém, mas deu ao Filho todo o poder para julgar
23 — ausente —
23 a fim de que todos respeitem o Filho, assim como respeitam o Pai. Quem não respeita o Filho também não respeita o Pai, que o enviou.
24 “Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Nanga ungumu pilku, na lipa mundorumu-na orundu yemo ‘Yu sika Pulu Yemo.’ ningu kuru mondolemele yomboma konde molopa mindi puli ulu-pulumu ono-kinia pelemo. Pe kote walemo wendo ombá kinia ono kotena naa gilingíla. Kanu yomboma kololi ulu-pulumu pelemo aulkamo munduku kelko konde molopa mindi puli aulkana pulimili.” nikiru.
24 — Eu afirmo a vocês que isto é verdade: quem ouve as minhas palavras e crê naquele que me enviou tem a vida eterna e não será julgado, mas já passou da morte para a vida.
25 Nane onondo paa sika nimbu sikirumu: “Wale wendo ombámo kiniá koronga wendo omu. Kanu walemonga Pulu Yemonga Malonga ungumu kololi yomboma pilingí. Kanu-kinia yunga ungumu ‘Sika’ ningu pilku liku molonge yomboma konde molonge.” nikiru.
25 Eu afirmo a vocês que isto é verdade: vem a hora, e ela já chegou, em que os mortos vão ouvir a voz do Filho de Deus, e os que a ouvirem viverão.
26 Mélema konde mololi ulu-pulumu Lapa-kinia pelemo mele aku sipa Lapane ‘Mélema konde mololi ulu-pulumu Malo-kinia pepili.’ nirimula.
26 Assim como o Pai é a fonte da vida, assim também fez o Filho ser a fonte da vida.
27 Malo yu Mania Omba Mana-Ye Au Lierimu Yemo molemomonga Lapane ‘Malo yombomanga kote piliepili.’ nimba nambamo sirimu.
27 E ele deu ao Filho autoridade para julgar, pois ele é o
28 “Aku-sipa na-kolo akumunga mindi ono konopu awisili liku naa mundangi. Nambi semu-na, wale se wendo ombá, kanu walemonga yombo óno selemele koleana pelemelemane Malonga ungumu pilkuli ningímuni,
28 — Não fiquem admirados por causa disso, pois está chegando a hora em que todos os mortos ouvirão a voz do Filho do Homem
29 óno-koleamo munduku kelko wendo onge. Kanu-kinia lomboroko ola molonge yombomanga u mana konde molkole seko kondoko moloringi yomboma konde molonge; u mana seko kinjiku moloringi yomboma pe kotena gilkuli pe mindili nonge.
29 e sairão das suas sepulturas. Aqueles que fizeram o bem vão ressuscitar e viver, e aqueles que fizeram o mal vão ressuscitar e ser condenados.
30 “Na nanu ulu se manda naa sembó. Tatane nilimú mele pilipuli yombomanga kotema apurupu pilielio. ‘Na nanu konopu siembo.’ nimbu uluma naa sepo, ‘Na lipa mundorumu yemo konopu sipili.’ nimbu uluma seliomonga kote sumbi sipu pilipu apurupu kondolio.” ⸤nirimu.⸥
30 Jesus continuou a falar a eles. Ele disse:
31 “Sika na molio mele na nanu nimbu sindu liemu ‘Kolo tokomonje.’ ningu piliengi liemu peanga.
31 — Se eu dou testemunho a favor de mim mesmo, então o que digo não tem valor.
32 Ye sene lupa na molio mele nimba silimú, akumu na pilkiru nando nilimú mele paa sika nilimú, ‘Kolo tokomonje.’ manda naa ningí.
32 Mas existe outro que testemunha a meu favor, e eu sei que o que ele diz a respeito de mim é verdade.
33 “Onone ye mare ⸤No Lindeli⸥ Jono molorumuna “Paa.” ningu liku mundoringi kinia yuni na sika molio mele nimba sirimu.
33 Vocês mandaram fazer perguntas a João, e o testemunho que ele deu é verdadeiro.
34 Mana-yombo sene na molio mele yomboma nimba sipa “Sika nikimu. Sika aku sipa molemo.” nimu liemu na konopu awisili lipu naa mundupu, ‘Unguri mólo.’ konopu lelio, na-kolo ‘Pulu Yemone ono lipa tapondopa mindili nolemolá aulkana wendo lipili.’ nimbu Jonone nando nirimu mele ono nimbu sikiru.
34 Eu não preciso que ninguém dê testemunho a meu favor, mas digo essas coisas para que vocês sejam salvos.
35 Jonone kongono serimumunga yu kiya mele nomba yomboma pa senderimu. Kanu-kinia wallo-kolte ono konopu siku kanu pa senderimuna moloringi.
35 — João era como uma lamparina que estava acesa e brilhava, e por algum tempo vocês se alegraram com a luz dele.
36 “Aku-sipa na-kolo Jonone na lipa tapondopa na molio mele ono nimba sirimu mele maniandopa. Ulu se na molio mele lipa tapondopa lipa ora silimú mele olandopa. Tatane “Ulu-tondolo seko pora sieni.” nimba na sirimu ulu-tondolo selio kanumane na lipa tapondopa, Tatane na “Pu.” nimba lipa mundorumu mele ono lipa ora silimú.
36 Mas eu tenho um testemunho a meu favor ainda mais forte do que o que João deu: são as coisas que eu faço, as quais o meu Pai me mandou fazer. Elas dão testemunho a favor de mim e provam que o Pai me enviou.
37 Tatane na “Pu.” nimba lipa mundorumu-na orundumuni kepe nanga nimba para sindélimu molopa na molio mele nimba sirimu. Onone yunga kerena ungu nirimuma waltikele kepe komumuni naa pilku, yunga kumbi-keremo mongomane naa kanoringi.
37 Também o Pai, que me enviou, testemunha a meu favor. Vocês nunca ouviram a voz dele, nem viram o seu rosto.
38 Ungu se pea kepe. Tatane lipa mundorumu yemonga ungumu “Kolo tokomo.” ningu pilku kuru naa mondolemelemonga yu lipa mundorumu Lapanga ungumu ononga konopumanga naa pelemo.
38 As palavras dele não estão no coração de vocês porque vocês não creem naquele que ele enviou.
39 ‘Pulu Yemonga bokuna ungu molemomane olio alieli konde molopo mindi pumulú ulu-pulumu simba.’ ningu mimi siku kanolemele. Aku mimi siku kanolemele bokumuni na molio mele nimba silimú-na-kolo ‘Konde molopo mindi pumulú ulu-pulumu liemili.’ naa ningu, na moliona ‘naa omolo.’ ningu karaye selemele.
39 Vocês estudam as
40 — ausente —
40 Mas vocês não querem vir para mim a fim de ter vida.
41 “‘Yombomane na kape ningu nanga imbi ambolko paka tondonge kinia na ye awilimu molambo.’ nimbu aku naa selio.
41 — Eu não procuro ser elogiado pelas pessoas.
42 Ono molemele mele nane pilielio. Pulu Yemo konopu mondoli ulu-pulumu ono-kinia naa pelemo pilielio.
42 Quanto a vocês, eu os conheço e sei que não amam a Deus com sinceridade.
43 Nanga Tatane na namba sipa yunga kongonomo ‘sende-pou.’ nimba na lipa mundorumu-na orundu-na-kolo nanga ungumu ono naa pilku limili. Aku-sipa na-kolo yombo sene yuyu namba lipa omba kongono selkanje aku yombomonga ungumu pilku limola.
43 Eu vim com a autoridade do meu Pai, e vocês não me recebem. Quando alguém vem com a sua própria autoridade, esse vocês recebem.
44 Ono onono anju yando ‘imbi molopili.’ ningu, Pulu Ye selumu mindi molemo akumuni ononga imbi ‘ambolopa paka tondopili.’ naa nilimili liemu na molio mele nimbu siliu ungumu ‘Sika nikimu.’ ningu nambi seko kuru mondongeye?
44 Como é que vocês podem crer, se aceitam ser elogiados pelos outros e não tentam conseguir os elogios que somente o único Deus pode dar?
45 “Aku-sipa na-kolo ⸤na-kinia⸥ seko kinjilimilimunga ‘Pulu Yemonga kote walemo wendo ombá kinia Tatane kote pilipa molopili nane nanu kote sendemba.’ ningu naa piliangi. ‘Mosisini ono lipa tapondomba.’ konopu lemele yemone ononga kote sendemba.
45 Não pensem que sou eu que vou acusá-los diante do Pai; quem vai acusá-los é Moisés, que é aquele em quem vocês confiam.
46 Mosisini na ombo molombo mele boku torumu-na onone ‘Mosisini nirimu unguma sika nirimu.’ ningu kuru mondolemolánje nanga ungumu kepe ‘Sika nikimu.’ ningu kuru mondolemolá-la.
46 Se vocês acreditassem em Moisés, acreditariam também em mim, pois ele escreveu a meu respeito.
47 Aku-sipa na-kolo yuni nanga semane bokuna torumumu ‘Sika nikimu.’ ningu kuru naa mondolemelemonga nanga ungu nikirumu ‘Sika nikimu.’ ningu nambi seko kuru mondongeye?” nimba Yesusini nirimu.
47 Mas, se vocês não acreditam no que ele escreveu, como vão acreditar no que eu digo?

Ler em outra tradução

Comparar com outra

Estude este capítulo no WhatsApp

Peça à IA da Bíblia Fala para explicar João 5, comparar traduções ou montar um estudo — tudo direto pelo WhatsApp.